Biden najavio slanje američke vojske u istočnu Evropu

Predsjednik SAD Joe Biden rekao je da će poslati mali broj trupa u istočnu Evropu u “skoro vrijeme”, kako bi ojačao prisustvo NATO-a u regionu. Nije precizirao ni gdje će biti stacionirani ni kada će stići.

Ranije ove nedjelje, Pentagon je saopštio da je 8.500 vojnika u pripravnosti, spremno da budu raspoređeni u kratkom roku.

Ruska invazija na Ukrajinu bila bi “užasna” i dovela bi do značajnog broja žrtava, izjavio je najviši američki general Mark Milley, prenosi BBC.

Okupljanje oko 100.000 ruskih vojnika u blizini ukrajinske granice opisao je kao najveće od Hladnog rata.

Američki ministar odbrane Lloyd Austin rekao je da se sukob i dalje može izbjeći upotrebom diplomatije.

Lloyd je rekao je da su SAD posvećene pomoći Ukrajini da se odbrani, uključujući obezbjeđivanje većeg broja naoružanja.

“Sukob nije neizbježan. Još ima vremena i prostora za diplomatiju”, rekao je Ostin, pozivajući ruskog predsjednika Vladimira Putina da deeskalira situaciju.

“Nema razloga da ova situacija preraste u sukob… On može narediti svojim trupama da se udalje”, dodao je.

Rusija negira planove za invaziju i kaže da podrška SAD Ukrajini predstavlja pretnju.

SAD su odbacile ključni zahtev Moskve da NATO isključi ulazak Ukrajine u odbrambeni savez – ali su insistirale da se Rusiji nudi “ozbiljan diplomatski put”.

Ruski predsjednik Vladimir Putin optužio je Zapad da ignoriše bezbjednosne brige Rusije.

Ali rekao je da će proučiti odgovor SAD prije nego što odluči šta da radi, prema informacijama iz Kremlja o razgovoru između Putina i njegovog francuskog kolege Emmanuela Macrona.

Francuska je saopštila da su se dva lidera složila o potrebi deeskalacije i da je Macron rekao Putinu da Rusija mora da poštuje suverenitet svojih susjednih država.

Upozorenja iz Pentagona dolaze nakon što je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao novinarima da ne stvaraju paniku zbog gomilanja ruskih trupa na granicama njegove zemlje.

Na konferenciji za novinare u Kijevu, Zelenski je rekao da sada ne vidi veću prijetnju nego tokom sličnog gomilanja trupa prošlog proljeća.

„Ima signala čak i od uglednih lidera država, samo kažu da će sutra biti rat. Ovo je panika – koliko to košta našu državu?“, kazao je.

„Destabilizacija situacije unutar zemlje“ predstavlja najveću prijetnju Ukrajini, rekao je Zelenski.

Sjedinjene Države su zatražile sastanak Savjeta bezbednosti UN 31. januara da bi se razgovaralo o jačanju ruske vojske kao “pitanju od ključnog značaja za međunarodni mir i bezbjednost”.

Moskva podržava separatističke borce u tekućem ratu na istoku Ukrajine koji je odnio više od 13.200 života od 2014. godine, iste godine kada je Rusija nezakonito anektirala Krim.

Poslije sastanka u Parizu 27. januara, savjetnici lidera Rusije, Ukrajine, Francuske i Njemačke ponovo su u zajedničkoj izjavi potvrdili svoju posvećenost pridržavanju primirja dogovorenog u sporazumima iz Minska sa ciljem da se okonča sukob na istoku.

Iako nije došlo do pomaka u pregovorima, vođenim u takozvanom Normandijskom formatu, zemlje su obećale da će se sastati na novim razgovorima za dvije nedjelje u Berlinu.