Ako jedni precrtaju granice – precrtaće i drugi

DW: Gospodine Jeremiću, često pominjete netransparentnost procesa dijaloga Srbije i Kosova kao i neformalne ”sastanke po restoranima”. Da li mislite da postoji tajni dogovor Aleksandra Vučića i Hašima Tačija?

Vuk Jeremić: ”Ako predsjednik SAD na memorandumu Bijele kuće uputi pismo Aleksandru Vučiću i Hašimu Tačiju i kaže: ”Sada kada ste na korak od dogovora..” ja pretpostavljam da niko predsjednika Trampa nije doveo u duboku zabludu da se nešto dešava što se zapravo ne dešava. To je jedan od dokaza da se to dešava, a gdje se dešava i šta su sadržaji tih razgovora toga bar mi u Srbiji, kao javnost, nismo svjesni. Čini mi se da je situacija na Kosovu nešto bolja, jer postoje neke konsultacije između političkih aktera, za razliku od Srbije. Po meni, to ne može biti dobar put ka pronalasku rješenja.”

DW: Kažete da ste više puta iznosili Vaš stav o rješenju pitanja Kosova, ali da se to nigde nije moglo plasirati. Da li možete sada za DW da kažete šta je po Vama moguće rješenje za normalizaciju odnosa Srbije i Kosova?

”Da bi se izgradilo dugoročno i trajno rješenje tome se ne može pristupiti s krova. Rješenje se gradi od temelja. Temelji podrazumevaju da se uspostavi povjerenje kako bi se dogovoreno i primjenilo. Ovo što imamo nije atmosfera u kojoj je moguće zamisliti primjenu bilo čega. Akteri su, iz domaćih političkih razloga, zainteresovani za konstatntnu tenziju i da se druga strana konstatntno prikazuje kao neprijateljska. Kao prvo, treba da se promijeni atmosfera u kojoj se razgovara. Kao drugo, treba pristupiti pronalaženju vrlo konkretnih rješenja koja su preduslov za bilo šta na kraju. To je pitanje bazičnih prava i zaštite ljudi koji živjeti na toj teritoriji, a prije svega manjinske zajednice jer je ona sada ugrožena. Sljedeća stvar je da se definišu status, zaštita i garancije za Srpsku pravoslavnu crkvu. Važnost Kosova za Srbiju u kontekstu njenog identiteta je u mnogome vezana za SPC. Mislim da je važno za pronalaženje dugoročnog pa čak i stausnog rješenja da se bitno promijeni pristup i atmosfera u kojoj se pregovara. A ako imate sa obje strane ljude koji su bili direktno angažovani u eskalaciji neprijateljstava tokom 90-ih godina, onda je jako teško zamisliti da oni budi ti koji će odbaciti prošlost i ono što ih opterećuje i pronaći rješenje za dugoročan i održiv mir.”

DW: Da li Vi vjerujete u dugoročan mir i pomirenje izmedju Srba i Albanaca?

”Ne sa aktuelnim političkim rukovodsvom kako u Beogradu tako i u Prištini.”

DW: Postoji li zajednički stav opozicije u Srbiji po pitanju tzv podjele Kosova ili razmjene teritorija, što su oba predsjednika pominjala kao mogućnost za sveobuhvatno rješavanje kososvskog pitanja?

”Mi smo rezolutno protiv toga. Uopšte ne treba imati dilemu da ukoliko dođe do pokušaja precrtavanja linija, razgraničenja, to sasvim sigurno neće biti posljednji put da neko, u najmanju ruku, pokuša isto u regionu. Kako možete da objasnite razmjenu teritorija tako da jedna etnička grupa ostane sa jedne starne, a druga sa druge starne? Ako dozvolite logiku da je to ono što nosi mir i stabilnost, kako ćete onda da kažete da to isto ne važi 400 kilometra dalje? ”

DW: Kada govorimo priznaju nezavisnosti Kosova od strane Srbije šta je tu Vaš stav i stav srpske opozicije?

”Što se mene tiče tu nema dileme, ja sam protiv toga. Ne želim da govorim o tome u ime svih jer mi sada imamo jedinstvenu opoziciju i postoji zajednički imenitelj oko koga smo se okupili, a to je da želimo da uspostavimo normalnost i demokratiju u Srbiji. Kada do toga dođe onda će svako, u okvirima slobodne i demokratske utakmice da se zalaže za svoje političke ideje bilo o Koosvu, ekonomiji ili bilo čemu drugome. Mi u Srbiji za sada nemamo tu privilegiju da slobodno opštimo i razmenjujemo mišljenja.”