Srpski istoričar objasnio zašto su Truman i de Gaulle odlikovali kvislinga Dražu Mihailovića

Četnički komandant Draža Mihailović 16. oktobra 1941. godine šalje svog prvog izaslanika njemačkim okupacionim vlastima u Beograd. On još uvijek tada sarađuje s partizanima na teritoriju Užičke Republike. Još uvijek je dio antiokupacionog bloka, da bi vrlo brzo nakon 31. oktobra 1941. godine, izadao nalog za napada na partizane na teritoriju Užičke Republike, što je on sam na suđenju i priznao”, kazao je gostujući u emisiji “24 minute sa Zoranom Kesićem” Milivoj Bešlin istoričar i viši naučni saradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu.

Objašnjavajući ulogu četničkog komandanta, pogubljenog nakon rata zbog užasnih pokolja koje su pod njegovom komandom napravile četničke jedinice na prostoru bivše Jugoslavije, Bešlin je rekao i sljedeće:

“11. novembra 1941. u selu Divci u blizini Valjeva se sastao sa predstavnicima njemačke komande potpukovnikom Rudolfom Kogardom, gdje faktički počinje njegova kolaboracija i gdje on Nijemcima, dakle okupatorima, nudi saradnju. On tada kaže; dajte mi opružje, imamo zajedničkog neprijatelja, to su komunisti. On ih ne zove partizani, on ih sve vrijeme zove komunisti. I to oružje koje mi vi budete dali da se ja borim protiv komunista, to oružje neće biti okrenuto protiv vas čak i ako mi ta borba bude nametnuta. Nijemci mu tada još uvijek ne vjeruju. Ali pedantni Nijemci vode čitav stenogram koji nije bio poznat na njegovom suđenju. Ali je 60-ih godina jugoslovenski istoričar Jovan Marjanović došao do tog stenograma u američkim arhivima. I to je defakto početak njegove kolaboracije”, kazao je Bešlin.

Ipak sagledajmo istorijski lik generala Mihailovića i sa druge strane. Da li gospodine Bešlin sporite da je taj isti Draža jedan od najodlikovanijih srpskih oficira. Da je, između ostalih, odlikovan i od Charlesa de Gaullea i posthumno i od Harryja Trumana, plus Radoš Bajić, plus operacija Halijard. I šta ćemo sad?, upitao je voditelj.

Ordeni Draže Mihailovića

“To je vrlo zanimljivo, zato što mi ipak imamo Dražu Mihailovića iz Prvog svjetskog rata i on je zaista nosilac ordena za borbu u Prvom svjetskom ratu. Međutim, kada je riječ o Drugom svjetskom ratu, najčešće se pominju taa dva ordena. To je de Gaulleov i Trumanov”, kazao je Bešlin i pojasnio.

“Tu sad stvari stoje ovako. Kada je u pitanju Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, samo jedna sila u svakom trenutku zna šta se dešava u Jugoslaviji. To je Velika Britanija i Churchill. Churchill u svakom trenutku, u oba jugoslovenska pokreta, i partizanskom i četničkom i na raznim drugim mjestima, ima svoje ljude. Ima i Amstronga i Bejlija, i Meklina, i Dikina, čak i svog sina Rondolfa je u jednom trenutku poslao u Jugoslaviju. Dakle britanskog odlikovanja nikad nije bilo. Britanci su bili ti koji su inicirali u jednom trenutku da pomoć ide samoo partizanskim pokretu kao jedinom djelatnom”.

Orden de Gaullea

“Kada je u pitanju de Gaulle, on taj orden daje u februaru 1943. godine. Francuska tada ne postoji kao dio antifašističke koalicije, jer je okupirana. De Gaulle je predvodnik jendog od pokreta otpora. Serija “Alo Alo” je relativno dobro oslikala kako je izgledao taj pokret otpora. Da se razumijemo, jugoslovenski je bio uspješniji i efikasniji od francuskog. Dakle, De Gaulle nema pojma šta se dešava u Fransukoj, a kamo li šta se dešava u Jugoslaviji. Nema izaslanike, ne zna čovjek, prosto nije na vlasti, on je u borbi. I njegov orden je bio samo motivisan antikomunizmom Draže Mihailovića, jer je i de Gaulle imao konkurentski pokret”.

Moguće i prethodnim poznanostvom s Dražom Mihailovićem, dodao je Kesić.

“Da, oni su se znali, iako nisu išli zajedno u školu kako tvrdi jedan dio istoriografije. Kada je u pitanju Harry Truman, ne treba zaboraviti da Roosevelt kao ratni predsjednik, nikada nije odlikovao Dražu. Šta se dešava sa Trumanovim, on taj orden posthumno dodjeljuje Draži u martu mjesecu 1948. godine. To je već vrijeme novog rata, to je hladni rat kada je Jugoslavija najodaniji, kako američki izvori govore, sovjetski satelit. To je prije rezolucije Informbiroa. Ne samo da je Jugoslavija najodaniji sovjetski satlit, a Svojeti su ključni američki neprijatelji u novom hladnom ratu, nego se Jugoslavija malo suviše isprsila u jednomm trenutku. 1946. godine Tito je oborio dva američka aviona. To je bilo strašno poniženje za Amerikance”, objasnio je Bešlin.

Bešlin: Draža Mihailović orden od Trumana dobio je posthumno

Mislite, Amerikanci podržavaju opoziciju tada”, upitao je Kesić.

“Upravo to, podržavaju opoziciju i kažu Titu; e sad ćemo malo ovo da ti uradimo, jer američko javno mnjenje je bilo strašno poniženo time da je Tito uzeo i roknuo dva američka aviona”.

“Prosto treba imati u vidu da su jugoslovenski partizani iz Drugog svjetskog rata izašli ne samo kao pobjednici, ne samo kao ovjenčani svjetskom slavom kao najuspješniji kontinentalni pokret otpora i tako dalje. Njima je u tom trenutku more do članaka. I to samopouzdanje nije mogla da sruši ni činjenica da su oni mogli da dođu čak i u sukob s Amerikom. Dakle, u takvim okolnostima Truman odlučuje da tog tada ključnog sovjetskog saveznika Jugoslaviju prije Informbiroa, kazni na taj način što će Draži da dodijeli taj orden”, kazao je srpski istoričar.

Pogledaj taj dio emisije…

Za sve kojima su činjenice mrvu važnije od mišljenja.
O Draži Mihailoviću. pic.twitter.com/Jt1M3GVjCs

— Biljana Lukić (@BiljanaLuki) October 21, 2023