Američke sankcije Turskoj zbog vojne opreme koju je Erdogan kupio od Putina

Sankcije koje je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa izdala Turskoj zbog kupovine protivraketnog sistema ruske proizvodnje, nisu toliko oštre kao što se očekivalo, no jesu znak sve većeg razdora između Ankare i njenih saveznika u NATO-u. Sankcije su i upozorenje Vašingtona drugim državama koje razmišljaju o kupovini oružja iz Moskve, pišu svjetski mediji, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Strah od oštrih sankcija

Trampova administracija uvela je dugo očekivane sankcije Turskoj u znak odmazde zbog odluke Ankare iz 2017. da kupi ruski sistem protivraketne odbrane, piše The Financial Times.

Sankcije uključuju zabranu svih američkih izvoznih dozvola i ovlaštenja turskom Predsjedništvu odbrambene industrije (SSB), vladinoj agenciji koja se bavi turskom vojnom kupovinom i izvozom, kao i zamrzavanje imovine i vizna ograničenja za predsjednika SBB-a Ismaila Demira, i druge službenike agencije.

“Današnja akcija šalje jasan signal da Sjedinjene Države… neće tolerisati značajne transakcije s ruskim odbrambenim i obavještajnim sektorom”, rekao je Mike Pompeo, američki državni sekretar u izjavi u ponedjeljak, 14. decembra. Dodao je da su Sjedinjene Države Turskoj, članici NATO-a, jasno dale do znanja da će kupovina sistema S-400 od Moskve ugroziti sigurnost američke vojne tehnologije i osoblja.

Strah od oštrih sankcija koje bi mogle osakati tursku privredu godinama je, ukazuje Financial Times, bio teret u svijesti stranih ulagača. Nakon što je ove godine izgubila gotovo 25 odsto vrijednosti, turska lira je nakon objave trgovala ravno prema dolaru. List također dodaje kako bi potez Vašingtona mogao zadati udarac drugoj po veličini vojsci u NATO-u i rastućoj turskoj odbrambenoj industriji.

Ozgur Unluhisarčikli, šef kancelarije Njemačkog Maršal fonda u Ankari rekao je da mjere koje je najavio Vašington spadaju u “lakši spektar” u odnosu na mnogo oštrije mogućnosti koje su bile dostupne američkom predsjedniku. Turska ekonomija dugo je patila od neizvjesnosti oko sankcija, rekao je, dodajući: “Sada je barem jasno.”

Odnos Ankare i saveznika NATO-a

SAD su izvršile novi pritisak na Tursku zbog ugradnje ruskog sistema protivvazdušne odbrane, što je posljednji znak sve većeg razdora između Ankare i njenih saveznika u NATO-u, ukazuje The Wall Street Journal.

Američki zakonodavci dugo su pritiskali Trumpa da uvede sankcije protiv Ankare ali, naglašava list, administracija je to odbijala sve do ponedjeljka, 14. decembra – par dana nakon što je Kongres odobrio zakon o odbrani koji nalaže izricanje sankcija. Zakon je, dodaje Wall Street Journal, odobren uz podršku svake komore Kongresa čime je nadvladana Trumpova prethodna prijetnja vetom.

Zvaničnici su u razgovoru s novinarima rekli da sankcije šalju snažan signal Turskoj i da je vrijeme sankcija posljedica dugotrajnog postupka odlučivanja koje je bilo neophodno za izricanje značajnih kazne dugogodišnjem vojnom partneru. Tursko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je sankcije i saopštilo da će zemlja “preduzeti potrebne korake protiv ove odluke, koja će negativno uticati na naše odnose, i uzvratit će na način i vrijeme koje smatra primjerenim”.

Odluka u Vašingtonu, naglašava list, uslijedila je nakon što su se države Evropske unije prošle sedmice dogovorile o uvođenju sankcija zbog vojnih poteza Turske u regiji i njenih akcija istraživanja energenata u istočnom Sredozemlju.

Evropski kompromis zadovoljio je razliku između poziva Francuske, Grčke i Kipra da se preispitaju veze EU s Ankarom i opreznog pristupa Njemačke, Holandija, Španije i ostalih koji su favorizovali minimalne sankcije protiv nekoliko službenika.

