Eksploatacija nafte na Arktiku svijet će uvesti u novi Hladni rat
“Najveći rizik s kojim se suočavamo je to što se bavimo krivim problemom”, rekla je sociologinja Karen O'Brien sa sveučilišta u Oslu na konferenciji u Parizu.
Povećanje udjela obnovljivih izvora energije i sustavi za upozoravanje su važni, rekla je. No, klimatske promjene “su puno više od tehničkog izazova”, istaknula je.
Pronalaženje rješenja morat će uključiti i “svijest tko ima moć i kako to promijeniti”, rekla je O'Brien.
Utrku oko prava na eksploataciju nafte na Arktiku, primjerice, neki znanstvenici smatraju potencijalnim početkom novog Hladnog rata, jer se nekoliko država natječe za iskorištavanje nekih od najvećih naftnih rezervi na svijetu s ciljem profita i energetske sigurnosti, naglasila je.
To se događa unatoč znanosti koja je dokazala da trećina već otkrivenih naftnih rezervi, polovica rezervi plina i 80 posto rezervi ugljena, moraju ostati u zemlji kako bi se izbjegle nepovratne klimatske promjene koje bi mogle dovesti do kolapsa opskrbe hranom, upozoravaju O'Brien i ostali stručnjaci, prenosi portal croenergo.eu.
Klimatski rizici neće se učinkovito riješiti ako se ne pozabavimo takvim kontradikcijama, kaže O'Brian. Jedan od načina da bi se to postiglo je da se ljudi angažiraju i promjene ponašanje vlada i institucija, dodala je.
“Male promjene mogu izazvati velike stvari, a pojedinci, osobito ako rade zajednički, mogu dovesti do velikih društvenih promjena”, rekla je.
Bit će teško političke i gospodarske moćnike prisiliti na rješavanje klimatskih promjena, ali “mijenjamo se na ovaj ili onaj način”, istaknula je O'Brien upozoravajući da će povećanje globalne temperature za četiri Celzijeva stupnja do 2100. temeljito promijeniti život na Zemlji.
Prilagodba na neke od povezanih problema, kao što je porast smrtnosti od ekstremnih vrućina u južnoj Aziji, bit će u velikoj mjeri nemoguća, zaključila je O'Brien.
