Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Švedska

AFP: Nagrada Handkeu dok se Akademija bori za oporavak od prethodnog skandala

nobel_prize_award_ceremony (1)

Jedan član Nobelovog komiteta podnio je ostavku zbog njegovog izbora, dok su ambasadori Kosova, Albanije, Turske i Hrvatske saopćili da će bojkotovati današnju ceremoniju,

Laureat Nobelove nagrade za književnost Peter Handke, koji je podržavao Srbiju tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji, primit će nagradu na gala ceremoniji u utorak u Stockholmu, gdje se očekuju protesti na stotine ljudi.

Izbor Švedske akademije za nagradu za književnost za 2019. godinu izazvao je zgražanje na Balkanu i šire zbog Handkeove podrške srpskom moćniku Slobodanu Miloševiću, piše danas AFP.

Sedamdesetsedmogodišnji austrijski književnik trebao bi primiti Nobelovu nagradu iz ruku švedskog kralja Carla XVI Gustafa na zvaničnoj ceremoniji, skupa s ovogodišnjim ostalim laureatima, za kojom će uslijediti gala banket kome će prisustvovati više od 1.200 specijalnih gostiju.

Akademija je nagradila Handkea za „uticajni književni rad s jezičkom genijalnošću koji istražuje periferiju i specifičnosti ljudskog iskustva“.

Također ga naziva „jednim od najuticajnijih pisaca u Evropi nakon Drugog svjetskog rata“.

Izbor Handkea dolazi u vrijeme dok se Akademija bori da se oporavi od skandala sa seksualnim zlostavljanjem koji je rezultirao odgodom nagrade za 2018. i njene dodijele poljskoj književnici Olgi Tokarczuk u ovoj godini.

Izbor Handkea malo je, međutim, doprinio poboljšanju situacije – jedan član Nobelovog komiteta podnio je ostavku zbog njegovog izbora, dok su ambasadori Kosova, Albanije, Turske i Hrvatske saopćili da će bojkotovati današnju ceremoniju, a najmanje dvoje demonstranata trebali bi se pojaviti tokom ceremonije dodijele nagrade.

Handke također nije pozvan na tradicionalno druženje laureata Nobelove nagrade s učenicima srednje škole u predgrađu Stockholma, čiji su brojni učenici stranog porijekla. Tokarczuk će, ipak prisustvovati razgovoru.

U 1997. godini Handke je bio optužen zbog minimiziranje srpskih ratnih zločina u svojoj knjizi „Putovanje na rijeke: Pravda za Srbiju“.

Također je izazvao kritike govoreći 2006. na sahrani Milošvića, koji je preminuo dok je bi na suđenju pod optužbama za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Očekuje se da stotine ljudi prisustvuju protestu protiv Handkea na trgu Norrmalmstorg u centru Stockholma, gdje su druge demonstracije planirane pred koncertnom dvoranom u kojoj će biti ceremonija dodijele nagrada.

– Njemu je dopušteno da piše šta želi. Problem je, međutim, u tome što je on nagrađen za svoje pisanje. On brani ratne zločince. On kvalificira genocid, on kvalificira negatore genocida. Gdje su granice za ono što je prihvatljivo? – izjavila je jedna od organizatorica protesta, Teufika Šabanović, za AFP.

Rođena u Srebrenici u 1990., ona je izgubila oca i 70 posto rodbine kada su snage bosanskih Srba ubile oko 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka nakon što su ušle u grad u julu 1995. godine. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju priznao je taj zločin kao genocid.

Na konferenciji za novinare u petak u Stockholmu, Handke je izbjegavao pitanja o balkanskim ratovima, rekavši novinarima: „Ja volim književnost, ne mišljenja“.

U intervjuu za njemački sedmičnik Die Zeit u novembru, Handke je, međutim, branio svoje pisanje.

– Nijedna riječ koju sam napisao o Jugoslaviji ne može se osuditi, baš nijedna, to je književnost. U tim vremenima izvještavanje o Srbiji bilo je monotono i jednostrano – izjavio je Handke za Die Zeit.

Kazao je da je „naravno“ morao biti na Milioševićevoj sahrani u 2006.

– On se zalagao protiv raspada Jugoslavije. Njegova sahrana također je bila sahrana Jugoslavije. Da li su ljudi zaboravili da je to bila zemlja zasnovana na protivljenju Trećem Rajhu? – upitao je Handke.

Čelnik švedskog Nobelovog komiteta, Anders Olsson, insistirao je da Handke „nije politički pisac“.

Olsson je napisao u odgovoru na pismo preživjelih žrtava ratnih zločina u Bosni i Hercegovini: „Očigledno je da mi shvatamo književni rad Petera Handkea na vrlo različite načine“.

Drugi član komiteta, Peter Englund, izrazio je, međutim, neslaganje s tim.

Englund je predvodio Švedsku akademiju između 2009 i 2015. godine i izvještavao je tokom 1990-ih o balkanskim ratovima za švedske novine.

– Neću učestvovati u Nobelovoj sedmici ove godine. Slaviti Nobelovu nagradu Peteru Handkeu bilo bi licemjerno s moje strane – izjavio je Englund za dnevne novine Dagens Nyheter.

Ironično, Handke je u 2014. pozvao na ukidanje Nobelove nagrade za književnost, tvrdeći da je ona uvod u „lažnu kanonizaciju“ laureata, navodi na kraju teksta AFP.