Posljednje sedmice Trampovog mandata

Ekonomske i putne kazne protiv turskog Predsjedništva odbrambene industrije i četvorice najviših zvaničnika te agencije jednako su upozorenje drugim državama – uključujući Indiju, Egipat i Saudijsku Arabiju – koje razmišljaju o kupovini oružja i druge vojne opreme iz Moskve, ukazuje The New York Times.

Najava sankcija u posljednjim sedmicama Trampovog mandata također je pokazala spremnost američkih zvaničnika da uprkos njegovom afinitetu prema predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu pozovu Ankaru na odgovornost zbog potencijalnog omogućavanja Rusiji da se infiltrira u zapadnu odbrambenu tehnologiju.

Turska vlada je primijetila da je Tramp prošle godine opisao prijetnju sankcijama kao “stvarno nepravednu” te je za dugogodišnji spor optužio Obaminu administraciju. U to vrijeme, ističe list, Trump je govorio da je bivši predsjednik Barack Obama  odbio prodati američku raketnu odbranu Patriot Turskoj, ne ostavljajući joj alternativu osim kupnje ruske opreme.

Kao rezultat kupovine sistema S-400, Sjedinjene Države otkazale su ugovor o isporuci nevidljivih borbenih zrakoplova F-35 Turskoj iz straha da bi Rusi mogli iskoristiti njihove osjetljive sposobnosti dok rade na istim odbrambenim sistemima. To je, naglašava list, proširilo razdor između Turske i SAD oko ljudskih prava i turskih vojnih operacija u Siriji, Libiji, Kavkazu i istočnom Sredozemnom moru.

Iako su se Sjedinjene Države i veći dio Evrope postrojili protiv Turske, niti jedna od njih ne želi da strateški smještena država s muslimanskom većinom napusti NATO. Uprkos kupovini proturaketnih sistema, Turska se kosi s Rusijom oko većine geopolitičkih pitanja i velikim dijelom služi kao bedem protiv njenog napredovanja protiv Zapada, ocjenjuje Njujork tajms.

Saga o Turskoj i ruskim S-400

Slične sankcije kakve je Vašington sada izrekao svom NATO savezniku, ranije su primijenjene i na Kinu kada je kupila isti ruski sistemu zajedno s borbenim avionima 2017. i 2018, napisao je The Washington post dodajući kako je niz drugih zemalja, uključujući Indiju i Saudijsku Arabiju, također najavilo kupovinu.

Duga saga o Turskoj i ruskim S-400 započela je građanskim ratom u Siriji, jer su Rusija i Iran postali vodeći saradnici sirijskog predsjednika Bašara al-Asada i njegove borbe za ostanak na vlasti. Uz rat na svojoj dugotrajnoj južnoj granici, Turska je tvrdila da joj je potreban sistem zemlja-vazduh koji će joj omogućiti obaranje napadačkih aviona i projektila.

Iako je NATO privremeno premjestio raketne baterije Patriot duž turske granice sa Sirijom, na kraju su one povučene, a turski pregovori sa Sjedinjenim Državama o kupovini vlastitih sistema Patriot, dodaje vašingtonski list, zastali su zbog neslaganja oko vremena isporuke, troškova i turskih zahtjeva za prijenosom tehnologije i sporazuma o proizvodnji.

Ironično, dok se činilo da ruski avioni u Siriji predstavljaju glavnu neposrednu prijetnju Turskoj, Ankara je odlučila kupiti ruski odbrambeni sistem S-400 vrijednosti od 2,5 milijardi dolara. SAD i NATO su protestovali te je Turska suspendovana iz sporazuma o koprodukciji borbenih aviona i otkazana joj je prodaja 100 aviona. No, nakon isporuke raketnog sistema, Turska ga je u oktobru rasporedila na probno gađanje.

Stručnjaci smatraju kako su bilateralni odnosi dvije zemlje pogoršani iznenađujućom brzinom. No, iako je nedavno javno prkosio najavljenim sankcijama, Erdogan je ujedno pozivao i na veću saradnju sa SAD. U onome što se smatra kao dio napora za resetovanje odnosa s novom Bidenovom administracijom, Ankara je nedavno imenovala i novog ambasadora u Vašingtonu te najavila nove pravne i ekonomske reforme koje su se pojavile s ciljem poboljšanja povjerenja investitora, kao i odnosa sa zapadnim saveznicima.