Da li bi ponovno brojanje glasova moglo odlučiti ishod izbora u SAD-u?

U jeku iščekivanja ishoda jednih od najneizvjesnijih predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama u skorijoj historiji, o budućem domaćinu Bijele kuće mogla bi odlučiti i ponovna prebrojavanja glasova u nekim od ključnih saveznih država, javlja Anadolu Agency (AA).

Prema neslužbenim rezultatima, kandidat Demokratske partije Joe Biden sakupio je 253 elektora i izglednije su mu šanse za izbornu pobjedu nego njegovom republikanskom rivalu i aktuelnom predsjedniku Donaldu Trumpu, koji trenutno na svom kontu ima 213 sakupljenih elektora, a za ostanak u Bijeloj kući mu je potrebno minimalno 270.

Bivši američki potpredsjednik Biden je uspio pobijediti u tri savezne države u kojima je Trump slavio na izborima 2016. godine, a to su Michigen, Wisconsin i Arizona.

Međutim, tabor predsjednika Trumpa zatražio je ponovno brojanje glasova u Wisconsinu te je tužbom zatražio zaustavljanje brojanja glasova u Michigenu, Pennsylvaniji i Georgiji, u kojima tvrdi da postoje neregularnosti i prevare u izbornom procesu.

Trumpov advokat i bivši gradonačelnik New Yorka Rudy Giuliani izjavio je kako je Trump pobijedio na izborima u Pennsylvaniji i u cijelom SAD-u.

Eric Trump, sin američkog predsjednika, javno je optužio Demokratsku partiju za izbornu prevaru i najavio tužbu sa zahtjevom za zaustavljanje brojanja glasova u cijeloj zemlji.

Pravila omogućavaju ponovno brojanje glasačkih listića u saveznim državama kako bi se otklonile sumnje u greške pri prvom brojanju. Takav slučaj se dogodio na izborima 2000. godine na Floridi. Vrhovni sud SAD-a je ipak obustavio to ponovno brojanje i proglasio republikanskog kandidata Georgea W. Busha pobjednikom nad njegovim demokratskim rivalom Alom Goreom.

Međutim, u tom kontekstu savezne američke države imaju različite propise. Tako legislativa u Wisconsinu dozvoljava ponovno brojanje glasova tek nakon zvanične potvrde izbornih rezultata, koja se očekuje 1. decembra.

Specifični izborni proces u SAD-u zbunjuje većinu stranih analitičara koji imaju poteškoće u shvatanju činjenice izborne propise Washington nije regulirao na federalnom nivou, već da savezne države, pa čak i neke lokalne zajednice, imaju vlastite zakone koji reguliraju procese rješavanja žalbi koje suprotstavljeni tabori imaju u vezi s izbornim procesom i brojanjem glasova.

Da bi dobio traženo ponovno brojanje glasova, Trumpov tabor u Michigenu treba tužbu zbog eventualnih neregularnosti podnijeti u roku od 48 sati, a u Wisconsinu razlika u osvojenim glasovima kandidata ne smije prelaziti jedan posto. U slučaju da razlika bude manja od 2.000 glasova, zakon predviđa automatsko ponovno brojanje.

Mali su izgledi da bi moglo doći do ponovnog brojanja glasova u Pennsylvaniji, jer Trump trenutno vodi sa 2,6 posto prednosti, a zakon te zemlje predviđa samo automatsko ponovno brojanje u slučaju da razlika bude manja od 0,5 posto ili izborne komisije dokumentiraju neregularnosti.

Rezultati u Pennsylvaniji još uvijek ne otkrivaju pouzdano ishod izbora, jer se tek očekuje brojanje glasova koji su stigli elektronskim putem u Kaystoneu.

Još neke od saveznih država koje bi mogle i odlučiti ishod američkih izbora, a u kojima bi kandidati mogli zatražiti ponovno brojanje glasova, su North Carolina, Nevada i Georgia.