Analiza CNN-a: Putin nema puno razloga za slavlje

Ruski predsjednik Vladimir Putin ozbiljno shvaća ruske godišnjice. Nije bilo slučajno da je njegova invazija na Ukrajinu krenula dan nakon Dana branitelja domovine, odnosno proslave ruskih vojnih postignuća.

Tom istom prigodom 2014. godine Putin je napravio prvi korak u aneksiji Krima, kroz orkestrirane proruske prosvjede na ovom ukrajinskom poluotoku.

Nadao se da će imati više razloga za slavlje

Ruski lider očito se nadao da će imati više razloga za slavlje na Dan pobjede u ponedjeljak, kad se obilježava uloga Sovjetskog Saveza u porazu nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu. Njemačka je 8. maja 1945. (9. maja u moskovskom vremenu) potpisala Instrument o predaji u Berlinu, čime su okončane borbe u Europi. SSSR je pretrpio najveće gubitke od svih nacija – poginulo je oko 27 miliona vojnika i civila, ističe CNN u analizi.

Rusko opravdanje rata u Ukrajini ukazivalo je da uspjeh treba biti ostvaren do Dana pobjede. Putin i njegova vlada su više puta govorili da je cilj njihove takozvane specijalne operacije denacifikacija Ukrajine te da je oslobađanje zemlje od nacista pitanje ruskog opstanka. To je argument koji nema temelja, riječ je o očitom pokriću za ruski revanšizam.

Propagandni stroj Kremlja radi punom parom

Iako dobro podmazani propagandni stroj Kremlja radi punom parom otkako je u veljači započela invazija, Putinu će u ponedjeljak biti teško izokrenuti ruske gubitke u istinsku pobjedu. Ako ništa drugo, operacija u Ukrajini bila je sramotna po njega, barem na međunarodnoj sceni.

Ruska vojska po svim mjerilima nadmašuje ukrajinsku – računajući čak i teško oružje koje Zapad šalje – ali nije uspjela zauzeti teritoriju na sjeveru, a kamoli glavni grad Kijev. Sada se bori da ostvari neke dobitke čak i na istoku Ukrajine.

Ukrajinske oružane snage tvrde da je Rusija u nešto više od dva mjeseca izgubila najmanje 24.000 vojnika, više od 1000 tenkova, preko 2600 oklopnih vozila i stotine aviona. CNN ne može nezavisno provjeriti ove brojke, a vjerovatno ima velikih gubitaka i na ukrajinskoj strani. Ipak, nepobitno je da je ruska vojska oslabljena.

Krunski dragulj Crnomorske flote sad je olupina na dnu Crnog mora

Ruska raketna krstarica “Moskva”, nekoć krunski dragulj njezine crnomorske flote, sada je olupina koja leži na dnu Crnog mora. Istodobno su Putinovi neprijatelji na Zapadu, koje je Rusija godinama pokušavala podijeliti, sve više jedinstveni, a sve u cilju postizanja pobjede Ukrajine.

Emily Ferris, istraživačica s Royal United Services Institutea, smatra da su ruski neuspjesi uglavnom logistički.

“Neki od logističkih problema djelomično su bili posljedica neuspjeha u zauzimanju glavnih željezničkih čvorišta u zemlji. A ruske motorizirane kopnene snage oslanjaju na željeznice u transportu vojnika, opreme i tenkova. Budući da nisu uspjele kontrolirati ta čvorišta, nisu uspjele ni napredovati duboko u ukrajinsku teritoriju, odnosno morali su se osloniti na sposobnosti kretanja izvan prometnica”, rekla je Ferris za CNN.

Ključan je bio otpor Ukrajinaca

Umjesto toga, ruske postrojbe su se kretale kamionima i tenkovima koji su usporeno napredovali. Mnoga su vozila zaglibila u blatu, jer se smrznuto tlo otopilo i onemogućilo slobodnije kretanje, smatra Ferris.

