Balkanska “šestorka” podsjeća na zajednicu uglja i čelika iz ‘52.
Izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Srbiju David McAllister poručio je danas u Beogradu da regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi čine suštinski dio procesa zemalja Zapadnog Balkana na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.
„To je jedini način da se postigne mir, stabilnost i prosperitet u ovom dijelu Evrope. Pokušaji Srbije da se unaprijedi saradnja su dobrodošli i cijene se”, istakao je McAllister na brifinfgu za novinare u beogradskom Medija centru.
Njemački političar i diplomata škotskog porijekla je rekao da ga „šestorka“ Zapadnog Balkana u neku ruku podsjeća na zajednicu uglja i čelika koja je 1952. godine osnovala Evropsku uniju.
„Ciljevi i ideali su bili identični. Unaprijediti ekonomski razvoj i donijeti dugotrajni mir i pomirenje“, ocijenio je on.
Kako je kazao, istaknuta uloga Srbije u okviru šestorke Zapadnog Balkana je dio konstruktivnog pristupa koju Vlada Srbije preduzima kako bi njegovala odnose u susjedstvu.
Za posjete premijera Srbije Aleksandra Vučića Tirani i komemoraciji u Srebrenici je rekao da su „historijske prekretnice“.
„Komemoracija u Potočarima trebalo bi da bude mjesto za promišljanje, a ne za nasilje. Svi mi izuzetno osuđujemo napad na premijera Vučića i to je bio napad na duh sjećanja i pomirenja”, istakao je McAllister pozdravivši promišljanja Vučića što je izjavio da njegova ruka ostaje ispružena bosanskom narodu.
Prema njegovim riječima, time je dokazana odlučnost opredjeljenja za pomirenje.
„Vidimo da su obje zemlje vidljivo posvećene pomirenju i očuvanju dobrosusjedskih odnosa. Nije samo na Srbiji da gradi i očuva dobrosusjedske odnose, i drugi treba da daju svoj dio”, podvukao je izvjestilac EP-a za Srbiju.
McAllister je u obraćanju novinarima i urednicima beogradskih medija naveo i da svih šest zemalja Zapadnog Balkana imaju jasnu evropsku perspektivu, ali da svaka mora biti odvojeno posmatrana.
Govoreći o pregovorima za članstvo Srbije u EU, on je predočio da je vrijeme da se otvore prva poglavlja i da je dijalog Srbije sa Kosovom povezan sa članstvom.
Ključni momenat u odnosima Beograda i Prištine bio je Briselski sporazum iz aprila 2013. godine, ocijenio je McAllister i dodao da sve što je dogovoreno treba da se primjenjuje.
„Ovaj sporazum jeste bio tek prvi korak i zbog toga je važno nastaviti dijalog i napredak u impelementaciji Briselskog sporazuma… Kancelarka Merkel je rekla da je vrijeme za kompromis i ja vjerujem da je vrijeme za kompromis. Na kraju pregovora biće u interesu Srbije da zaključi pravno obavezujući sporazum koji će biti u interesu obje strane i Srbija će ispuniti sve svoje obaveze“, rekao je izvjestilac EP-a za Srbiju koji jedan od prvih saradnika njemačke kancelarke Angele Merkel.
Naveo je da je očigledno da će prvo poglavlje za članstvo Srbije biti 35 i da njegovo otvaranje zavisi od napredka u pronalaženju rješenja za zajednicu srpskih opština (ZSO), kao i da u pronaženju tog rješenja treba biti uključeno i Kosovo.
“Vjerujem da je došlo vrijeme da se otvore prva poglavlja, i vjerujem da bi prva poglavlja trebalo da se otvore u ovoj godini, a to bi mogla biti 35, 23, 24, i 32”, naglasio je on, dodavši da poglavlje 35 koje se odnosi na Kosovo od posebnog značaja za EU.
Osvrnuvši se na problem migranata kazao je da je taj problem velika odgovornost za sve u Evropi, a da izgradnja zida na mađarskoj granici nije rješenje, te da preuzimanje odgovornosti treba počne od Turske, Grčke i Bugarske.
„Izgradnja zidova i ograda u Evropi definitivno ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima. To najveći izazov našeg doba, koji će nas preokupirati narednih godina“, rekao je McAllister.