Zvizdić: Cilj nam je kreirati BiH za domaća i strana ulaganja
U intervjuu za Radio Bosne i Hercegovine, predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić, uoči današnjeg važnog sastanka sa visokim evropskim zvaničnicima odgovorio je na pitanje, našeg novinara Amira Sužnja, s čime zapravo dočekuju goste?
„Sa vrlo optimističnim izvještajem koji jasno pokazuje visok stepen kredibilnosti provedbe mjera i aktivnosti koje su definisane unutar reformske agende za Bosnu i Hercegovinu. Sastanak sa predstavnicima Evropske komisije i drugih evropskih stručnjaka međunarodnih finansijskih institucija je u stvari dobra prilika da se prezentiraju dosadašnji rezultati u provedbi ekonomske reformske agende i da se na jedan sadržajan način prezentiraju i pozitivni rezultati u smislu ekonomskog razvoja i stalnog rasta vitalnih ekonomskih parametara, nastalih kao produkt realizacije mjera i zakona definisanih unutar reformske agende. Dakle, dočekujemo ih, ja govorim na nivou Vijeća ministara, sa podatkom da je Vijeće ministara realiziralo u potpunosti 18 od definisane 34 mjere po akcionom planu provedbe Agende i da to zaista smatramo visokim stepenom, kredibilnim stepenom, realizacije onih obaveza koje smo imali u proteklih 12 mjeseci. Naš krajnji cilj jeste članstvo u Evropskoj uniji i kreiranje područja Bosne kao atraktivnog za domaća i strana ulaganja.“
Na pitanje kako će se reforme odraziti na građane, te na koji način će građani imati bolne rezove, Zvizdić ističe:
“Na građane će se odraziti u konačnici vrlo pozitivno. Ništa od tih informacija koje treba da prepadnu građane, ustvari takvo nešto ne postoji, niti će se to dešavati u narednom periodu. Sami rezovi će biti prije svega unutar postojećih sistema, u onim segmentima koji budu prepoznati kao nedovoljno efikasni ili nedovoljno produktivni. Dakle, analizirat će se u potpunosti sistem zdravstvene zaštite u Bosni i Hercegovini, otkriće se slabosti unutar tog sistema i one će biti ispravljenje. Ista stvar će biti u bankarskom sistemu. Isto ćemo to uraditi unutar penzijsko-invalidskog sistema i uopće u svim drugim segmentima ćemo povećati nivo efikasnosti institucija ili pojedinaca da djeluju s ciljem ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine. Mi ćemo jednostavno preuzeti određene pozitivne prakse iz regiona i Evropske unije, direktive Evropske unije, načine na koji su to uspješne zemlje riješile i ta rješenja ćemo primjeniti i u Bosni i Hercegovini.”
Na pitanje da li je Bosna i Hercegovina sa svojim razgranatim birokratskim aparatom, možda najsloženijim u Evropi, u stanju da odgovori ovim izazovima, zvizdić kaže:
“U ovom trenutku jeste. Međutim, ne smijemo bježati od činjenice da imamo vrlo složen i kompleksan prije svega ustavno-politički sistem, a onda i administrativni sistem u Bosni i Hercegovini. Kako se bude prelazilo u naredne faze našeg puta ka evropskim integracijama, sasvim sigurno je da će doći do potrebe da određeni procesi i sistemi u Bosni i Hercegovini budu mnogo jednostavniji, brži i efikasniji. Ne treba zaboraviti da su i naši susjedi. koji su u međuvremenu postali članice Evropske unije, kao štu su Slovenija i Hrvatska, više puta morali mijenjati svoj Ustav i uopće stalno prilagođavati svoju legislativu pravnoj stečevini Evropske unije. I sigurno je da će se morati mnogo angažovanije raditi na reformi javne uprave, na povećanju sposobnosti i efikasnosti državnih službenika, ali i na mnogo jednostavnijim procedurama, pa vjerovatno u konačnici možda i nekom kvalitetnijem unutrašnjem uređenju Bosne i Hercegovine koje mora biti bazirano na praksi multietničkih ekonomskih regija baziranih na principima dobre ekonomske, saobraćajne, infrastrukturne povezanosti, a ne nikako bilo kakvih jednoetničkih osobenosti.”