“To znači da je bilo teško odvući tenkove natrag u Rusiju na popravak, jer su bili daleko, pa je mnogo njih napušteno. Mnogo im se opreme počelo kvariti jer tenkovi mogu podnijeti samo ograničeno kretanje bez održavanja. Naravno, postoji i otpor Ukrajinaca, koji nisu previše voljni prihvatiti da budu okupirani”, objašnjava Ferris.

Čak i na istoku, gdje ruske snage pokušavaju napredovati kroz regiju Donbas, njihovi dobici su ograničeni. Proruski pobunjenici godinama su učvršćivali svoju vlast u samoproglašenim separatističkim regijama Donjecku i Lugansku, ali Rusija još uvijek nije anektirala ta područja, a njezine snage nailaze na snažan ukrajinski otpor u velikim gradovima.

“Još uvijek govorimo o ogromnim područjima, Ukrajina je golema, čak i ako se fokusiraju samo na istok i jug. Viši zapovjednici tvrde da će uspostaviti kopneni koridor preko juga Ukrajine, ali to je još uvijek ogroman zadatak. Činjenica da prije nisu bili u mogućnosti zauzeti velike gradove i glavna željeznička čvorišta još uvijek postoji kao problem. Mislim da će postojati i dalje”, rekla je Ferris za CNN.

Rusi bi mogli pomisliti da se rat odvija prema planu

Sjedeći u Rusiji, međutim, lako je pomisliti da se rat odvija prema planu. Ruska propaganda preplavljuje medije koji su gotovo u potpunosti pod državnom kontrolom, ali u ožujku je vlada također donijela zakon kojim se “lažne vijesti” o vojsci smatraju zločinom za koji je propisana maksimalna kazna od 15 godina zatvora.

Kao rezultat toga, antiratni prosvjedi koji su se dogodili u Rusiji u prvim tjednima invazije gotovo su nestali. A mediji uvelike poštuju novi zakon.

Rusija silom ide naprijed. Vodi se dugotrajna bitka u jugoistočnom lučkom gradu Mariupolju, gdje ruske snage intenzivno bombardiraju ogromnu čeličanu koju još nisu uspjela zauzeti. Ako čeličana padne, grad je manje-više u njihovim rukama.

Obavještajni izvještaji pokazuju da bi Rusija mogla provesti aneksiju Luganska i Donjecka negdje sredinom maja, a mogla bi također proglasiti i pripojiti takozvanu “narodnu republiku” u gradu Hersonu na jugoistoku Ukrajine, smatra američki veleposlanik pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju Michael Carpenter.

Poruke Kremlja dopiru do Rusa

Svaki napredak uveličava se u ruskim medijima, gdje je poruka o uspjehu vrlo jasna, rekla je za CNN Tatjana Stanovaja, osnivačica tvrtke za političku analizu R. Politik.

“Poruka je da Rusija ide prema planu i da sve ide kako treba, da ima nekih dobitaka. Rusija je već objavila da je zauzela Mariupolj”, rekla je Stanovaja.

Prema anketama Levada Centra, ovakve poruke učinkovito dopiru do ruskog naroda. Ankete pokazuju ne samo da velika većina Rusa podržava rat, već i da 68% Rusa smatra da se operacija uspješno odvija. Putinova popularnost također je porasla na 82%, nakon što je tokom pandemije covida-19 neprestano bila oko 60%.

Ankete u Rusiji moraju se uzeti s rezervom s obzirom na to da su ljudi podložni propagandi i da se neslaganje ne tolerira. Stanovaja je dodala da se u državnim medijima pojavio dodatni narativ kako je Rusija žrtva ovog rata i da se ponaša odbrambeno.

“Kada gledate rusku televiziju tijekom nekoliko dana, zaista možete početi vjerovati da smo u velikoj opasnosti od ukrajinskih nacista. Da smo ranjivi, da bismo trebali ustati i zaštititi se. Inače će ruska opstojnost biti upitna”, rekla je Stanovaja.

