kasetna municija
Amerika po prvi put Ukrajini daje kontroverzno oružje: “Koriste ga i Rusi”
“Postoji velika razlika između vrste kasetnog streljiva koju koristi Rusija i onog koje bi SAD poslao Ukrajini”
Pentagon je danas najavio novi paket vojne pomoći Ukrajini u vrijednosti od 800 miliona dolara, a koji će, među ostalim, uključivati i kontroverzno kasetno streljivo. Bijela kuća je prije objave Pentagona održala konferenciju za novinare o slanju kasetne municije Ukrajini.
Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan je kazao kako Rusija koristi takvo oružje od početka rata.
“Rusija koristi kasetno streljivo od početka ovog rata. Ukrajina je tražila kasetne bombe kako bi se odbranila od ruske agresije. Uglavnom, shvatamo da takvo oružje predstavlja rizik, ali to vrijedi i ako Rusi zauzmu više teritorija”, rekao je.
“Postoji velika razlika”
“Postoji velika razlika između vrste kasetnog streljiva koju koristi Rusija i onog koje bi SAD poslao Ukrajini. Rusija je već razbacala desetke miliona ovog oružja po ukrajinskom teritoriju. Moramo se zapitati: predstavlja li ukrajinska upotreba kasetnog streljiva na tom istom području dodatnu prijetnju civilima, s obzirom na to da će taj teritorij ionako morati biti razminiran?” kazao je.
Sullivan je dodao kako je američki predsjednik Joe Biden odobrio slanje tog oružja u Ukrajinu nakon jednoglasne preporuke svog tima za nacionalnu sigurnost. “To je bila teška odluka”, kazao je Sullivan.
Ukrajinske vlasti su kazale da će odgovorno koristiti kasetno oružje i da ga neće upotrebljavati u nastanjenim područjima. Kijev se također obvezao na razminiranje nakon završetka sukoba kako bi se umanjila bilo kakvu potencijalna šteta za civile.
Što je kasetno oružje i zašto je kontroverzno?
Kasetna bomba je oružje koje se raspada u zraku i ispušta više manjih “bombica” na širokom području. Mogu se koristiti u obliku aviobombe, topničkog projektila ili bojne glave krstareće rakete. Bombe su dizajnirane tako da se detoniraju pri udaru o tlo i vrlo je vjerovatno da će svtko u tom području biti ubijen ili ozbiljno ranjen.
Osim početne štete uzrokovane pri udaru, mnoge bombice se ne detoniraju odmah, tako da predstavljaju prijetnju civilima još dugo vremena nakon prvog udara. Međunarodni odbor Crvenog križa navodi kako do 40% bombica ne eksplodira odmah. Grupe za ljudska prava tvrde da je uporaba kasetnih bombi u naseljenim područjima kršenje međunarodnog humanitarnog prava jer uzrokuju neselektivna razaranja.
Kasetna municija prvi put korištena u Drugom svjetskom ratu
Oko 60% žrtava kasetnih bombi su ljudi povrijeđeni tokom obavljanja svakodnevnih aktivnosti, navodi Reuters. Jedna trećina svih zabilježenih žrtava kasetnog streljiva su djeca. Više od 120 zemalja potpisalo je Konvenciju o kasetnom streljivu, kojom se zabranjuje upotreba, proizvodnja, prenos i skladištenje tog oružja.
Rusija, Ukrajina i SAD odbili su potpisati ugovor. Od usvajanja konvencije 2008. godine, prema Koaliciji za kasetnu municiju, uništeno je 99% globalnih zaliha. Kasetna municija je prvi put korištena u Drugom svjetskom ratu, a najmanje 15 zemalja upotrebljavalo ju je u godinama nakon toga. Među njima su Eritreja, Etiopija, Francuska, Izrael, Maroko, Nizozemska, Velika Britanija, Rusija i SAD.
Istraživanje Guardiana pokazuje kako su ruske snage koristile kasetnu municiju u naseljenim područjima u Ukrajini, što je rezultiralo smrću desetaka civila. Human Rights Watch kaže da je Ukrajina koristila navedenu municiju u pokušajima ponovnog preuzimanja teritorija pod ruskom okupacijom.