Crna Gora pooštrila mjere i zatražila pomoć EU i NATO

Crnogorski zdrastveni sistem je pred pucanjem, ustvrdio je ministar vanjskih poslova te zemlje Đorđe Radulović u pismu šefovima diplomatije zemalja Evropske unije i NATO-a, zatraživši od njih da hitno pomognu Crnoj Gori u borbi protiv koronavirusa, prenijeli su u srijedu podgorički mediji.

Istodobno, zdravstvene vlasti Crne Gore donijele su u srijedu odluku o pooštravanju epidemioloških mjera.

U pismu crrnogorskog šefa diplomatije od 4. marta, kako piše dnevnik Pobjeda, on je zatražio od zemalja članica da, ukoliko su u mogućnosti, u Crnu Goru hitno pošalju liječnike, tehničare i ostalo medicinsko osoblje.

Apelom, o kojem ranije nije bila informisana crnogorska javnost, traži se podrška u okviru Mehanizama civilne zaštite (EU Civil Protection Mechanism) da bi se epidemija u Crnoj Gori pokušala staviti pod kontrolu te se navodi kako je pomoć kroz slanje liječnika i ostalog medicinskog osoblja hitno potrebna.

Crna Gora je trenutno jedna od zemalja koja je najozbiljnije pogođena koronavirusom u Evropi, bilježi visok nivo lokalne transmisije kao i veliki broj hospitaliziranih pacijenata u svim djelovima zemlje, “a liječnici i medicinsko osoblje su gotovo iscrpljeni”, upozorio je Radulović dodajući da “situacija uzima danak i u velikom broju žrtava”.

Ministrica zdravstva Jelena Borovinić Bojović izjavila je pak u srijedu za RTCG kako je situacija teška, ali da “zdravstveni sistem nije pred pucanjem“, kako je naveo Radulović u pismu.

Ona je rekla da pomoć izvana u ovom trenutku nije potrebna, ali da je potrebno planirati stvari ukoliko Crna Gora dođe u takvu situaciju.

“Zdravstveni sistem nije pred pucanjem. Značajno jest opterećen, ali apel je da se sistem sačuva. U ovom trenutku nemamo deficit liječnika i osoblja”, rekla je crnogorska ministrica zdrastva, istaknuvši da je sa zavoda za zapošljavanje angažirano 230 medicinskih sestara i pet liječnika.

Pooštrene epidemiološke mjere

Crnogorske zdravstvene vlasti odlučile su u srijedu zatvoriti obrazovne institucije, vrtiće i škole, a nastava će se odvijati preko inteneta, pooštrivši postojeće epidemiološke mjere koje su predviđale zabranu rada ugostiteljskih objekata, policijski sat od 21 navečer do 5 sati ujutro, te zabranu međugradskog kretanja stanovništva.

Također, od sutra će biti zatvoreni trgovinski centri, kladionice i dječja igrališta u većem dijelu Crne Gore.

Crna Gora već sedmicama je među vodećim zemljama u svijetu prema broju nozaraženih na dnevnom nivou, a nedavno je ušla i na listu prvih 10 država prema broju preminulih na 100.000 stanovnika.

U toj zemlji već sedmicama prosječan broj novoboljelih iznosi preko 500 slučajeva dnevno, što je skoro 0,1 posto crnogorske populacije. Od koronavirusa trenutno boluje više od 9.000 građana Crne Gore ili 1,5 posto stanovnika te zemlje, a od posljedica zaraze od početka pandemije preminulo je 1.100 osoba.

Cijepljenje u Crnoj Gori počelo je ruskim cjepivom Sputnik V, a dvije hiljade doza ta država dobila je kao donaciju od Srbije. Od tada je u Podgoricu dopremljeno još 10.000 doza ruskog cjepiva koje je kupila crnogorska vlada i 30.000 doza Sinofarmovog cjepiva koje je Crnoj Gori donirala Narodna Republika Kina.

Crna Gora kasni s cijepljenjem, na što je utjecala i promjena vlasti, a prethodna i sadašnja vlast prebacuju krivicu jedni na druge. Nova vlast dogovorila je kupovinu 50.000 doza ruskog cjepiva, a u toku su pregovori za još 200.000.

Prethodna vlada je prijavila potrebe za cjepivom preko međunarodnog mehanizma Covax, ali je kasnila s davanjem potrebnih garancija, prenijela je Hina.