Zvizdić: Tražili smo od Turske da omogući izvoz 1.500 tona sira iz BiH

Bosna i Hercegovina je zatražila od turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i njegove delegacije koja je nedavno boravila u Sarajevu da omoguće izvoz dodatnih 1.500 tona žutog sira što bi značajno relaksiralo trenutnu situaciju sa mljekarskom industrijom u Bosni i Hercegovini, istakao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

S obzirom na to da se prilikom nedavne posjete Bosni i Hercegovini turski predsjednik najviše zadržao u razgovorima sa predsjedavajućim Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i njegovim zamjenicima Vjekoslavom Bevandom i Mirkom Šarovićem interesiralo nas je koji su konkretni oblici saradnje dogovoreni između Turske i Bosne i Hercegovine u narednom periodu.

“Turska postaje sve značajniji spoljnotrgovinski partner Bosne i Hercegovine i fokus naših razgovora je upravo bio vezan za ekonomiju i za povećanje obima naše ekonomske saradnje, odnosno potpisivanje brojnih sporazuma koji će omogućiti našim privrednicima da izvoze one proizvode koji mogu naći svoj plasman u Turskoj, ali isto tako i da stvorimo atmosferu koja će privući turske investitore da ulažu u atraktivne sektore u Bosni i Hercegovini”, istakao je Zvizdić.

Sam podatak da je u prva tri mjeseca 2015. godine izvoz naših proizvoda u Tursku porastao za preko 70 posto, naveo je Zvizdić, govori o otvaranju novih perspektiva ka ekonomskim odnosima dvije zemlje.

Povećati obim vanjskotrgovinske razmjene

“Turska je, osim činjenice da postaje značajan ekonomski i trgovinski partner, zemlja koja nas snažno podržava na našem putu ka daljem članstvu u NATO paktu, na našem putu ka evroatlanskim integracijama, i uistinu postala je jedan i politički i ekonomski prijatelj i partner Bosni i Hercegovini”, ocijenio je Zvizdić.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH naglasio je da postoje brojni sektori i oblasti koje BiH može ponuditi i turskim investitorima za njihova ulaganja u Bosnu i Hercegovinu, ali i brojni proizvodi za koje je tursko tržište zainteresirano, a koji se proizvode u Bosni i Hercegovini.

“Obim vanjskotrgovisnke razmjene u prošloj godini je bio takav da smo mi izvezli oko 240 miliona KM proizvoda u Tursku i oni su uglavnom bili vezani za proizvode koji dolaze iz sektora poljoprivrede, metalne industrije, drvoprerađivačke industrije… To su upravo sektori u kojima možemo značajno povećati obim našeg izvoza. Tursko tržište je jedno veliko zahtjevno tržište koje nam je u prošloj i ovoj godini omogućilo da izvozimo više od 15.000 tona mesa, tržište koje je jako zaintereirano za mliječne proizvode iz Bosne i Hercegovine”, naveo je Zvizdić.

On je istakao kako su i brojni proizvodi iz oblasti metalne industrije, aluminijski profili, proizvodnja elemenata koji trebaju Turskoj za jedan dinamizirani razvoj željeznica, koji u ovom trenutku forsiraju, segmenti moguće ponude BiH.

“Dakle, čitav jedan spektar novih mogućnosti o kojima su i naši privrednici i ministri razgovarali sa respektabilnom turskom delegacijom. Stvorili smo jednu dobru atmosferu i osnovu, ali će se sigurno u ovoj i narednim godinama značajno povećati nivo izvoza Bosne i Hercegovine u Tursku”, zaključio je Zvizdić.

Ocijenio je da najvažniji vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine i dalje ostaje Evropska unija: tamo ide dvije trećine bh. izvoza. Ali, navodi Zvizdić, “sve dok ne zadovoljimo potrebne uvjete za izvoz određenih proizvoda, kao što su mlijeko i mliječni proizvodi, proizvodi biljnog ili animalnog porijekla, ovakvi ugovori kakve imamo sa Turskom o izvozu 15.000 tona mesa ili vrlo moguće postizanje ugovora o izvozu 1.500 tona sira ili drugih proizvoda biljnoga porijekla, omogućavaju nam da jačamo našu proizvodnju, konkurentnost i kvalitet naših proizvoda i da se istovremeno pripremamo da zadovoljimo uvjete koji će nam omogućiti da te proizvode izvozimo i u zemlje Evropske unije.

