Zločini zbog kojih maloljetnici u BiH izdržavaju dugotrajne kazne zatvora
Ubistvo, ubistvo u pokušaju, razbojništvo, seksualni delikti i nedozvoljeno držanje oružja – samo su neka od krivičnih djela zbog kojih devet maloljetnika u BiH izdržava dugotrajnu kazne zatvora, potvrđeno je za portal Fokus.ba.
Maloljetnici u FBiH koji su počinili ova krivična djela kaznu zatvora izdržavaju u Kazneno-popravnom zavodu poluotvorenog tipa Orašje.
Direktor ovog zavoda Ivo Ivkić u razgovoru za Fokus.ba je kazao da je 2017. godine premještanjem sedam maloljetnih zatvorenika iz KPZ zatvorenog tipa Zenica formiran Odjel za izvršenje maloljetničkog zatvora.
„U Odjelu za izvršenje maloljetničkog zatvora trenutno imamo sedam maloljetnika na izdržavanju kazne. U Odjelu odgojno-popravnog doma koji je sa radom počeo 17. augusta 2016. godine trenutno odgojnu mjeru od šest mjeseci do četiri godine izdržava osam štićenika i jedna štićenica“, rekao je Ivkić.
Resocijalizacija štićenika se provodi kroz tretmanski rad uključivanja štićenika u različite kulturne, obrazovne, radno okupacione i sportske aktivnosti te kroz kontakt i saradnju sa Centrima za socijalni rad.
„Poseban oblik resocijalizacije se vrši korištenjem vanzavodskih pogodnosti, posjećivanjem kulturnih manifestacija, organiziranih izleta i saradnjom sa nevladinim organizacijama. Također proces resocijalizacije u odjelu za izvršenje maloljetničkog zatvora odvija se po principu tretmanskog rada sa maloljetničkim zatvorenicima kroz različite oblike kulturnih, obrazovnih i edukativnih aktivnosti u poboljšanju njihovog procesa resocijalizacije, a sve u cilju suzbijanja recidivizma u vršenju krivičnih djela te same integracije maloljetnih osuđenika u socijalnu sredinu“, naveo je Ivkić.
U odjelu za izvršenje maloljetničkog zatvora maloljetni osuđenici izdržavaju kaznu zatvora najmanje jednu godinu a najduže 10 godina sve u zavisnosti od težine krivičnog djela (ubistvo, ubistvo u pokušaju, razbojništvo, seksualni delikti i nedozvoljeno držanje oružja).
U Odjelu odgojno-popravnog doma izdržava se odgojna mjera koja traje najmanje šest mjeseci a najviše četiri godine.
„U Odjelu odgojno-popravnog doma zatvorenici mjeru izdržavaju zbog krivičnih djela: teška krađa, krađa, razbojništvo, spriječavanje službene osobe u vršenju službene radnje, oštećenje tuđe stvari, nasilje u porodici, prikrivanje, utaja, ubistvo te posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga“, kazao je Ivkić za Fokus.ba.
Dok u FBiH sedam maloljetnika izdržava dugotrajnu kaznu zatvora, u zatvorskim jedinicama u RS-u trenutno se nalaze dvije osobe mlađe od 18 godina.
Sanja Džombić, portparol Ministarstva poravde RS-a u razgovoru za Fokus.ba je istakla da maloljetnici u ovom entitetu izdržavanju kazne maloljetničkog zatvora u kompleksu Kazneno-popravnog zavoda Istočno Sarajevo.
„Osnovna djelatnost maloljetničkog zatvora u Istočnom Sarajevu jeste vršenje pojačanog uticaja na maloljetnog učinioca krivičnog djela, da ponovo ne učini isto ili slično krivično djelo. Obezbjeđenjem opšteg i stručnog osposobljavanja unutar ove ustanove, utiče sе na razvoj i jačanje lične odgovornosti malolјetnika, te obezbjeđuje vaspitanje i pravilan razvoj, kako bi se isti resocijalizovaо i ponovno uključio u društvenu zajednicu“, navela je Džombić.
Dodala je da se programi resocijalizacije i odgoja maloljetnika ostvaruju pomoću stručnih službi unutar ustanove, a utemeljeni su na četiri osnovna principa: individualizacija, procjena, nesegregacija i normalizacija.
„Ovi principi podrazumjevaju da se prema maloljetniku, kao ranjivoj kategoriji, postupa u skladu sa njegovim potrebama i mogućnostima, na način da se unapređuje osjećaj dostojanstva i lične vrijednosti, njegovo pravo na život, opstanak i razvoj, а s cilјem njegove rehabilitacije i socijalne reintegracije, te preuzimanjа konstruktivne uloge u društvu“, naglasila je Džombić.
Osuđenici u zatvoru za maloljetnike u Istočnom Sarajevu imaju uslove za bavljenje sportom, a intenzivno rade i u raznim sekcijama.
„Dostupni su im učionica i mini biblioteka, stoga imaju mogućnost za obrazovanje, učenje stranih jezika ili računarski kurs, a po čijem završetku dobiju diplome i određene kvalifikacije, iz kojih se ne vidi gdje su završili školovanje“, zaključila je Džombić.
