slobodan vasković
Smrt trudnice u BiH: Tijelo preminule dva dana držali van hladnjače
Veoma je upitna i Đajićeva tvrdnja da je “prijatelj sa pojedinim članovima porodice”, jer su se najbliži članovi porodice preminule Ilijane Manojlović ogradili od njegovih tvrdnji
Vlado Đajić, direktor UKC-a RS u Banjoj Luci , odbio je odgovoriti na pitanja novinara u vezi sa trudnicom Ilijanom Manojlović koja je, zbog nebrige ljekara, preminula 18. aprila u toj zdravstvenoj ustanovi.
Na pitanje šta je uradio Stručni tim koji je formirao za ispitavanje okolnosti smrti trudnice Ilijane Manojlović, Đajić je rekao: “Zamolio bio vas da jednu takvu tragediju ne zloupotrebljavate ovdje na cesti. Službe rade na tome, ispituje se sve i molim vas da ovdje na ulici takve stvari ne komentarišemo i ne reagujemo, naročito što sam ja i prijatelj sa pojedinim članovima te divne porodice”.
Đajiću nije smetalo da na istom mjestu, “na cesti”, odnosno u parku “Petar Kočić” u Banjoj Luci, govori o teškim posljedicama napada virusa i njegovim smrtonosnim posljedicama, piše na svom blogu Slobodan Vasković.
Nejasno je i kakvu je zlopotrebu otkrio Đajić u pitanju novinara, ali je sasvim jasno da je on izbjegao da odgovori na sasvim korektno postavljena pitanja, što je notorno bježanje od odgovornosti.
Veoma je upitna i Đajićeva tvrdnja da je “prijatelj sa pojedinim članovima porodice”, jer su se najbliži članovi porodice preminule Ilijane Manojlović ogradili od njegovih tvrdnji.
Boris Manojlović: Sram da vas bude Đajiću
“Gospodine Đajiću, evo ja kao suprug Ilijane Manojlović vas pitam na ovaj način, jer na drugi nisam u mogućnosti, čiji ste vi to ‘prijatelj’ tako divne porodice, gospodine Đajiću… Sram da vas bude gospodine Đajiću”, napisao je na svom FB profilu Boris Manojlović.
Teško da Đajić zna za sram. Da je drugačije, ne bi neistinama pokušavao da dodatno zatamni slučaj dvostruke smrti do kojih je dovela kardinalna greška ljekara i njihovo izbjegavanje da pregledaju pacijentkinju i izvrše kiretažu, nakon što je ultrazvukom ustanovljeno da je plod mrtav, 17. aprila nešto prije 19. časova.
Iako je trpila jake bolove, Manojlovićevu nisu htjeli da pregledaju dr. Saša Savić i dr. Jovica Ivić, koji su bili dežurni na Klinici za ginekologiju od 19. sati 17. aprila, do 8. sati 18. aprila.
Ilijana Manojlović je preminula 18. aprila u 10 sati i 35 minuta. Uzrok smrti je sepsa koja je dovela do zatajenja srca.
Manojlovićeva i njeno nerođeno dijete bili su zdravi do 16. aprila, kada su joj urađene dvije amniocinteze. Amniocinteze je uradio dr. Veselin Pupčević. Dan kasnije, 17. aprila Manojlovićeva se sa visokom temperaturom i bolovima javila u UKC RS.
Tijelo držano dva dana van hladnjače
Đajić je naveo da “službe rade” na ispitivanju okolnosti dvostruke smrti, a nadležno Tužilaštvo svakako bi moralo otkriti zbog čega tijelo preminule trudnice nije držano u hladnjači do obdukcije? Tijelo je van hladnjače držano dva dana, jer je obdukcija urađena 20. aprila, po nalogu Tužilaštva.
Takav postupak otvara brojna pitanja, a jedno od njih jeste da li je to bio svojevrstan morbidni pokušaj uništavanja dokaza? Tužilaštvo će tokom istrage morati naći odgovore na broja pitanja u vezi sa navedenim postupkom!
Zahtjev Šeraniću za vanredni stručni nadzor
Porodica preminule trudnice Ilijane Manojlović uputila je Alenu Šeraniću, ministru zdravlja u Vladi RS, zahtjev za vanredni stručni nadzor kako bi se ispitale sve okolnosti pod kojima je došlo do njene smrti i smrti njenog nerođenog djeteta.
Porodica se pozvala za Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji, između ostalog, propisuje da građanin koji nije zadovoljan zdravstvenom uslugom može zahtijevati od nadležnog ministarstva da inicira vanredni stručni nadzor. Iz ministarstva je, prema mojim saznanjima, potvrđeno da su dobili zahtjev, ali porodici još nije odgovoreno da li je donesena odluka o vanrednom stručnom nadzoru.
Bilo je neophodno i zakonski jedino ispravno da je ministar zdravlja Alen Šeranić i prije zahtjeva porodice imenovao pet članova Stručnog tima koji bi izvršili vanredni stručni nadzor. Članovi tog tima trebalo je da se imenuju sa liste eksperata, a nijedan od njih nije mogao da bude uposlen u UKC RS.
Način formiranja Stručnog tima UKC RS nije u skladu sa zakonskim propisima o vanrednom nadzoru iz prostog razloga što su svi članovi tog tima uposlenici UKC RS. Takav način je neprihvatljiv, jer trebaju da istražuju radne kolege, a to, samo po sebi, nije donijelo, kako se pokazalo, nikakve rezultate.
