Evropske diplomate u Podgorici: Crnoj Gori prijeti prekid pregovora

Evropska unija zaprijetila je Crnoj Gori da će razmotriti zaustavljanje pregovaračkog procesa ako ta zemlja ne uspostavi funkcionalne institucije i ne izađe iz krize vezane uz Ustavni sud.

Upozorenje su uputili slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon i austrijski ministar za evropske i međunarodne poslove Alexander Schallenberg koji su danas boravili u Crnoj Gori.

“Ovo je posjeta koja dolazi uz jasno upozorenje, ali i ohrabrenje koje donosimo u ime naših kolega. Želimo da ova država premosti političku krizu i politički zastoj. Upozorenje je – ako se zastoj nastavi, Crna Gora riskira propustiti sljedeći korak na putu ka EU i završiti sa strane umjesto na tom putu”, naglasio je Schallenberg na konferenciji za novinare.

Istaknuo je da je Crna Gora bila dosad uzor za regiju, ali da se sada vidi rastuća polarizacija i zastoj u ključnim reformskim pitanjima.

Fajon i Schallenberg su nakon sastanka s predsjednikom Milom Đukanovićem, premijerom Dritanom Abazovićem i predsjednicom parlamenta Danijelom Đurović, naglasili da su nedavna politička događanja u Crnoj Gori izazvala duboku krizu institucija i doprinijela usporavanju pristupnih pregovora.

Slovenska šefica diplomatije ocijenila je da bi Crna Gora izborom nove vlasti po izmijenjenom Zakonu o predsjedniku riskirala izgubiti povjerenje EU.

“Niko ne želi stopiranje procesa. Tokom razgovora s crnogorskim čelnicima složili smo se da je krajnje vrijeme da se reagira”, rekla je Fajon, naglasivši hitnost uspostave Ustavnog suda.

Kazala je da je ključno da se taj postupak završi do kraja januara kako bi se Crna Gora iskopala iz duboke institucionalne i najgore političke krize u nekoliko godina.

Pokušaj instaliranja čovjeka iz Miloševićeve ere

Crna Gora je u političkoj krizi od avgusta kada je pala vlada Dritana Abazovića nakon što je premijer potpisao Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Nakon toga formirana je nova vladajuća većina koju predvodi prosrpski Demokratski front, a podržava je Abazović koji je predložio Miodraga Lekića, nekadašnjeg diplomatu iz vremena Slobodana Miloševića, za mandatara za formiranje nove vlade.

Predsjednik Milo Đukanović odbio je Lekiću dati mandat, tvrdeći da nije uvjeren da Lekićeva vlada ima podršku u Parlamentu. Kao odgovor na to, vladajuća većina usvojila je novi zakon o predsjedniku kojim primorava Đukanovića da mandat povjeri Lekiću. Taj zakon kao protuustavan ocijenili su i Venecijanska komisija i diplomati međunarodne zajednice.

Kriza je dodatno produbljena nefunkcionalnim Ustavnim sudom Crne Gore koji broji svega troje od sedam sudaca, a zastupnici u crnogorskom parlamentu već mjesecima ne mogu se dogovoriti o izboru novih. Svake sedmice održavaju se masovni protesti opozicionih pristaša koje je podržao i predsjednik Đukanović, a na kojima se traži povlačenje zakona o predsjedniku te raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.