Napeto u Berlinu
Budućnost kancelara Scholza dovedena u pitanje uoči ključnih izbora
Iako će SPD vjerovatno ostati u vladi, jer njemačke centrističke stranke odbijaju da sarađuju s krajnjom desnicom, ovaj ishod bi označio drugu pobjedu AfD-a na državnim izborima u mjesec dana.
Regionalni izbori u Brandenburgu u nedjelju mogli bi dovesti do toga da socijaldemokrati kancelara Olafa Scholza po prvi put izgube izbore u ovoj njemačkoj državi, a neki se pitaju da li bi Scholz trebao ponovo da se kandiduje za mjesto kancelara zemlje, prenosi Euractiv.
Ostanak u Vladi
SPD je bio prvi na svim regionalnim izborima u bivšoj istočnonjemačkoj državi i vodio je njenu vladu od ponovnog ujedinjenja 1990. godine.
No, prema najnovijoj anketi ZDF-a, trenutno je na drugom mjestu sa 27 posto glasova – rame uz rame sa krajnje desničarskim AfD-om (28 posto).
Iako će SPD vjerovatno ostati u vladi, jer njemačke centrističke stranke odbijaju da sarađuju s krajnjom desnicom, ovaj ishod bi označio drugu pobjedu AfD-a na državnim izborima u mjesec dana.
Nizak broj u anketama u Brandenburgu je posljedica Scholzove nepopularne savezne vlade, prema ogranku SPD-a u Brandenburgu.
– Mnogi ljudi mi govore: ‘Dobro ti ide, ali želimo da pređemo na one u Berlinu – rekao je prošle sedmice za Spiegel premijer SPD-ov premijer Brandenburga, Ditmar Woidke, koji je na toj poziciji 11 godina.
Iako su kancelarova izborna jedinica i privatna rezidencija u Potsdamu u Brandenburgu, Woidke je zamolio Scholza da ga ne prati u kampanji, pri čemu se premijer ove države oslanja na vlastitu popularnost, a nedavna anketa ZDF-a pokazuje da 55 posto ispitanika želi da ostane.
Ne ide sve glatko
Prošle godine Brandenburg je postao druga najbrže rastuća država u Njemačkoj, potaknut dolaskom Tesline prve evropske gigafabrike, koja je doprinijela njenoj transformaciji iz postsocijalističke regije uglja u raj za zelenu industriju.
Ali ne ide sve glatko u regionu.
Između depopulacijskih ruralnih područja i bogatijih predgrađa koja sada okružuju grad Berlin, nacionalne kontroverze oko vlade, migracija i ruskog rata u Ukrajini dale su poticaj krajnjoj desnici.