Najviše mladih ubija “kućna” droga u koju se stavlja i domestos

Dok narkomani u Republici Srpskoj svakog dana troše kilograme teških droga, odnosno heroina, kokaina, spida i ekstazija, policija je u proteklih sedam godina zaplijenila tek nešto više od 11 kilograma ove vrste narkotika.

Ukupan broj narkomana nijedna zemlja, pa ni BiH, ne znaju, ali je ustaljena praksa da se taj broj procjenjuje da je do deset puta veći od broja zavisnika koji su se javili na liječenje tokom godine.

Kako je broj onih koji se tokom godine u RS jave na liječenje oko 300, onda se prostom matematikom dolazi do podatka da je broj narkomana u RS oko 3.000.

Matematički gledano, u krv mladih koji žive u RS u proteklih sedam godina ušpricano i ušmrkano je više od dvije tone teških droga, narkodileri su zaradili više od 80 miliona maraka, a policija je zaplijenila tek mrvice.

Kokain, takozvana “droga bogatih” gotovo da i ne postoji u RS, barem kada su u pitanju zaplijene, jer je od 2011. godine MUP Republike Srpske zaplijenio tek nešto više od četiri kilograma kokaina.

Droga koja je najčešće na meti policijskih akcija, o čemu svjedoči i količina koja je oduzeta jeste marihuana.

Tako je u periodu od 2011. godine do aprila ove godine policija Republike Srpske zaplijenila više od tone marihuane i skanka.

Iako nam zvanični podaci MUP RS o količini zaplijenjenih “teških” droga govore da u RS gotovo da i ne postoje narkomani, nažalost, stvarnost je drugačija, a dovoljno je samo na trenutak stati i pogledati kakvo je stanje na ulicama u noćnim satima.

Prema podacima nacionalnog koordinatora za borbu protiv alkoholizma i narkomanije u RS se svake godine na liječenje javi tek svaki deseti zavisnik od heroina.

Sagovornik “EuroBlica” odlično upućen u ovu oblast otkriva da se posljednjih godina i u Republici Srpskoj dogodila određena tranzicija kada su u pitanju teške droge.

– Heroin polako odlazi u zaborav, jer su ga zamijenile “kućne” droge u koje se stavljaju razne hemikalije, među kojima i domestos. To se kuha i prodaje kao “spid” ili “ekstazi” i to je ono što trenutno ubija najviše mladih, jer se zavisnost stvara za svega par dana, a posljedice su katastrofalne – objašnjava sagovornik “EuroBlica” čiji idenitet je poznat redakciji.

Prema njegovim riječima, na ulicama Banjaluke je sve više i “lošeg kokaina”.

– Cijena kokaina je oko 80 maraka, ali taj kokain koji se svakodnevno šmrče po lokalima u Banjaluci je sve samo ne “čist”. Sa marihuanom je druga priča. U posljednje vrijeme skočila je njena cijena, pa se sada “pis” nabavlja po 20 maraka, jer velike količine odlaze na ilegalno medicinsko tržište za pravljenje ulja od kanabisa, gdje par mililitara košta nekoliko stotina eura – objasnio je sagovornik “EuroBlica”.

Njegovu priču potvrđuje i posljednji izvještaj Evropskog centra za praćenje droga i zavisnosti o drogama u kojem se između ostalog, navodi da su snažne sintetičke droge koje su se pojavile na ulicama gradova EU rastuća prijetnja zdravlju.

–  Od 2012. godine EU sistem ranog upozoravanja prima sve veći broj izvještaja o sintetičkim drogama i štetnim posljedicama koje one uzrokuju. Ove vrste droga predstavljaju veliku opasnost za zdravlje, ali i izazov za agencije za borbu protiv droga – navodi se u posljednjem izvještaju Evropskog centra za praćenje droga.

– U današnje vrijeme gotovo da ne možete pronaći maloljetnika koji nije probao ili nije bio u društvu nekoga ko je konzumirao marihuanu, ali kao što rekoh, od dva zla sve je prisutnije ono gore zlo, odnosno hemikalije poput “spida” i “eksera” koje su daleko jeftinije od marihuane, a bukvalno razaraju organizam. Pogledajte samo policijske izvještaje u kojima se može pročitati koliki je porast nasilja među mladima, posebno maloljetnicima. Upravo je ta hemija jedan od glavnih uzroka – ispričao je sagovornik “EuroBlica”.

Preciznih podataka o broju narkomana u RS, pa tako i u BiH nema, jer ne postoje adekvatna istraživanja, ali se zna da taj broj raste zajedno sa količinom droge koja se pojavljuje u našoj zemlji.

Ovome u prilog ide i zvanična informacija MUP Republike Srpske da se povećava i broj maloljetnika koji prodaju drogu.

Podaci ministarstava pokazuju da broj maloljetnika koji prodaju drogu raste, pa ih je tako 2016. godine uhapšeno petoro, a prošle godine sedmoro.

– Svi oni su stariji maloljetnici, odnosno imali su od 16 do 18 godina. Zbog konzumiranja droge u 2017. lisice su stavljene na ruke 20 tinjedžera. Od tog broja, njih troje su mlađi maloletnici, odnosno imali su od 14 do 16 godina. Godinu ranije otkrili smo deset starijih maloljetnika koji su uživali narkotike – naveli su još ranije iz MUP RS.

Psiholog Aleksandar Milić ističe da se institucije sistema bave samo posljedicama, dok ozbiljnih preventivnih akcija gotovo da nema.

– Nedostaje nam dio primarne prevencije, odnosno rada nastavnika i vaspitača sa djecom. Razgovarao sam da se pokrene incijativa preko ministarstava obrazovanja, zdravlja i socijalne zaštite, te porodice, omladine i sporta, jer je svemu uzrok neznanje. Mi intervenišemo kada su djeca već izgubljena, a primarna zaštita i ne postoji- tvrdi psiholog Milić. Dodaje kako su uličarsko ponašanje, nasilje, dilanje droga i konzumiranje narkotika sve češće pojave kod mladih.

– Naša populacija se ionako iz godine u godinu smanjuje, a neće nam biti perspektive ukoliko ne budemo radili sa djecom- zaključio je Milić.