Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Krajem novembra

CERN otpušta skoro 400 ruskih naučnika

cern
Foto: Screenshot/ YouTube

CERN je u junu 2022. odlučio prekinuti sporazume o saradnji s Rusijom i Bjelorusijom zbog rata u Ukrajini

Skoro 400 ruskih naučnika morat će napustiti Evropsku organizaciju za nuklearna istraživanja (CERN) nakon što se krajem novembra okonča saradnja s Rusijom, saopćila je danas istraživačka laboratorija za fiziku čestica u Ženevi.

CERN je u junu 2022. odlučio prekinuti sporazume o saradnji s Rusijom i Bjelorusijom zbog rata u Ukrajini.

Petogodišnji sporazum s Bjelorusijom je istekao 27. juna, a s Rusijom istječe 30. novembra i neće se produžiti, saopćio je Arnaud Marsollier, glasnogovornik CERN-a. CERN će tako ostati bez 400 ruskih naučnika koji su radili za tu evropsku istraživačku laboratoriju. Marsollier, međutim, dodaje da će se nastaviti saradnja s ruskim naučnicima koji rade za neruske institucije.

JINR i povezanost s ruskom vladom

Oko 90 ruskih naučnika se pridružilo drugim istraživačkim institutima. Odluka o izbacivanju više stotina ruskih naučnika neće se odnositi na zaposlenike Zajedničkog instituta za nuklearna istraživanja (JINR), međuvladinog centra u Dubni, u Rusiji, oko 110 kilometara sjeverno od Moskve.

JINR se smatra “međunarodnom organizacijom”, objasnio je glasnogovornik CERN-a.

Iako neki istraživači smatraju da saradnja s JINR-om održava naučni duh i osigurava kontinuitet istraživanja, ukrajinski fizičari i kritičari naglašavaju povezanost JINR-a s ruskom vladom, koja finansira više od 80 posto aktivnosti instituta. Ističu da laboratorija ima bliske veze s ruskom vojskom, čime se postavlja pitanje moguće zloupotrebe naučnih informacija u vojne svrhe.

Odlazak ruskih naučnika ozbiljno će utjecati na projekte CERN-a, uključujući eksperimente na Velikom hadronskom sudaraču (LHC), jer je Rusija činila 4.5 posto budžeta tih eksperimenata, tj. godišnje je pridonosila 2.3 miliona švicarskih franaka.

Šta je LHC?

LHC je ubrzivač fizičkih čestica s najvećom snagom u svijetu. LHC leži u tunelu kružnog oblika, obima 27 km, 175 metara pod zemljom, ispod francusko-švicarske granice, nedaleko od Ženeve, u Švicarskoj.

Iako su mnogi naučnici uspjeli pronaći nove pozicije izvan Rusije, gubitak ruske stručnosti će se osjetiti, što priznaju i pojedini članovi zajednice, uključujući one koji se zalažu za nastavak međunarodne znanstvene suradnje. Moskva se ranije bila obvezala da će uložiti 40 miliona franaka u modernizaciju ubrzivača čestica.