Bundestag usvojio paket zakona: Šta u praksi to znači za građane BiH

Zov Njemačke neodoljiv je, a moguće da postane još intezivniji nakon što je njemački parlament prihvatio zakon koji bi omogućio i regulirao useljavanje stručne radne snage izvan Evropske unije, piše N1.

Procjene su da će novi njemački zakon o useljavanju kvalificirane radne snage biti usvojen u siječnju naredne godine. No do koje mjere se to tiče građana Zapadnog Balkana za koje su i dosad vrijedila posebna pravila?

Trideset tisuća ljudi napustilo je našu zemlju od početka godine. Taj trend, čini se, biće nastavljen. Pitali smo – da li biste otišli?

“Bih. Ma nema ovdje ništa, nema ovdje hljeba, odmah bih se ispalio”.

“Ma odmah bih otišao”.

“Pa ja bih ostao u Bosni i Hercegovini. (Zbog čega?) Sviđa mi se zemlja i mislim da smo mi ti koji trebamo uzdizati BiH”.

“Otići definitvno. (Zašto?) Zbog toga što je politika sve preuzela , tako da mladi ne mogu da uspiju”.

“Šta ja znam, mislim da se i ovdje može fino živiti, samo da se vlasti više potrude. Mislim da se može, samo tko hoće. Nije ni u Njemačkoj niti dugo bolje, i tamo se radi kao i ovdje”.

A čini se da će se u Njemačkoj raditi i više nakon što je Bundestag usvojio paket zakona koji se odnose na migracije.

Koje su to predložene mjere?

– Privlačenje potencijalnih novih zainteresiranih radnika

– Planirano bolje reklamiranje

– Efikasniji i transparentniji proces obrade zahtjeva

– Proširenje odredaba o dodatnom obrazovanju državljana trećih zemalja

– Olakšanje nostrifikacija diploma

Što to znači u praksi?

“Za naše radnike to znači da je važna odredba Zakona da sada netko tko traži posao neće prvo trebati dobiti potvrdu da će ga neko zaposliti u Njemačkoj. Sada sada sami možete otići Njemačku imate šest mjeseci da nađete posao”, pojašnjava Dejan Šajinović, Nezavisne novine .

No važno je znati da to nije baš samo “otići”.

“Moramo imati na umu da zakon isto tako predviđa da ćete svih tih šest mjeseci morati imati obezbijeđena, unaprijed osigurana sredstva za privremni boravak u Njemačkoj. Poznavajući ekonomsko-socijalnu situaciju građana BiH, to je jedan kriterij koji će vrlo teško postići veliki broja građana. Radi se o određenim iznosima, koji su enormno visoki za naše standarde”, ističe doc.dr. Amer Osmić, FPN Sarajevo.

Pojedini su pak stava kako Njemačka ovim zakonom u jeku migrantsk krize želi odvojiti tražitelje azila od ekonomskih migranata. Od ranije je pak poznato kako ovoj zemlji nedostaje milijun radnika.

“Nedostaje svih zanimanja. Najviše nedostaje medicinskog osoblja, nedostaje njegovatelja, nedostaje 60.000 vozača kamiona, nedostaje informatičara, tesara, zidara, građevinskih radnika, keramičara… Sada u Njemačku mogu doći svi oni koji imaju stručnu spremu”, navodi Mehmed Smajić, DW.

A zov Njemačke neodoljiv je, poručuje Jozo Pavković u svojoj kolumni za Večernjak, dodajući kako ova zemlja raširenih ruku čeka novi val useljenika.

“Sada razumijem na što je Europska unija mislila kada je poslala pozitivne signale o priključenju Zapadnog Balkana. Priključit će sebi kvalitetne radnike i tako ih europeizirati. Asimilirati. A BiH i istočno susjedstvo naseljavat će drugi, daleki narodi. I čekat će na neke nove ratove. Balkan se na to, ionako, naviknuo”, piše Pavković.

Da je Savezna Republika Njemačka itekako privlačna bh. građanima pokazuju i podaci da je u 2018. godini 14.000 njih svoj život nastavilo u ovoj zemlji. I čini se potražilo neko bolje sutra.