Džinovski skakavci pustoše bašte i livade u sjeverozapadnoj BiH

Džinovski skakavci zadali su ogromne brige mještanima banjalučke mjesne zajednice Stričići, jer im uništavaju i bašte i livade.

Ni najstariji mještani tog sela na Manjači ne pamte ovakvu najezdu nezvanih gostiju, kojih, kako kažu, u najmanju ruku ima u milionima. Koliko je situacija ozbiljna, svjedoči i podatak da je Rade Božić, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Stričići, uzeo uzorke tih insekata kako bi ih donio u nadležne institucije u Banjaluci na analizu.

Cilj je, ističe, da se utvrdi o kojim se insektima radi, te da se mještanima pomogne, jer ne znaju kako da ovaj problem sami riješe.

“Prošle godine primjećivali smo ih samo u okolini škole u Lokvarima, s tim što su tada bili sitniji i bilo ih je dosta manje. Ali, ove godine ima već 10 dana kako su se pojavili u nekoliko zaselaka. U pitanju su milioni jedinki, ako ne i milijarde”, priča Božić za Nezavisne novine.

Rekao je da su ovi insekti primijećeni na širem području njihove mjesne zajednice, ali i u susjednim.

“Tamane nam livade, neće ljudi imati šta pokositi. Ista je situacija i u baštama. Pustoše ih. Jedu krompir, luk, pasulj… Gotovo sve vrste povrća, jedino zelenu salatu neće”, napominje Božić.

Njegovu priču potvrđuju i ostali mještani. Ne znaju, kažu, ni šta ih je snašlo ni kako da se sa ovim napastima obračunaju.

“Nemamo se čemu nadati. Krompira nećemo imati ni truna. Ogromni su! Ovo, ljudino, vidio nisam. Bilo ih je i ranije, ali k'o ove godine nikad ih nije bilo. Dolazili su neki stručnjaci iz Banjaluke, nahvatali ih punu teglu i odnijeli, ali nam nisu još javili o čemu se radi”, priča nam jedan mještanin.

Branimir Nježić, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Banjaluci, ističe da su upoznati sa ovim problemom, te da su u pitanju takozvani zrikavci.

“Riječ je o zrikavcima koji jesu svojstveni za ove prostore, ali nisu u tolikoj brojnosti. Oni se periodično javljaju u povećanom broju”, pojasnio je Nježić.

Istakao je da se sa ovom vrstom insekata jako teško boriti.

“To zahtijeva možda i višegodišnje istraživanje. Naša ideja je da odemo gore, da izvršimo intenzivno uzorkovanje i pokušamo naći neke parazite u njima, te da se pokušaju ti paraziti umnožiti kako bi se na taj način kontrolisala brojnost tih insekata”, naglasio je Nježić.

Kako nam je potvrđeno iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, stručnjaci Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi utvrdili su da su se skakavci na Manjači pojavili masovno.

“Ovakva masovna pojava skakavaca je zaista zanimnjiva s obzirom na to da se javlja ciklično, svakih 10 do 12 godina i to samo na lokalitetima gdje su ostvareni svi uslovi za prenamnožavanje, prije svega temperatura i vlaga”, kažu nadležni.

Zanimljivo je, kako je konstatovano, da ni ptice nisu značajno uticale na smanjenje njihove brojnosti, iako su značajni neprijatelji ovih vrsta.

Struka je jasna: moguća je znatnija šteta već u ovom mjesecu, jer je ovim insektima tada potrebna dodatna ishrana za novo polaganje jaja, što u nekim slučajevima može izazvati i golobrst na biljkama.

Suzbijanje skakavaca, stoga, treba uraditi dok su još u stadijumu larvi. Mjere suzbijanja mogu biti agromehaničke, mehaničke, biološke i hemijske. Ipak, hemijska sredstva za zaštitu bilja, u konkretnom slučaju, nisu preporučiva jer se radi o livadama namijenjenim za stočnu hranu.

Mještani, sa druge strane, ističu da oni sami ne mogu uraditi ništa, te poručuju da im je strpljenje na izmaku. Podsjećaju da se danonoćno muče kako bi proizveli hranu za sebe i stoku, a sada im sav trud gutaju ovi insekti. Tražiće, kažu, da im šteta bude nadoknađena.