Ambicija za EU članstvom dodatno će zbližiti sva tri naroda u BiH
“Hrvatska kao sjecište srednje i jugoistočne Europe” naziv je konferencije koju je organizirala zaklada “Hanns Siedel”, a na kojoj je, između ostalih, govorio i hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač. Kovač je govorio o zemljama u susjedstvu te o stavu Hrvatske prema aktualnim političkim zbivanjima, javio je dopisnik Anadolu Agency (AA).
Kovač je kazao kako je Hrvatska članstvom u EU i NATO prestala biti razapeta između srednje i jugoistočne Europe te počela svoj položaj pozitivno koristiti.
Kazao je kako je pojam “regije” neprecizan i nejasan te da je puno bolji termin “susjedsvo” koji se odnosi na sve zemlje sa kojima Hrvatska graniči, plus Austrija u kojoj već pet stoljeća živi hrvatska nacionalna manjina u Gradišću.
Poručio je kako u Hrvatskoj postoji politički konsenzus o pomaganju BiH na njezinom europskom putu. Naglasio je kako Hrvatska sada kreće u uređenje odnosa sa BiH. Konstatirao je kako do sada nije održana ni jedna sjednica hrvatske vlade sa Vijećem ministara BiH te kako je cilj to što prije realizirati.
“Ustavotvornost i jednakopravnost Hrvata u BiH i ulazak BiH u Europsku uniju su dvije strane iste medalje”, kazao je i dodao kako su Hrvati u BiH najeuropskiji narod.
Istaknuo je kako će ambicija BiH za EU članstvom dodatno zbližiti sva tri naroda u BiH, unatoč određenom otporu sa strane srpskog naroda.
Kovač je poručio kako će Hrvatska biti među prvima koja će ratificirati članstvo Crne Gore u NATO savezu, unatoč, rekao je, teškom naslijeđu rata i vojne agresije posebno na dubrovačko područje. Istaknuo je pritom ispriku Crne Gore kao temelj za izgradnju iskrenih odnosa.
Osvrnuo se i na spor sa Slovenijom oko graničnih pitanja te kazao kako je arbitraža za Hrvatsku nepovratno kompromitirana, ali je ocijenio kako su općenito odnosi između dviju zemalja jako dobri, kvalitetni i prijateljski.
Govoreći o Srbiji, Kovač je ocijenio kako su odnosi sa tom zemljom za Hrvatsku još uvijek izazov. S obzirom da je Srbija na putu prema EU članstvu, Kovač je taj put podupro i naglasio kako je članstvo svih zemalja jugoistočne Europe od interesa za Hrvatsku. Dodao je kako, ipak, želi ispunjenje kriterija koje Hrvatska zahtijeva od Srbije, a to su prava nacionalnih manjina, posebno hrvatske, suradnja sa Haaškim sudom i ukidanje nadležnosti za ratne zločine za prostor bivše Jugoslavije.
Ocijenio je da Srbija dobro postupa prema njemačkoj, ali i mađarskoj manjini u Vojvodini, te istaknuo da želi isti takav tretman za tamošnje Hrvate kako bi se odnosi počeli unaprijeđivati.
“Mi nismo ti koji će hodati okolo i pričati okolo i pokazivati prstom da je Srbija odgovorna za rat 90-ih, to se zna”, rekao je Kovač i dodao kako treba rješavati naslijeđe rata i graditi odnose na zdravim temeljima.
Kovač je kazao kako u jugoistočnoj Europi, južno od Save, postoje brojni utjecaji kao što su utjecaj Rusije, Turske i arapskih zemalja te i određene opasnosti od islamističkog fundamentalizma. Istaknuo je kako u suradnji EU sa Albanijom treba raditi na europeizaciji tog dijela Europe.
