Bivši šef beogradskog DB-a na suđenju za ubistvo Ćuruvije: Čist sam kao suza

Bivši načelnik beogradskog centra Državne bezbjednosti (DB) Milan Radonjić u nastavku suđenja za ubistvo novinara i vlasnika lista “Dnevni telegraf” Slavka Ćuruvije rekao je da DB nije imao veze sa krivičnim djelima i “da je čist kao suza”, javlja Anadolu Agency (AA).

Radonjić je tokom iznošenja završne odbrane pred Specijalnim sudom u Beogradu istakao da je praćenje Slavka Ćuruvije i tajno prisluškivanje njegovih telefonskih razgovora sprovođeno na osnovu zakona i propisa.

“Nikada nisam uradio krivično djelo niti sam zloupotrebljavao poziciju službe. Moja djelatnost je čista kao suza, što se tiče zakona, profesionalizma i odnosa prema poslu”, rekao je Radonjić obraćajući se sudskom vijeću.

[pull_quote_right]Novinar i vlasnik lista “Dnevni telegraf” Slavko Ćuruvija ubijen je ispred ulaza u svoj stan u Beogradu 11. aprila 1999. godine[/pull_quote_right]

Istakao je da je optužnica protiv njega pravljena na osnovu ukradene dokumentacije iz DB-a.

On je odgovarajući na pitanja članova sudskog vijeća, tužioca i advokata, između ostalog, rekao da je dva dana pošto je došao na mjesto prvog čovjeka DB Beograda od svog zamjenika bio obavješten o praćenju Ćuruvije prisluškivanjem njegovog telefona.

Kako je pojasnio, Ćuruvija je od NN lica iz strane ambasade primio novac i to je bio razlog za primjenu mjera praćenja kako bi se identifikovala Ćuruvijna veza u ambasadi.

Govoreći o razlozima zašto je izdao nalog da se prekine sa praćenjem Ćuruvije, neposredno pred njegovo ubistvo, naveo je da je ubijeni novinar bio “zahvaćen u kategoriji više lica za operativnu obradu”.

“Onog trenutka kada je došlo do kontakta objekta (Ćuruvija) sa vezom i kada je došlo do nove primopredaje, izdao sam nalog da se prati ta veza i da se mjere praćenja Ćuruvije prekine”, rekao je Radonjić.

Pojasnio je i da su operativci DB-a tada uglavnom komunicirali radio vezom uz upotrebu šifri i da u konkretnom slučaju, iako je DB i tada imao mjere zaštite, one nisu korištene.

Naveo je da o primjeni tehničko-oprativnih mjera nije obavještavao više instance i da je prvooptuženom Radetu Markoviću prvi put spomenuo ime Ćuruvije kada ga je informisao da je ubijen.

Radonjić je predložio sudskom vijeću da izda nalog kako bi se čitav sudski proces prezentovao javnosti.

Branilac Radonjića i Markovića, Zora Dobrinačin je rekla da što se njenih klijenta tiče može odmah da se pređe na zvršne riječi jer smatra da nigdje nema njihove krivice.

“Moj klijent je potpuno i po svim tačkama negirao navode optužnice. Njegova odbrana je apsolutno u skladu sa dokazima u spisima predmeta. Smatramo da je krivica mojih klijenata apsolutno nigdje i njihova nevinost je već dokazana”, navela je branilac Radonjića i Markovića.

Prema optužnici Radonjić se tereti za logistiku, odnosno da je davao informacije o kretanju Ćuruvije, a prvooptuženi načelnik resora DB-a Radomir Marković da je organizovao ubistvo.

Zastupnik oštećenih, Ćuruvijine porodice, advokat Slobodan Ružić je u pauzi suđenja rekao novinarima da će nasuprot tvrdnji Radonjića dokazati da mnogo toga nije rađeno po zakonu.

“On (Radonjić) je sve prikazao kako je to rađeno perfektno. Naprotiv, ovdje će se utvrditi da ima najmanje desetak i više propusta koji će direktno dokazati da je njegovo učešće u ovoj stvari bilo onako kako je predstavljeno u optužnici. Posebno su važni dokazi koji se odnose na telefonsku komunikaciju optuženih, a optuženi Radonjić misli da mu je to podmetnuto. To ćemo da vidimo”, naveo je Ružić istakavši da izjave svjedoka neće biti ključni dokazi.

Sudsko vijeće je uz obrazloženje da postoje subjektivni i objektivni tazlozi odbilo prijedloge odbrane da se Milanu Radonjiću i Ratku Romiću ukine pritvor.

Kao neposredni izvršilac optužen je pripadnik rezervnog sastava DB-a Miroslav Kurakkome se sudi u odsustvu i ona se prema informacijama Tužilaštva nalazi u Tanzaniji. Kao pomagač Kuraku tereti se glavni obavještajni inspektor u Drugoj upravi DB-a Ratko Romić.

Svi optuženi su se na početku suđenja 1. juna ove goidne izjasnili da ne priznaju izvršenje krivičnog djela i da će iznijeti svoju odbranu.

[pull_quote_right]Ključni svjedok je prvooptuženi i osuđeni za ubistvo premijera Zorana Đinđića, komandant Jedinice za specijalne operacije Milorad Ulemek Legija[/pull_quote_right]

Prema navodima iz optužnice, Ćuruvija je ubijen iz niskih pobuda i to po nalogu N.N. lica iz najviših struktura vlasti. Kao motiv je navedeno njegovo javno istupanje u zemlji i inostranstvu i kritike nosilaca političke vlasti, mogućnost da utiče na javno mnjenje i opoziciju.

Nakon 15 godina od ubistva, do procesuiranja tog slučaja došlo je nakon što je Vlada Srbije 2014. godine formirala Komisiju za razrješenje ubistva novinara u Srbiji devdesetih godina. U postupku za ubistvo Ćuruvije, Tužilaštvo je predložilo oko 90 svjedoka među kojima se nalaze i osuđena lica i političari.

Ključni svjedok je prvooptuženi i osuđeni za ubistvo premijera Zorana Đinđića, komandant Jedinice za specijalne operacije Milorad Ulemek Legija. Među svjedocima koji bi mogli da se pojave u ovom postupku su premijer Srbije Aleksandar Vučić, koji je u to vrijeme bio ministar informisanja i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, koji je bio potpredsjednik Vlade koju su tada činile Socijalistička partija Srbije, Jugoslovenska levica i Srpska radiklana stranka.

Novinar i vlasnik lista “Dnevni telegraf” Slavko Ćuruvija ubijen je ispred ulaza u svoj stan u Beogradu 11. aprila 1999. godine.

Nastavak suđenja je zakazan za 7. septembar.