Zvizdić za Fokus.ba: BiH će dobiti pristup milionima eura bespovratnih sredstava

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić izjavio je u intervjuu za Fokus.ba da su u proteklim godinama pokrenuti brojni procesi i aktivnosti koje su rezultirale poboljšanjem političke i ekonomske situacije u BiH.

“Usvojili smo brojne strategije na koje se čekalo godinama: strategiju transporta, zaštite okoliša, ruralnog razvoja, itd., koje će nam u narednom periodu omogućiti pristup IPA fondovima i dobivanje stotina miliona eura bespovratnih sredstava, posebno u oblasti transporta, poljoprivrede, zapošljavanja”, naveo je Zvizdić.

U razgovoru za naš portal Zvizdić je govorio i o budućim ulaganjima u cestovnu infrastrukturu u BiH, te potencijalnim stranim investicijama u narednom periodu. Osvrnuo se i na rezultate Vijeća ministara BiH u proteklom periodu te planove za ovu godinu, kao i na mogućnosti da bude kandidat SDA za Predsjedništvo BiH na općim izborima u BiH u oktobru ove godine.

Nakon rasta akciza na gorivo najavljena su ulaganja u cestovnu infrastrukturu. U kojem realnom roku se može očekivati gradnja novih kilometara autoputa?

Usvajanjem seta zakona o akcizama stvorene su potrebne pretpostavke za
ubrzanu izgradnju cestovne infrastrukture na teritoriji čitave BiH. Za planove, projekte, rokove i dinamiku izgradnje su nadležne entitetske vlade, odnosno entitetska resorna ministarstva saobraćaja, finansija, prostornog uređenja, okoliša, itd., kao i javna preduzeća zadužena za izgradnju autoputeva i drugih puteva.

Akcize više ne mogu biti opravdanje koje su koristili, i sada građani i javnost imaju pravo da znaju, a to je upravo ono na čemu sam i lično insistirao, o kojem iznosu prikupljenih sredstava se radi, kako su sredstva raspoređena, koji projekti cestogradnje će biti finansirani, te kada će početi njihova konkretna izgradnja.

Nedavno ste boravili u Kataru gdje se razgovarali sa premijerom Al Thanijem i čelnicima Katarske investicijske agencije, a nedugo zatim sastali ste se i sa ministrom vanjskih poslova Irana Mohammadom Javadom Zarifom. Kakvi su utisci nakon ovih razgovora i mogu li se očekivati investicije ovih zemlje u BiH u narednom periodu?

Bosna i Hercegovina posjeduje odlične prirodne resurse, solidan poslovni ambijent i brojne investicione mogućnosti. Naš izvoz je u konstantnom porastu, jača kvalitet i konkurentnost naših proizvoda, iz godine u godinu raste zainteresiranost i domaćih i stranih ulagača za sektore energetike, transporta, metalne, drvne i prehrambene industrije, turizma itd.

Kao primjer navodim teoretski potencijal BiH u hidro energiji koji je veći od 8000 MW, dok su trenutni instalirani kapaciteti tek nešto iznad 2000 MW. Ili činjenicu da BiH ima izuzetne kapacitete za izgradnju elektrana na vjetar jer je koeficijent iskoristivosti za 30 posto veći od prosjeka Evropske unije, odnosno najveći u regiji Zapadnog Balkana. Treba spomenuti i rezerve od 6 milijardi tona kvalitetnih vrsta uglja, činjenicu da je 50 posto površine BiH pokriveno šumom, da imamo preko pedeset hiljada kilometara rijeka, da je u planu izgradnja više od 200 kilometara autoputa, da smo lideri u razvoju nekih industrija, poput auto industrije ili industrije namještaja, da imamo zdravo zemljište i kvalitetnu vodu za razvoj poljoprivrede, izvanredno prirodno i kulturno-historijsko naslijeđe kao podlogu za razvoj turizma, itd.

Dakle, biće nastavljen aktuelni trend priliva investicija u BiH i sa zapada i sa istoka, o čemu najbolje svjedoči činjenica da je u 2017 godini ostvaren najveći iznos direktnih stranih investicija u posljednjih deset godina. Ipak, moram istaknuti, pa i upozoriti, da će dalazak stranih investitora biti u proporcionalnoj vezi sa nivoom političke i pravne sigurnosti u BiH. Manje tenzija, zapaljive retorike i radikalnih izjava – više investicija i novih radnih mjesta.

Nedavno ste prisustvovali i Ekonomskom forumu 2018. Šta je ono što vas je dojmilo nakon razgovora sa privrednicima, ekonomskim stručnjacima i drugim zvaničnicima na ovom skupu?

Dojmili su me razgovori o ekonomskim temama, problemima i mogućim rješenjima bez prevelikog uplitanja politike, prepoznavanje stvarnih razvojnih potencijala, slična, pa skoro i identična razmišljanja svih sudionika i jednoglasni zaključci o daljim pravcima razvoja.

Međutim, i to je ono što je najinteresantniji proces poslije ovoga i drugih ekonomskih foruma, kada se svi vrate u svoje institucije ili stranačke centrale, kao da dođe do lobotomije i počnu se zastupati drugačije, i uglavnom suprotstavljene ideje i stavovi. To je zaista čudna, i prema mome mišljenju, „inat“ praksa koja se stalno ponavlja, tako da najviše vremena gubimo na razna naknadna usaglašavanja o strategijama i projektima, posebno od trenutka kada ih sa polja struke prebacimo isključivo na polje politike.

