Bomba koja je testirana danas pet puta jača od one bačene 1945. na Nagasaki

BBC je objavio je kako je danas testirana bomba pet puta snažnija od one bačene na Nagasaki, 9. augusta 1945. godine. U tom je napadu ubijeno 74 hiljade ljudi.

Iako je 2005. obećala prekinuti čitav svoj nuklearni program u zamjenu za pomoć u proizvodnji energije, 2006. je izvršila svoje prvo podzemno testiranje nuklearne bombe.

Seizmička mjerenja su pokazala da je bomba bila znatno manja od onih koje je SAD bacio na Hirošimu i Nagasaki 1945. Iste godine je prvi put testirala i balistički projektil.

Vijeće sigurnosti UN-a odgovorilo je nametanjem opsežnih sankcija, na što je Sjeverna Koreja nastavila sa svojom taktikom zavaravanja međunarodne zajednice. Nakon pregovora sa SAD-om, Južnom Korejom, Japanom, Rusijom i svojim glavnim trgovinskim partnerom i političkim saveznikom Kinom, potpisala je novi sporazum o demontiranju svojih pogona za proizvodnju nuklearnog oružja u zamjenu za pomoć u hrani i ostalim potrepštinama.

Nakon što je ponovo odbila pristup inspektorima, 2009. je izvršila drugo testiranje nuklearne bombe, na što joj je VS nametnuo nove sankcije.

Kim Jong-un došao je na vlast kao 27-godišnjak nakon smrti svog oca 2011. te brzo i brutalno učvrstio svoju vlast. 2013. je pogubio svog ujaka Jang Song-taeka, koji je u službenom priopćenju Pjongjanga opisan kao “odvratni ljudski šljam, gori od psa, koji je počinio triput prokleta djela izdaje”.

Iste godine je izvršio treće nuklearno testiranje, koje je njegova komisija za nacionalnu obranu otvoreno opisala kao pripremu za skoru “totalnu akciju” protiv SAD-a, “zakletog neprijatelja korejskog naroda”. 2016. je izvedeno četvrto i peto, testiranje – ovo peto bilo je najveće do danas, s bombom za koju se procjenjuje da je bila snažna kao ona bačena na Nagasaki – 10 do 20 kilotona.

Posljednja prepreka sposobnosti Sjeverne Koreje za nuklearni napad je tehnologija lansiranja nuklearne bojeve glave na balističkom projektilu. Iako je već uspješno lansirala više balističkih projektila (posljednji u srpnju ove godine), a američka obavještajna agencija DIA smatra da ima i bojevu glavu dovoljno malenu za instaliranje na projektil, ne zna se može li ona “preživjeti” lansiranje u svemir i ponovni ulazak u atmosferu nadomak cilja.

Stručnjaci procjenjuju da bi Pjongjang mogao imati potpuno funkcionalni interkontinentalni balistički projektil s nuklearnom glavom već do 2020.

Glavni datumi sjevernokorejskog nuklearnog programa, od prvih napetosti 1989. do sadašnjeg sukoba.

1989.: satelitske snimke

Američke satelitske snimke otkrile su postojanje nuklearnog centra u Jongbjonu, sjeverno od Pjongjanga. Washington je optužio Sjevernu Koreju da razvija nuklearno oružje, što je komunistički režim opovrgnuo.

1994.: umro Kim Il-Sung

21. oktobra: tri mjeseca poslije smrti sjevernokorejskog čelnika Kim Il-Sunga kojeg je zamijenio sin Kim Jong-Il Pjongjang je s Washingtonom potpisao bilateralni sporazum. Sjeverna Koreja obvezala se ukinuti svoj vojni nuklearni program u zamjenu za gradnju civilnih reaktora.

2002.-2003.: raskid odnosa 

U oktobru  2002., Washington je optužio Pjongjang da ima tajni program obogaćivanja urana, kršeći time sporazum iz 1994. U decembru, Sjeverna Koreja protjerala je inspektore Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

U januaru 2003., povukla se iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja, a u junu  priznala da želi razviti nuklearno oružje. Dvije godine poslije objavila je da ga posjeduje.

2006.: prvi pokus 

Sjeverna Koreja provela je 9. oktobra prvi nuklearni pokus. Vijeće sigurnosti UN-a izglasalo je uvođenje gospodarskih i trgovinskih sankcija, koje su proširene i postrožene u nekoliko navrata. U srpnju, Sjeverna Koreja izvela je pokusna lansiranja sedam projektila, uključujući projektil dalekog dometa Taepodong-2.

2007.: nafta u zamjenu za razoružanje

Pjongjang je 13. februara pristao ukinuti svoj nuklearni program i primiti inspektore IAEA-e u zamjenu za milijun tona goriva i skidanje s američkog popisa terorističkih država. U srpnju, IAEA je objavila da je nuklearni kompleks u Jongbjonu zatvoren.

2009.: novi raskid odnosa, drugi pokus

Sjeverna Koreja lansirala je 5. aprila raketu dalekog dometa koja je pala u Tihi okean. Za Washington, Tokio i Seul, riječ je bila o prikrivenom testiranju projektila Taepodong-2. Pjongjang je napustio pregovore s pet velesila (Južna Koreja, Kina, Rusija, SAD i Japan) pokrenute u augustu 2003. Odlučio je reaktivirati svoj nuklearni program i prekinuti suradnju s IAEA-om.

Sjeverna Koreja objavila je 25. maja da je “uspješno” izvela drugi podzemni nuklearni pokus.

2011.; Kim Jong-Un 

Kim Jong-Il umro je 19. decembra. Njegov mlađi sin Kim Jong-Un, mlađi od 30 godina, preuzima njegovo mjesto.

2013.: treći pokus 

Sjeverna Koreja izvodi 12. februara treći podzemni nuklearni pokus, manjih razmjera.

2016.: četvrti i peti pokus

Sjeverna Koreja izvodi 6. siječnja četvrti podzemni nuklearni pokus. Tvrdi da je testirala hidrogensku bombu, u što je većina stručnjaka sumnjala. Vijeće sigurnosti usvojilo je 2. marta do tada najstrože sankcije protiv Pjongjanga.

Pjongjang je potom 9. septembra objavio da je izveo peti nuklearni pokus, male nuklearne bojne glave koju se može staviti na projektil. To je bio “najsnažniji” pokus do tada, po Seulu.

2017.: Trump protiv Kima 

Američki predsjednik Donald Trump poslao je 8. aprila prema Korejskom poluotoku nosač zrakoplova Carl Vinson, u pratnji triju ratnih brodova, nakon što je Sjeverna Koreja ispalila balistički projektil u Japansko more.

Nova nuklearna proba Sjeverne Koreje izazvala snažan zemljotres