“U ovom trenutku izvoz mesa je riješen tako da on uglavnom ide preko aerodroma iz Banja Luke, koji je i u tehničkom i administrativnom smislu opremljen za takav izvoz i tu nema nekih specijalnih problema. Riječ je o jednoj potpuno ustaljenoj praksi koja se može nastaviti i za izvoz sira ili bilo kojih drugih proizvoda. U momentu kada zadovoljimo uvjete za izvoz proizvoda u zemlje Evropske unije, takva trgovina će se nastaviti kopnenim putem i ona će biti značajno olakšana. Ali, u ovom trenutku mogućnost da možemo izvoziti te količine mesa i mlijeka, odnosno mliječnih proizvoda je zaista nešto što vrlo, vrlo pozitivno i vrlo značajno za proizvođače u Bosni i Hercegovini”, ocijenio je Zvizdić.

[quote_left]Par turskih investitora, prema zvizdićevim riječima, zainteresovalo se za izgradnju novih hotela i jako veliko interesovanje su pokazali za zdravstveni turizam, odnosno za izgradnju onih kompleksa koji će, osim turističkih, ugostiteljskih sadržaja, nuditi i zdravstvene sadržaje[/quote_left]

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH pozvao je posebno one koji su već započeli sa izvozom mesa u Tursku da ostanu krajnje posvećeni i krajnje ozbiljni u tom važnom poslu i da naravno ne dozvole da na bilo koji način “prekršimo odredbe takve jedne ponude i takvog jednog ugovora”.

“Ako u tome do kraja ostanemo vrlo profesionalni i vrlo konzistentni onda ćemo mi izvoz i mesa i sira staviti u naš ugovor o slobodnim trgovinskim odnosima koje imamo sa Turskom, pa neće više biti pitanje temporalno da svake godine nam se to daje ili da moramo produžavati nego će jednostavno biti dio jednoga ugovora koji će omogućiti permanentni izvoz tih proizvoda. To je važno”, ocijenio je Zvizdić.

Dio, kako je ocijenio predsjedavajući Vijeća ministara BiH, “zaista vrlo efikasne kreditne linije, prva od 100 miliona eura vezana isključivo za poljoprivredu i za povratnike i druga od 50 miliona eura koja omogućava kreiranje i razvoj malih i srednjih preduzeća ustvari govore o posvećenosti Turske da u ekonomskom smislu podrži razvoj Bosne i Hercegovine.

Brojni sektori buduće saradnje i investicija

“To je potpuno na tragu naših strategija koje kreiramo i mi na nivou Bosne i Hercegovine, a i entiteti u Bosni i Hercegovini imaju slične strategije o razvoju malih i srednjih preduzeća putem vrlo kvalitetnih i dostupnih kreditnih linija koje zaista omogućavaju da se osnuje preduzeće, zaposli određeni broj ljudi i krene sa biznisom. To je izuzetno značajan poticaj i jedan od možda najboljih modela na koji način se može pomoći Bosni i Hercegovini”, naveo je Zvizdić.

S druge strane, istakao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH, “mi smo sa njima razgovarali i o vrlo ozbiljnim projektima koji bi značili vrlo ozbiljne investicije koje dolaze iz Turske – predstavili smo nekoliko ključnih sektora u kojima možemo ponuditi investiranje, prije svega energetski sektor, izgradnju transportne infrastrukture sa fokusom na autoput – koridor 5 c, namjensku industriju, poljoprivredu, drvnu industriju i turizam”.

