Koliko osoba prosječno na milion stanovnika pogine u EU, a koliko u BiH

Na evropskim cestama godišnje u saobraćajnim nesrećama pogine oko 20.400 osoba, a Hrvatska je među zemljama s najviše poginulih na milion stanovnika. U 2022. godini u EU-u je bilo u prosjeku 46 poginulih na milion stanovnika. U Hrvatskoj je bila 71 poginula osoba na milion stanovnika. Najopasnije su ceste u Bugarskoj i Rumunjskoj, gdje je bilo 86 odnosno 82 poginule osobe na milion stanovnika.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, situacija s brojem poginulih lošija je nego u Hrvatskoj te se bilježi značajno veći broj poginulih od prosjeka zemalja EU-a. Tokom navedene godine, prema podacima BiHAMK-a, na saobraćajnicama u Bosni i Hercegovini poginule su ukupno 222 osobe, dok je 10.258 osoba zadobilo teže ili lakše tjelesne povrede, piše Vecernji.ba.

Podaci za zabrinutost

Budući da procjene demografa pokazuju kako je 2022. godine Bosna i Hercegovina imala 2,9 miliona stanovnika, što znači da je na milion stanovnika u ovoj zemlji tokom 2022. godine živote u saobraćajnim nesrećama izgubilo 76,5 osoba. Broj poginulih je tokom prošle godine bio još i viši.

– U skladu s prikupljenim statističkim podacima, od nadležnih institucija (FUP, kantonalni MUP-ovi, MUP RS-a i MUP Distrikta Brčko), na bosanskohercegovačkim cestama u protekloj, 2023. godini dogodilo se ukupno 35.148 saobraćajnih nesreća, od kojih je zabilježeno 7665 saobraćajnih nesreća s poginulim i povrijeđenim osobama te 27.488 saobraćajnih nesreća s materijalnom štetom. U saobraćajnim nesrećama u BiH život je izgubilo 255 osoba, dok su 10.944 zadobile teže ili lakše tjelesne povrede – navodi se u informaciji o saobraćajnim nesrećama, njihovim uzrocima i posljedicama u BiH u 2023. godini, koju je izradio BiHAMK.

Dakle, tokom prošle godine na milion stanovnika u BiH u saobraćajnim je nesrećama poginulo 87,9 osoba.

Od ukupnog broja poginulih, njih 135 živote je izgubilo na saobraćajnicama u Federaciji BiH, što znači da je broj poginulih u ovom entitetu u odnosu na 2023. godinu povećan za 19 osoba i predstavlja 52,95% od ukupnog broja poginulih u saobraćajnim nesrećama u Bosni i Hercegovini. U Distriktu Brčko tokom protekle godine poginulo je 11 osoba, odnosno 4,31% od ukupnog broja. Broj poginulih osoba u saobraćajnim nesrećama u Republici Srpskoj u odnosu na 2022. godinu povećan je za 9 osoba, što znači 109 poginulih osoba u 2023. godini, a što predstavlja 42,74% od ukupnog broja poginulih u saobraćajnim nesrećama u BiH. U istom BiHAMK-ovu dokumentu navodi se kako je tokom protekle, 2023. godine registrirano 3827 nesreća više u odnosu na 2022. godinu, što, izraženo u postocima, prikazuje povećanje ukupnog broja saobraćajnih nesreća za 10,89%.

Broj saobraćajnih nesreća s poginulim/povrijeđenim osobama povećan je za 435 saobraćajnih nesreća ili 5,68%. Kada su u pitanju saobraćajne nesreće s materijalnom štetom, u protekloj godini registrirano je 3397 nesreća više u odnosu na 2022. godinu, odnosno 12,36%.

– Prema navedenim podacima, možemo zaključiti da se na području BiH dnevno tokom 2023. godine događalo u prosjeku nešto više od 96 saobraćajnih nesreća, od toga 21 nesreća s poginulim/povrijeđenim osobama.

Razlozi nesreća

Najveći broj saobraćajnih nesreća na području Federacije BiH u 2023. godini dogodio se na području Kantona Sarajevo, s udjelom od oko 41,83%, zatim slijede Tuzlanski kanton s udjelom od oko 12,57%, Zeničko-dobojski s udjelom od 11,85%, Unsko-sanski s udjelom od 10,41%, Hercegovačko-neretvanski s udjelom od 8,04%, zatim Srednjobosanski kanton sa 7,60% – stoji u BiHAMK-ovoj informaciji.

Povećanje ukupnog broja saobraćajnih nesreća u BiH u protekloj, 2023. godini dovelo je i do povećanja posljedica: broj lakše povrijeđenih povećan je za 545 osoba, tj. za oko 5,89%, broj teže povrijeđenih povećan je za 141 osobu, odnosno za 8,32%, dok je broj poginulih u saobraćajnim nesrećama na bosanskohercegovačkim cestama veći za 33 osobe, odnosno za 12,94%. Nepropisna brzina i brzina neprilagođena uslovima na cestama jedan je od najčešćih uzročnika izazivanja saobraćajnih nesreća.

Uz navedeno, veliki broj saobraćajnih nesreća posljedica je i nastaje pod utjecajem alkohola i drugih opojnih sredstava, kao posljedica radnji vozilom u saobraćaju, upotrebe mobilnih telefona u vožnji te nepropisnog pretjecanja, zaključili su iz BiHAMK-a.