Agent CIA-e koji je ispitivao Saddama: Nije bilo hemijskog oružja u Iraku

Bivši agent Centralne obavještajne agencije (CIA) John Nixon, koji je prvi ispitao svrgnutog iračkog lidera Saddama Husseina, izjavio je kako su nakon ispitivanja koja su trajala više od dva mjeseca donijeli zaključak da u toj zemlji nema hemijskog oružja.

Nixon je govorio u Institutu Brookings u Washingtonu, povodom prvog izdanja njegove knjige “Ispitivanje predsjednika” (Debriefing the President).

Prije zaposlenja u CIA-i Nixon se bavio istraživanjima u oblasti nacionalne sigurnosti na Univerzitetu Georgetown, uz poseban osvrt na bivšeg iračkog lidera Husseina. Kazao je kako je osam mjeseci nakon okupacije 2003. godine, otputovao u Irak.

Naveo je kako je ranije čuo brojne priče o Husseinu, kako koristi dublere, te da je tokom pripreme detaljno radio na velikoj količini foto i video materijala.

“Ušao sam u prostoriju kako bi utvrdio da li se radi o stvarnom Saddamu. Mi smo imali sve njegove fizičke osobine, poput tetovaže njegovog plemena na ruci, traga metka na nozi. Sve sam to provjerio, no kada sam tek ušao u prostoriju i kada me pogledao u lice, shvatio sam da je to bio Saddam Hussein”, kazao je Nixon.

Dalje je istakao kako američka administracija, nakon je uhapšen, nije znala šta da uradi s Husseinom, te da su sedmicama trajala ispitivanja i razgovori s njim na temu historije Iraka i Biliskog istoka.

Nixon je kazao kako su ispitivanja o oružju za masovno uništenje trajala dugo, te nastavio:

“Nakon ispitivanja koje je trajalo više od dva mjeseca i na kraju se svodilo na temu oružja za masovno uništenje, došao sam do istog zaključka kao i Saddam. U Iraku nije bilo hemijskog oružja. Irački režim nije imao nuklearni, niti program hemijskog oružja. Osim toga, Saddam nije takav plan imao ni u budućnosti”, poručio je Nixon.

Naglasio je kako je Husseinov protivni stav prema kontrolerima Ujedinjenih naroda bio razumljiv, te dodao kako je svgrnuti lider Iraka mislio da će među njima biti i brojni pripadnici obavještajnih službi.

“Na jednu stranu teme oko kršenja suverenih prava, Saddam se bojao da bi obavještajne službe mogle ući u zemlju te saznati mjesta i kapacitet naoružanja njegove vojske. Još bitnije, bojao se da bi agenti na taj način mogli otkriti i slabe tačke režima, a njegova briga po tom pitanju je razumljiva”, rekao je Nixon.

Kazao je kako je Saddam Hussen bio svjestan činjenice da će biti pogubljen, no i pored toga bio je dosta miran. Nixon je za Husseina kazao kako je bio “jedan od najkarizmatičnijih lidera koje je sreo”.

Istakao je kako su tada svi u američkoj administracije očekivali da će Saddam Hussein izvršiti samoubistvo prije nego bude uhvaćen, no, kako je kazao, psihijatri CIA-e su ustanovili da osoba poput njega ne može izvršiti samoubistvo.

Dodao je kako je tokom jednog razgovora Husseinu rekao da je svrgnut, te da će u Iraku biti formirana nova vlada, na što mu je odgovorio “da će SAD biti bezuspješan u Iraku”.

“Kazao mi je: ‘Vi ne poznajete ovu zemlju. Ako ja odem, ova zemlja će se pretvoriti u leglo terorizma i brojne grupe će ovu zemlji pretvoriti u ratište’. Nisam mu to rekao ali sam u sebi odgovorio: ‘Da, imaš pravo po tom pitanju’. Naglašavao je sektaško širenje Irana i šiita, te da to može imati ozbiljne posljedice u iračkom drustvu, ali i na širem arapskom području. Zaista, to je i predvidio”, rekao je Nixon.

Nixon je istakao kako su mnogi vjerovali, kao i on sam, da će Irak nakon pogubljenja Husseina nastaviti na svom putu pravne države, no poručio je da je doživio veliko razočarenje kada je vidio da je Hussein pogubljen pred kamerama i uz parole.

Saddam Hussein vladao je Irakom od 1979. do 2003., suđenje mu je trajalo oko godinu dana, nakon čega je osuđen na smrtnu kaznu vješanjem 30. decembra 2006. godine.