“To su neki ključni sektori koje smo prezentirali zaista respektabilnim kompanijama koje su došle iz Turske, riječ je o kompanijama čiji je godišnji obrt više milijardi dolara, zapošljavaju po 10, 15 ili 20 hiljada ljudi, koje su potentne i žele da ulažu u Bosnu i Hercegovinu. Naši sektori su im djelovali vrlo atraktivno, bili su jako zainteresirani, posebno za oblast energetike, ulaganja u rudnike i izgradnju novih termoelektrana: mi tri termoelektrane moramo završiti prema direktovama EU do 2026. godine”, istakao je Zvizdić.

Naglasio je da su turski investitori posebno zainteresirani za izgradnju hidroelektrana i obnovljivih izvora energije, kao što su vjetroelektrane, pripremljene dionice autoputa koji imaju svoju ekonomsku opravdanost i za oblast poljoprivrede obzirom na činjenicu “da imamo zdravo zemljište, da možemo proizvoditi zdravu hranu, a nalazimo se i graničimo sa Evropskom unijom sa kojom imamo bescarisnki režim u određenim dijelovima koji se može iskoristiti u tom smislu”.

Tu je, navodi Zvizdić, i turizam kao grana koja značajno napreduje u odnosu između Bosne i Hercegovine i Turske.

Par turskih investitora, prema zvizdićevim riječima, zainteresovalo se za izgradnju novih hotela i jako veliko interesovanje su pokazali za zdravstveni turizam, odnosno za izgradnju onih kompleksa koji će, osim turističkih, ugostiteljskih sadržaja, nuditi i zdravstvene sadržaje.

Podrška evropskoj perspektivi BiH i Zapadnog Balkana

Dakle, ocijenio je, govorimo o vrlo ozbiljnom spektru mogućnosti naše saradnje, govorimo o dobroj pripremljenosti bosanskohercegovačke strane u smislu predstavljanja i prezentacije tih sektora i privlačenja i njihovog interesa i budućih investicija.

“Moramo aktivnije raditi na otklanjanju administrativnih prepreka. Na nama je da omogućimo atmosferu za ulaganje. Oni su obećali praktično da će do kraja godine doći do kontakata, ugovora o investiranju u Bosnu i Hercegovinu. Mi, naravno, moramo spremni dočekati takve investicije. Pozivam sve organe na svim nivoima da zaista uklonimo administrativne prepreke, da se otvore kancelarije za strane investitore koje će u njihovo ime obavljati sve administrativne poslove u Bosni i Hercegovini i da pokušamo i pokazati i dokazati da smo uistinu spremni da možemo prihvatiti strane investicije i da kreiramo jedan novi ekonomski ambijent u Bosni i Hercegovini”, poručio je Zvizdić.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH cijeni kako je, prije svega, podrška Turske moguća na značajnoj potpori u domeni puta BiH ka evroatlanskim integracijama, posebno našeg daljeg članstva u MAP-u. To je jedan važan korak ka NATO paktu, zaključio je Zvizdić, oko kojeg postoji potpuni unutrašnji konsenzus u BiH i to je jako važno istaći.

“Turska je veliki zagovornik članstva Bosna i Hercegovine, konačno, i čitavog regiona Zapadnog Balkana u Evropsku uniju i, konačno, to je zemlja koja je uvijek na vrlo konstruktivan način djelovala unutar država Zapadnog Balkana. Trebamo se sjetiti i ranijih inicijativa okupljanja predsjednika i premijera i iz Srbije i iz BiH i Turske i bilateralnih i trilateralnih i multilateralnih sastanaka čiji je inicijator uvijek bila Turska. Ona konstruktivno djeluje na ovim prostorima. Ona ovim prostorima želi mir i stabilnost, i evropsku perspektivu, dakle to je jako važno reći evropsku perspektivu, i NATO. S obzirom na to da je jedna od najvažnijih članica NATO pakta, u tom smislu i s obzirom na njihov ekonomski razvoj, postaje sve značajnija i regionalna i globalna sila. Jako je važno da imamo u realizaciji naših bh. ciljeva podršku i jedne takve države koja ima tu vrstu političkog i ekonomskog razvoja”, poručio je u intervjuu za AA Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH.