Izrabljivali djecu i zaradili milione, slobodu plaćali samo 100 KM po danu zatvora!

Elvis Salčinović, Denis Hamidović, Toni Hamidović i Vehbija Salčinović čine glavninu grupe kojoj se duže vrijeme sudi po optužnici Tužilaštva BiH. Na području Francuske iskorištavali su maloljetne osobe za prosjačenje, te su njihovom eksploatacijom pribavili imovinsku korist od 5,7 miliona maraka!

Velid Hamidičević, bivši bh. konzul u Parizu,sporazumno je osuđen na 11 mjeseci zatvorske kazne jer je navedenoj grupi za novac omogućavao izdavanje dokumenata. Umjesto odlaska u zatvor, Hamidičević je isplatio 33.000 maraka kao zamjensku kaznu te 10.200 maraka na osnovu procjenjene dobiti ostvarene krivičnim djelom, piše Žurnal.

Kazne do godinu dana zatvora su postale „najpopularnije“ i sve češće su predmetom nagodbe. Gotovo milion maraka naplaćeno je u periodu 2016-2019 po osnovu zamjene zatvorske kazne novčanom za presude Odjela II i III Suda BiH, u koje je Žurnal imao uvid.

Od 242 presude Odjela II za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju čak u 185 predmeta su izrečene kazne do godinu dana zatvora i niže ili su pak izrečene one uslovne. Ukupna visina novčanih kazni je 3,1 miliona maraka, a naloženo je oduzimanje imovinske koristi od 23 miliona maraka.

Za pojedine osuđenike, po svemu sudeći, visina kazne i naloženo oduzimanje imovine ne predstavlja problem, te su je brzo realizovali.

Tako je Tihomir Brajković, vlasnik firme TIBRA, kome je suđeno zbog lažiranja oporezivih prihoda, za što je osuđen na godinu dana, bez problema platio 350.000 maraka kazne uz oduzimanje 2,39 miliona imovinske koristi. Napomene radi, Tibra je 2019. godinu, prema podacima APIF-a, poslovala sa gotovo 10 miliona maraka sveobuhvatne dobiti, a Brajković nastavio kupovati zemljišta u centru Sarajeva!

Bivši većinski vlasnik banjalučke Fabrike duvana te drugih firmi Nebojša Antonić, uz jednogodišnju zatvorsku, isplatio je novčanu kaznu od 70.000 maraka, a uplaćen je i povrat nelegalno stečene imovine od 1,09 miliona maraka.

Za razliku od perioda 2011-2015 kada je naplativost izrečenih kazni i oduzimanja imovinske koristi bila katastrofalno niska, o čemu je Žurnal svojevremeno pisao, situacija se narednih godina donekle popravila, ali ipak se još čeka na izvršenje prinudnih naplata vrijednosti više od 6 miliona maraka!

Tako, primjera radi, Alija Karahasanović osuđen, pogađate već, na godinu dana zatvora zbog navođenje na prostituciju i pranje novca, bez problema je platio 31.000 maraka kao zamjenu odlaska u zatvor, ali je od 205.000 maraka koliko treba platiti na osnovu oduzimanja dobiti stečene krivičnim djelom platio tek 9.000 pa je naložen izvršni postupak radi naplate, čiji je epilog uvijek neizvjestan. Nikome nije bilo uočljivo da Karahasanović ima novac da isplati zatvorsku kaznu, a nema da plati nezakonitu stečenu imovinsku korist!

Ima i suprotih primjera, da su novčane kazne zbog neplaćanja preinačene u zatvorske. Pored četvorogodišnje kazne zatvora Ivica i Damir Ćuk će dobiti dodatnu zbog neplaćanja po 80.000 maraka izrečene novčane kazne, dok će kazna za njihovu firmu Elipsa od 750.000 maraka morati biti realizovana putem prinudnog izvršenja. Pitanje koliko će se moći naplatiti od firme koja je godinama dovođena u vezu sa lažiranjem poreza te je dug dosegao 6 miliona maraka! Pojedini osuđenici uspiju i pobjeći izvan BiH, ne plativši kaznu.

Istina, ima jedan broj predmeta gdje je izrečena višegodišnja zatvorska kazna.

Mlađen Kekerović je osuđen na 13 godina zatvora i oduzimanje 4 miliona maraka imovine, pa i one koje je prepisao na članove porodice.

Slobodanka Zrnić-Babić će, pored sedmogodišnje zatvorske kazne, morati vratiti 1.6 miliona nezakonito stečene dobiti.

Ipak, to su izuzeci, jer je sve više izrečenih presuda Suda BiH do jedne godine zatvorske kazne, koje se mogu zamijeniti plaćanjem. Dobar dio njih donešen je prethodnom nagodbom, što pogoduje onima koji će rado platiti slobodu sa 100 KM po danu, umjesto boravka u zatvoru. nakon što su učesvovali u milionskom kriminalu.