Bevanda: Evropski put BiH nije ekskluzivitet nijedne institucije i vlade

Godina pred nama trebala bi biti u znaku ubrzanog puta Bosne i Hercegovine ka Europskoj uniji koji je podjednako važan za lokalne zajednice kao i za državnu razinu vlasti. To nije ekskluzivitet niti jedne institucije i vlade jer uz pogodnosti podrazumijeva i odgovornost za ispunjavanje obveza svih koji su uključeni u taj proces od općina i županija, preko entiteta do državne razine – kazao je u intervjuu za Fenu ministar financija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda.

Govoreći o planovima za narednu godinu Bevanda je ocijenio da najave aplikacije za članstvo u Europskoj uniji govore da je BiH krenula ozbiljno u reformski proces i da nema mjesta zastojima na tom putu.

– Vijeće ministara predstavlja motor cijelom mehanizmu europskih integracija i imat ćemo mnogo zadataka pred sobom. Već smo zacrtali pravac na tom putu kroz Reformsku agendu i Akcijski plan, a tu su i obveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Ministarstvo financija i trezora imat će značajan udio u tom procesu što proistječe iz naših zakonskih nadležnosti – istakao je Bevanda.

Za ministra je posebno važno da svi djeluju kao tim u tom procesu, dodajući da se moraju izbrisati politička razmimoilaženja, jer europski put treba staviti ispred dnevne politike, a u tom smislu potrebno je više suradnje s entitetskim vladama, ali i s nižim razinama vlasti.

Izrazio je očekivanje da će napredak ka EU biti olakšan kada se okonča priča o koordinacijskom mehanizmu jer je europski put podjednako važan i za lokalne zajednice kao i za državnu razinu vlasti.

Bevanda se osvrnuo i na rad Ministarstva financija i trezora BiH u godini na izmaku istaknuvši da ovo ministarstvo ima mnogo nadležnosti i mnogo važnih zadataka koji se obavljaju na dnevnoj osnovi, ali to javnosti, uglavnom, nije poznato te rad Ministarstva vide samo kroz trezorsko poslovanje.

Osim što se bave odnosima s međunarodnim financijskim institucijama, donatorskom pomoći i javnim dugom, Ministarstvo se bavi i pitanjem sukcesije, te Bevanda naglašava da je ove godine nakon gotovo sedam godina organiziran sastanak Zajedničkog odbora za pitanja sukcesije bivše Socijalističke federativne republike Jugoslavije.

– Pomaci nisu bili epohalni, ali i ovo smo pitanje pomjerili s mrtve točke nakon dužeg vremena – mišljenja je ministar.

Ove godine usvojen je i globalni fiskalni okvir, dokument okvirnog proračuna, Politika plaća, Program javnih investicija, Srednjoročni plan rada Ministarstva, te izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH što je izazvalo najviše interesa javnosti.

– Nažalost, stvara se slika da su institucije BiH samo puki potrošači, pa se često pokušavaju nametati populistička rješenja u vidu stalnih zahtjeva za smanjenje naknada, plaća i ostalih troškova. Već šestu godinu mi raspolažemo istim proračunom od 950 milijuna KM za financiranje institucija BiH, a svi očekuju da institucije odgovore izazovima koje nameću europske integracije i obveze koje smo preuzeli kroz Reformsku agendu – kazao je ministar.

No, naglašava Bevanda, ipak najvažnije je održana fiskalna stabilnost te osigurano normalno funkcioniranje institucija u okvirima proračuna i redovito plaćanje vanjskog duga jer u ovakvim vremenima to predstavlja uspjeh.

Kada je u pitanju proračun za 2016. godine, Bevanda navodi da nekih velikih promjena ne može biti jer je proračun bh. institucija već godinama 950 milijuna KM.

Međutim, prilikom kreiranja proračuna vodilo se računa da se osigura dovoljno novca prvenstveno za institucije koje su izravno uključene u proces europskih integracija i ispunjavanju europskih standarda, poput Direkcije za europske integracije ili Ureda za veterinarstvo.

Proračunska pričuva će biti znatno niža u 2016. godini, ali će se zato dati snažnija potpora kulturi i sportu te je uvećan iznos za grantove te vrste jer niže razine vlasti zbog složene situacije sve manje sredstava izdvajaju za ove oblasti.