Putin sutra čak i ne treba proglašenje pobjede

Putin čak i ne treba iskoristiti ponedjeljak da proglasi bilo kakvu pobjedu, ustvrdila je Stanovaja. Bit će dovoljno računati na antinacističke emocije blagdana kako bi učvrstio svoje opravdanje za rat.

Kao što će Rusi slušati Putinov govor u povodu Dana pobjede, tako će ga slušati i globalni lideri i promatrači, željni saznanja kojim bi smjerom Putin mogao krenuti. Bilo je mnogo nagađanja, ali kao i uvijek s ruskim predsjednikom, niko zapravo ne zna što će se dogoditi.

Sve je veći osjećaj nervoze da bi Putin mogao pojačati svoju “specijalnu operaciju”, budući da nakon gotovo tri mjeseca rata nema puno toga čime se može pohvaliti pred svijetom i pred Rusima.

Britanski ministar obrane Ben Wallace čak je prošlog tjedna sugerirao da bi Putin mogao odustati od krinke “specijalne operacije” i otvoreno objaviti rat. To bi moglo potaknuti ogromnu mobilizaciju ruskih boraca, čak i civilnih ročnika. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u srijedu je odbacio Wallaceovu tvrdnju kao besmislicu. Ali ako se ruska vojska nastavi iscrpljivati sadašnjom brzinom, nije nemoguće da će Putin u nekom trenutku donijeti tu odluku.

“Treba mu simbolična ili praktična gesta”

Andrej Kolesnikov iz Carnegie zaklade za međunarodni mir, rekao je kako misli da je Putinov prvotni plan bio proglasiti pobjedu i prekinuti neprijateljstva u ponedjeljak.

“No, očito je da se rat otegnuo, a Putinov plan nije jasno ostvaren. On mora napraviti neku simboličnu ili praktičnu gestu. Ovdje se svi boje da će objaviti djelomičnu ili potpunu mobilizaciju. Takva bi se mjera mogla pokazati nepopularnom. Rusi su postali militaristi, ali postali su lijeni militaristi, ratnici iz fotelja”, rekao je Kolesnikov u razgovoru za CNN iz Moskve.

Iako se Dan pobjede odnosi na Drugi svjetski rat, postao je također izvor legitimiteta za Putina, koji je pronašao načina da se poveže s tim danom, smatra Kolesnikov, koji optužuje ruskog lidera da je pojednostavio povijesne detalje i proslavu pretvorio u pompozan ritual.

Značenje 9. maja sutra bi se opet moglo promijeniti

Tijekom Putinovih godina, mitologija oko Drugoga svjetskog rata se metamorfozirala. Povjesničari primjećuju da se veliča sovjetsku žrtvu, ali umanjuje Staljinova spremnost da uzalud žrtvuje ljudske živote. Pritom se zanemaruju najmračnija poglavlja rata: pakt SSSR-a s nacističkom Njemačkom na početku rata; masovna deportacija stanovništva koje su Sovjeti smatrali nepouzdanim; masovna silovanja sovjetskih vojnika u okupiranoj Njemačkoj tokom posljednjih dana rata.

Vlada je prihvatila čak i povorku u narodu poznatu kao “Besmrtna regimenta” u čast poginulima u ratu. Putin sada sam predvodi marš. Staljin je odbijao vjerovati da će vojska Adolfa Hitlera napasti Sovjetski Savez i sve se više slavi kao heroj 9. maja, a ne kao vođa koji je zatečen njemačkim napadom 1941. godine.

“Naravno, nove generacije zapravo ne shvaćaju značaj praznika. Oni koji razumiju i poznaju povijest užasnuti su načinom na koji ju je Putin privatizirao”, rekao je Kolesnikov.

A u ponedjeljak bi se značenje 9. maja moglo opet promijeniti, ovisno o tome što Putin ima za reći, prenosi Index.