humanitarna kriza
Djeci u Afganistanu zbog gladi prijeti rizik od smrti: Nemamo ni hrane ni zimske odjeće
Nemamo hrane ni zimske odjeće za djecu. Djeca plaču jer nemaju šta pojesti ni obući, rekla je Felvasa Feriba
Muhammed Emin Sharifi, ljekar na odjelu Dječije bolnice “Indira Gandhi“ u Kabulu, upozorio je kako djeca u Afganistanu nemaju pristup dovoljnim količinama hrane, te da je njihovo stanje izrazito teško.
Pojedine porodice u Afganistanu ne mogu naći dovoljne količine hrane da prehrane djecu. Pothranjenost povezana s ekstremnim siromaštvom jedan je od razloga zbog kojih su djeca smještena u bolnici.
Dr. Sharifi o uticajima ekonomske krize i siromaštva na djecu govorio je za Anadolu Agency (AA).
Prema njegovim riječima u bolnici se nalazi na desetine djece koja imaju zdravstvenih problema uzrokovanih pothranjenošću.
”Uzrok bolesti je loša finansijska situacija naroda. Ljudi ne mogu adekvatno da se brinu o djeci i omogućiti zdravu ishranu”, rekao je Sharifi.
Djeca ne uzimaju dovoljne količine proteina zbog čega dolazi do mnogih zdravstvenih poteškoća.
Mnogi Afganistanci zbog političke nestabilnosti nekoliko mjeseci nisu primili plate.
”Dolaskom zime, sve češće će dolaziti i do bolesti. Ljudi ne primaju platu, nezaposlenost i siromaštvo su na vrhuncu. Djeca su u teškom stanju. Nadamo se pomoći međunarodne zajednice Afganistanu“, rekao je Sharifi.
Siromaštvo je dodatno povećano zbog suše koja je zahvatila Afganistan.
Feriba: ”Brinem se za budućnost djece“
Mnogim porodicama iz sela Budhak, udaljenog pet kilometara od Kabula, često ne mogu naći ni hljeb da prehrane porodicu.
U skromnoj kući živi Felvasa Feriba (25) i njeno petero djece. Kaže kako nema šta dati djeci za jelo.
”Preživljavamo u ovoj kući. Nema ni električne energije, ni vode. Nezaposlenosti ima. Nemamo hrane ni zimske odjeće za djecu. Djeca plaču jer nemaju šta pojesti ni obući“, kaže Feriba.
Otac Gulam Hasan radi za dnevnicu. Česte su situacije kada radi dan, a deset ne može pronaći posao.
Kuhinja i kupatilo su u veoma lošem stanju, a porodica nema ni osnovne životne namirnice uključujući brašno, šećer i ulje.
”Danas djeca nemaju šta jesti. Nemamo ništa ni za sutra. Nemamo ništa ni za zimu. Ni peć, ni ogrjev. Ako se djeca razbole zimus, nemamo novca da ih odvedemo ljekaru. Bojim se za budućnost djece“, rekla je Feriba.
Problem s infrastrukturom prisutan širom Afganistana, vidljiv je i u selu Budhak.
Otpadne vode koje povećavaju rizik od zaraze, izlijevaju se na mnoge ceste, a djeca se često igraju upravo na tim ulicama.
Zermine Arselehan (35) ranjena je s 15 godina, kada je tokom rata u zemlji granatirana kuća u kojoj je živjela. Prije tri godine njen suprug je poginuo u bombaškom napadu u Kabulu, a sada živi s četiri kćerke.
Arselehan: ”Jutros ništa nismo jeli“
Najstarija kćerka ima 14 godina.
“Nakon što je suprug umro, nismo imali nikoga da se brine o nama. Živimo u jednoj sobici. Nemam od čega platiti kiriju. Isključili su nam struju, jer nismo imali od čega platiti račune“, rekla je Arselehan.
Dodala je kako jutros ništa nisu jeli.
”Za večeras imam nešto malo krompira koji ću skuhati i dati djeci. Nemamo ulja, pa ne mogu napraviti ručak“, rekla je Arselehan.
Seoski starješina Ab Gani kazao je kako u selu živi 300 porodica i da blizu polovina njih nema pristup dovoljnim količinama hrane.
Selo se u ratu u zemlji našlo na liniji sukoba suprotstavljenih grupa, zbog čega su devastirane mnoge kuće.
Gani je kazao kako je poginulo ili ranjeno na desetine osoba, te pozvao na pružanje pomoći siromašnim porodicama.
Rat protiv Sovjetskog saveza koji je Afganistan pokušao okupirati 1979. godine trajao je deset godina. Afganistanske grupe koje su se borile protiv ruskih snaga, do 1996. godine su se međusobno sukobljavale kako bi preuzele vlast u zemlji. Ne postojanje političke stabilnosti, sigurnosti i društveni problemi otvorili su put talibanima da preuzmu vlast.
Intervencijom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) 2001. u Afganistanu, okončana je vlast talibana, a došlo je do porasti nestabilnosti i sukoba. Politička nestabilnost i ratovi koji su trajali 42 godine doveli su do ekonomskog i društvenog nazatka Afganistana.
Na stanje u Afganistanu ranije je upozorio i visoki predstavnik Evropske unije (EU) za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.
”Humanitarna i društveno-ekonomska situacija u Afganistanu je pred slomom. Norveško vijeće za izbjeglice navodi da je najmanje milion djece izloženo riziku od smrti tokom ove zime ako im se ne pruži odgovarajuća pomoć. Ne možemo se voditi načelom ‘pričekajmo pa ćemo vidjeti’. Moramo djelovati, i to brzo“, rekao je Borell.