Ove godine proračun je jednoglasno usvojen u Vijeću ministara i nastojali su se pomiriti stavovi, dodaje ministar, iako je poznato da institucije uvijek imaju više zahtjeva nego što je moguće ispuniti.

– Nakon malih korekcija Predsjedništva BiH, koje predlaže proračun Parlamentarnoj skupštini, očekujem da će i poslanici i delegati na predstojećim sjednicama podržati ovaj važan dokument kako bismo ušli u iduću godinu bez privremenog financiranja i posvetili se poslu i provedbi reformi – pojasnio je Bevanda.

Osvrnuo se i na pitanje dogovora s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), kazavši da su, nakon posjete Misije MMF-a BiH, otvorena vrata novoj suradnji s ovom institucijom, ali je i podsjetio da na razini BiH ni do sada nije bilo problema s ispunjavanjem uvjeta iz Pisma namjere.

Naime, teret reformi uglavnom je na entitetima koji u konačnici i koriste sredstva MMF-a te ministar posebno podvlači da bilo bi dobro da javnost shvati da aranžman s MMF-om nije bitan samo zbog financijske potpore nego i zbog motivacije da se provedu reforme koje su nužne zbog BiH, a ne zbog međunarodnih institucija.

Ukazao je i na to da MMF daje najpovoljnije kredite i komercijalni krediti ne mogu biti alternativa tim aranžmanima.

– Na razini BiH preostaju obveze poravnanja entiteta kada su u pitanju prihodi od PDV-a i na tome intenzivno radimo da postignemo suglasnost u Upravnom odboru Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH jer duže vrijeme nije bilo poravnanja – pojasnio je.

S tim u svezi izrazio je uvjerenje da će se postići suglasnost o tom pitanju i da će biti unaprijeđen proces razmjene podataka poreznih uprava i UNO jer memorandum o tome već postoji.

Iznio je stav da entitetske vlade rade na zacrtanim reformama, a o tome kakva će biti sudbina buduće suradnje s MMF-om odlučit će Odbor ove institucije, kao i Fiskalno vijeće BiH kada bude napravljen presjek stanja, no ministar smatra da bi odluka da se ide u novi aranžman s MMF-om bila višestruko korisna.

Govoreći o investicijama, Bevanda je podsjetio da su u posljednje vrijeme potpisani kreditni sporazumi koji se uglavnom odnose na ulaganje u infrastrukturne projekte.

Jedan od njih je ugovor s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) za nastavak izgradnje dionica na autocesti koridora 5-C, također osiguran je novac za projekt “Plava voda” koji je od životnog značaja za tri županije.

Bevanda naglašava da su infrastrukturni projekti poticaj za građevinske tvrtke i upošljavanje radnika, dodajući da će na temelju nove strategije Svjetske banke za razdoblje 2016. – 2020. godina, u BiH biti plasirano 750 milijuna dolara.

– Vijeće ministara usvojilo je Program javnih investicija gdje su sve institucije uključene. Međutim, mnogo je važnije da mi napravimo ambijent koji će otvoriti vrata investicijama, a tome je nužna prvenstveno politička, ali i sigurnosna stabilnost. Investitori bježe od zemalja u kojima njihov kapital nije siguran – istaknuo je.

Ipak, kaže Bevanda, primjetan je diplomatski zamah u ekonomskom smislu koji su pokrenuli i iz Predsjedništva BiH i svi moraju pokazati da su krenuli putem koji garantira gospodarski razvitak jer će to biti podstrek i domaćim investitorima koji također bojažljivo ulaze u nove projekte.

Na pitanje o novim zaduženjima, Bevanda je pojasnio da se prema važećim zakonima država i ne može zaduživati i to je javnosti malo poznato jer se stvari uglavnom generaliziraju. Naime, država ne koristi kredite, nego su oni alocirani na entitete, Brčko Distrikt i niže razine vlasti.

U Sektoru za javni dug Ministarstva financija i trezora BiH rade se izvješća o javnoj zaduženosti i prema važećim standardima ne može se reći da je BiH prezadužena zemlja, gledajući to u cjelini, ali ministar ocjenjuje da je pitanje da li je zaduživanje opravdano i što je njegov rezultat.

– Ukoliko dobijemo kilometre autoceste koja će se kasnije samofinancirati onda će se to dugoročno isplatiti. Ukoliko krediti angažiraju domaće tvrtke i osiguraju zapošljavanja i doprinose, onda je to pozitivan efekt – zaključio je ministar financija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda u intervjuu za Fenu.