Brammertz o uništavanju kulturnog naslijeđa, obnovi i izgradnji mira
O uništavanju kulturnog naslijeđa, poslijeratnoj obnovi, izgradnji mira i problemima podijeljenih društava na području jugoistočne Europe bilo je riječi na međunarodnoj konferenciji koja je u subotu održana u Puli u okviru zajedničkog projekta pet organizacija civilnog društva iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Nizozemske, uz podršku programa “Remembrance – Europe za građane”, a na kojoj je sudjelovao i glavni haški tužitelj Serge Brammmertz.
Na panel diskusiji o suđenjima za uništavanje kulturnog i vjerskog naslijeđa pred Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu i drugim sudovima, uz Brammertza, govorili su i međunarodni stručnjaci za zaštitu kulturne baštine, koji su u brojnim suđenjima svjedočili o razmjerima stradanja baštine u ratovima ‘90-ih u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, prenosi Hina.
“Pravda ne može uspjeti ako ne radite zajedno, ako ne odolite pokušajima da vas se pretvori u protivnike umjesto da budete prijatelji. Premda je odgovornost bitna, ona je samo jedan dio ponovne uspostave mira i stabilnosti u regiji. Ono što je potrebno, možda više nego ikada, je pomirenje i zajednički dogovor o nedavnoj prošlosti”, poručio je Brammertz.
Izrazio je nadu da će Centar “Sense”, otvoren u petak u Puli, biti mjesto gdje će buduće generacije moći razumjeti istinu o onome što se dogodilo na temelju činjenica koje je Tribunal “dokazao izvan razumne sumnje i presuda koje je donio”.
U raspravi je istaknuto da je masovno uništavanje kulturne i vjerske baštine tijekom ratova na području bivše Jugoslavije zahtijevalo višestruko promišljanje i inovativnost u pravnom procesuiranju takvih događaja i u pristupu baštini te unatoč tomu što je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u proteklih 20 godina procesuirao relativno mali broj slučajeva uništavanja kulturnih i vjerskih objekata, uključivanje zločina nad kulturnom i vjerskom imovinom u Statut MKSJ te postavljanje presedana u području sudskog gonjenja i presuda odgovornima za takve zločine, predstavljaju važan korak u jačanju i primjeni međunarodnih instrumenata za zaštitu kulturnih i vjerskih objekata u vrijeme sukoba.
Upravo zato, cilj konferencije u Puli bilo je analizirati što je u zadnja dva desetljeća učinjeno i naučeno o značaju kulturnog i vjerskog naslijeđa u ratnim sukobima i koji izazovi ostaju u pitanjima obnove kulturnog naslijeđa, poslijeratne izgradnje mira i problema podijeljenih društava na području jugoistočne Europe.