Mislim da je potrebno napraviti podjelu posla u kojem će struka definirati razvojne potencijale, predlagati adekvatne strategije, i kreirati akcione planove prioritetnog djelovanja, a politika, odnosno nadležne institucije stvoriti potreban regulatorni okvir, unaprijediti administrativne procedure, omogućiti potreban nivo transparentnosti i stvoriti ambijent pravne i investicione sigurnosti. Tada će sve biti mnogo efikasnije, funkcionirati ispravno i bez nepotrebnih zastoja.

Koje odluke i postignuća Vijeća ministara BiH u ovom mandatu biste izdvojili kao posebno značajne, koje su uticale na stabilnost zemlje i rast ekonomije?

Poslije skoro osam godina zastoja, Vijeće ministara BIH je pokrenulo proces evropskih integracija, BiH je predala zahtjev za članstvo u Evropsku uniju, odgovorili smo na 3242 pitanja i predali Upitnik, i sada čekamo kandidatski status kao finalizaciju jedne od najvažnijih faza puta BiH prema EU.

Pokrenuli smo, poslije skoro 6 godina zastoja, aktivnosti u cilju realizacije uslova za aktivaciju Akcionog Plana za članstvo BiH u NATO savezu. Upornim angažmanom Vijeća ministara BIH, posebno ministarstva odbrane BiH, uknjiženo je preko 30 lokacija, što će najvjerovatnije predstavljati kredibilnu realizaciju postavljenog uvjeta i omogućiti skoru aktivaciju MAP-a za BiH.

Usvojili smo brojne strategije na koje se čekalo godinama: strategiju transporta, zaštite okoliša, ruralnog razvoja, itd., koje će nam u narednom periodu omogućiti pristup IPA fondovima i dobivanje stotina miliona eura bespovratnih sredstava, posebno u oblasti transporta, poljoprivrede, zapošljavanja.

Riješili smo naslijeđeni problem i skinuli smo BiH sa sive liste MONEYVAL-a i FATF-a, čime smo pokazali opredijeljenost i kredibilnost u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, te značajno pomogli privrednim subjektima i građanima BiH u neometanom funkcioniranju platnog prometa i finansijskih transakcija.

Povećali smo naslijeđeni rast GDP-a od 1,15 posto, na iznad tri posto, ostvarili najveći poslijeratni rast izvoza koji je u 2017 godini bio iznad šesnaest posto, dostigli pokrivenost uvoza sa izvozom iznad 60 posto.

Istovremeno, BiH bilježi jedan od najvećih svjetskih porasta broja turističkih posjeta, otvorene su desetine hiljada novih radnih mjesta, sačuvana je ukupna unutrašnja i regionalna stabilnost.

Zaista je premalo prostora da navedem sve aktivnosti i ostvarene rezultate rada Vijeća ministara BiH koje su uticale na stabilnost zemlje i rast ekonomije, ali mogu i kazati i dokazati da je ostvaren značajan napredak. Moram konstatovati da bih volio da su se svi procesi dešavali brže, ali to je već tema koja nas vodi ka analizi trenutnog ustavno-političkog uređenja BiH, pravoj „šumi“ logičnih i nelogičnih, ali važećih procedura i propisa, složenih načina odlučivanja koji zahtijevaju konsenzus na nivou Vijeća ministara BIH, a za to bi zaista, trebao jedan poseban intervju.

Šta je ono što biste izdvojili kao prioritet u djelovanju Vijeća ministara BiH do kraja ovog mandata?

Dobivanje statusa kandidata za članstvo u EU, aktivacija MAP-a za BiH, kompletiranje uvjeta za članstvo u WTO, zadržavanje trenda ekonomskog rasta i razvoja, jačanje vladavine prava, borba protiv ekstremizma, organiziranog kriminala i korupcije. Također, nastavak regionalne saradnje na principima međusobnog poštovanja i razumijevanja, očuvanje sigurnosti i stabilnosti u BiH i regionu Zapadnog Balkana.

Nedavno ste istakli da biste bili počastvovani ukoliko vas SDA kandidira na izborima za člana Predsjedništva BiH. Također, gospodin Safet Softić je izjavio da vi imate više šanse za tu poziciju. Očekujete li tu kandidaturu u narednim sedmicama?

Nisam opterećen pitanjem kandidature za člana Predsjedništva BiH, iako se sve češće moje ime spominje u tom kontekstu. Siguran sam da će SDA predložiti adekvatnog kandidata koji će posjedovati kvalitete koji su neophodni za obavljanje tako časne i odgovorne funkcije.

To znači da bi taj kandidat trebao biti prepoznat, kako unutar SDA, tako i među građanima i biračima, kao osoba dokazanih vrijednosti, multidisciplinarnih znanja i iskustava, prepoznatljivog i stvarnog autoriteta i ugleda izgrađenog na bazi rada, truda i postignutih rezultata, kako bi mogao odgovoriti izazovima složenih unutrašnjih, regionalnih i međunarodnih procesa i odnosa koje će donijeti vrijeme koje je pred nama.

Fokus njegovog djelovanja će morati ostati na daljem jačanju države BiH, nastavku aktivnosti na euroatlantskom putu BiH, na ekonomskom rastu, razvoju i povećanju zaposlenosti i socijalne sigurnosti, jačanju vladavine prava i očuvanju ukupne unutrašnje i regionalne stabilnosti.

Gospodin Izetbegović je funkciju člana Predsjedništva BiH obavljao na dostojanstven i državnički način, i zadatak kandidata SDA, koji sasvim izvijesno na predstojećim izborima ima najveće šanse da bude izabran u Predsjedništvo BiH, je da sačuva i nastavi kontinuitet takvoga djelovanja.