Bez zapadnog Balkana EU ne bi bila potpuna

Dvadeset godina poslije ratova na prostoru zapadnog Balkana ta regija je mirna i sve njene zemlje teže da postanu članice Evropske unije, a značajan progres koji je postignut ne bi trebalo shvatiti kao nešto razumljivo samo po sebi – navodi se u zajedničkoj izjavi austrijskog saveznog ministra za Evropu, integraciju i vanjske poslove Sebastiana Kurza i njemačkog saveznog ministra vanjskih poslova Franka-Waltera Steinmeiera, povodom Bečkog samita koji se, u okviru Berlinskog procesa, održava danas i sutra u Beču.

Stabilnost regije je, ističu, još na nesigurnim temeljima, i u velikoj mjeri zavisi od podrške EU. Perspektiva članstva u EU do sada je bila najvažniji pojedinačni poticaj za provođenje teških, ali neophodnih reformi i za održive napore u pravcu pomirenja u regiji.

– Naše opredjeljenje da zapadnom Balkanu dajemo evropsku perspektivu ostaje ključ za osiguranje trajne stabilnosti u regiji, kao i za kompletiranje transformacije političkih sistema, ekonomija i društava. Mirne, stabilne i demokratske zemlje zapadnog Balkana strateški su interes EU.

Berlinski proces koji je 2014. godine inicirala Njemačka, a koji ove godine nastavlja Austrija, dodaje obnovljeni zamah i reafirmira naše opredjeljenje prema ovoj perspektivi – naglašavaju Kurz i Steinmeier.

Podsjećaju da je Bečki samit 27. augusta, drugi od pet samita planiranih da se održe do 2018. godine. Kao i prvi Samit u Berlinu, i Bečki samit okupit će šefove vlada, ministre vanjskih poslova i ministre privrede svih zemalja zapadnog Balkana, kao i relevantne nositelje interesa EU i međunarodnih institucija.

Pojašnjavaju da je njegov cilj trojak, kao prvo, istaći bitan progres koji je ostvaren u regiji, zatim ponovno potvrditi i osnažiti evropsku perspektivu svih zemalja regije, i kao treće, ubrzati reforme, povećati ekonomske prilike i ohrabriti suradnju u regiji.

Naglasili su da su se prošle godine u Berlinu složili o tome da se fokusiraju na konkretne projekte, jer narod zapadnog Balkana očekuje opipljivu korist od puta prema EU, u područjima kao što su povezanost, zapošljavanje, obrazovanje, ljudska prava, vladavina zakona i demokracija.

Regionalni lideri su se složili o temeljnoj regionalnoj transportnoj mreži i pripadajućim koridorima kao kičmi ekonomskog razvoja. Evropska komisija je spremna da ovom nastojanju do 2020. godine posveti jednu milijardu eura. Ovo će, istakli su, pomoći zemljama zapadnog Balkana da se bolje povežu, kako međusobno, tako i s EU.

– Želimo da pomognemo u kreiranju novih ekonomskih perspektiva za mlade ljude u zapadnom Balkanu – podvukli su Kurz i Steinmeier.

Kako su rekli, i Austrija i Njemačka mogu ponuditi djelotvornu ekspertizu u ovom području, naprimjer, putem svog sistema dualnog stručno usmjerenog obrazovanja. Inicijativa o regionalnoj razmjeni mladih, bazirana na veoma uspješnom francusko-njemačkom i poljsko-njemačkom modelu, bit će prezentirana na samitu. To bi trebalo da doprinese uklanjanju još postojećih zidova u umovima mladih ljudi i da unaprijedi pomirenje.

Vibrirajuće civilno društvo i slobodni mediji suštinski su stubovi svake moderne i uspješne demokracije. Forum civilnog društva, napominju, istaknut će njihovu dodatnu vrijednost kao foruma za debatu i miran sporazum o socijalnim pitanjima, kao i njihovu vitalnu ulogu pozivanja vlada na odgovornost. Bez sumnje, mnogo toga ostaje da se uradi, kao što pokazuju žalosni incidenti u Srebrenici ove godine, te nedavni migracijski izazovi koji su se pojavili. Ipak, kako su istakli, postoji mnoštvo impresivnih uspješnih priča.

Također podsjećaju da je EU dovela Srbiju i Kosovo za pregovarački sto, te da su postigli impresivan progres na putu opsežne normalizacije svojih odnosa. Kako još ima puno pitanja kojima se treba pozabaviti, Kurz i Steinmeier ohrabruju rukovodstvo Srbije i Kosova da ustraju u svojoj posvećenosti.

Posljednja dobra usluga evropskog komesara za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannesa Hahna u Skoplju, dovela je do dogovora između glavnih političkih stranaka.

– Sada apeliramo na strane da popločaju put za slobodne i fer izbore sljedećeg aprila, brzim i cjelovitim provođenjem nužnih unutarnjih reformi, kreirajući time više jednakih prilika za sve političke natjecatelje – poručuju Kurz i Steinmeier.

Naglašavaju da je u BiH obnovljeni pristup EU doprinio fokusiranju pažnje na socijalno-ekonomske reforme, od kojih će koristi imati svi ljudi u zemlji. Ovi primjeri pokazuju da angažman EU ima pozitivan učinak u prevladavanju najtežih situacija.

Konferencija će, također, naročitu pažnju posvetiti činjenici, da je zapadni Balkan postao primarna ruta kretanja rastućeg broja izbjeglica koje traže zaštitu u Evropi.

Kako su istakli, nedavni događaji u makedonskom pograničnom gradu Đevđelija potvrda su ovoga. Ovi razvoji kreiraju značajne izazove u pogledu upravljanja granicom i sistemom azila u nekim zemljama zapadnog Balkana, kao i u državama članicama EU.

– Zemlje zapadnog Balkana morat će preuzeti odgovornost u sučeljavanju s ovim izazovima – potcrtali su Kurz i Steinmeier.

Ali, ističu, one nisu same, te kažu da će u Beču raspravljati o tome kako EU, kao i pojedinačne države članice EU mogu podržati zemlje zapadnog Balkana u naporima da poboljšaju upravljanje granicom i sisteme azila.

– Mi ćemo 27. augusta ponoviti našu čvrstu privrženost evropskoj perspektivi za sve zemlje zapadnog Balkana i obavezati se na kontinuiranu podršku ovoj regiji – kazali su i podvukli da vrata EU moraju ostati otvorena za regiju zapadnog Balkana da bi se zajamčilo da EU ostaje najuspješniji mirovni projekt u svijetu, jer bez zapadnog Balkana, EU je jasno nepotpuna.

Svjesni su, kažu, da će Bečki samit i nastavljeni Berlinski proces doprinijeti osnovnom cilju zemalja zapadnog Balkana, a to je članstvo u EU. Stoga poručuju da će Austrija i Njemačka, svim srcem, nastaviti da podržavaju sve napore u tom pogledu, navodi se u sopćenju Ambasade Austrije u BiH.