Zvizdić: Sredstva od povećanja akciza idu isključivo za izgradnju cesta
Predsjedavajući Vijeća ministra Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić u obraćanju poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH potvrdio je da sredstva koja se prikupe od povećanja akciza na naftu i naftne derivate neće biti utrošena za “krpljenje budžetskih rupa” nego isključivo za izgradnju cesta i autocesta.
Dodao je da je u zakonu jedan član posebno posvećen tome da precizira da sredstva od povećanja akciza idu na izgradnju cestovne infrastrukture.
Poslanici danas razmatraju set zakona koji predviđaju povećanje akciza za 15 feninga na naftu i naftne derivate, a na kraju sjednice trebali bi se izjasniti o negativnom mišljenju Komisije za finansije i budžet ovog doma, ali Zvizdić je pozvao sve one koji su najavili da će takvo mišljenje komisije prihvatiti da promjene stav kako bi se u prvom čitanju usvojio set zakon i otvorila amandmanska faza.
Budući da je namjera prikupljena sredstva utrošiti na izgradnju cestovne infrastrukture, ceste i autoceste, predsjedavajući Vijeća ministara je kazao da je također da je neutemeljen podatak, koji je iznio jedan od poslanika, da je do sada prikupljeno šest milijardi KM od akciza.
– “Autoceste FBiH” ubrale su 143 miliona KM, “Ceste FBiH” 190 miliona KM prošle godine, od čega 60 posto ide kantonima i 40 posto Federaciji, dok su ovi iznosi za Republiku Srpsku 30 posto manji. Ukoliko se u obzir uzme da se akcize na naftu i naftne derivate prikupljaju posljednjih šest ili sedam godina onda je konstatacija da je prikupljeno šest milijardi KM zaista besmislica ili se ta cifra mijenja s ukupnom potrošnjom goriva bh. građana u posljednjih 20 godina – kazao je Zvizdić.
Za tvrdnju poslanika da će povećanje cijene goriva uvjetovati povećanje cijena namirnica, Zvizdić također kaže da je paušalna, jer su cijene dizela oscilirale u proteklim godinama u prosjeku od 20 do 28 posto odnosno od cijene 2,4 KM 2014. godine do 1,8 KM 2017. godine dok je istovremeno rast/pad indeksa cijena bio konstantan ili je stagnirao.
Također, dodao je da bez izgradnje cestovne infrastrukture nije moguć dinamiziran ekonomski razvoj BiH, bez obzira na kvalitet prirodnih i ljudskih resursa jer cestovna, željeznička, energetska i komunalna infrastruktura je neophodan da bi se razvili sektori za koje postoje prirodni resursi.
Potvrdio je i da je BiH u mogućnosti ući u ovakva kreditna zaduženja jer se radi o najpovoljnijim sredstvima na bazi kojih se mogu graditi ceste u BiH. To su sredstva koja daje Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) te Evropska investicijska banka (EIB) i to su krediti s grejs periodima od četiri do šest godina s kamatom koja nikada ne prelazi dva posto.
– BiH je najmanje zadužena zemlja u regionu i u Evropskoj uniji. Javni dug iznosi šest milijardi eura ili manje od 40 posto BDP-a, a u poređenju sa Srbijom koja ima duplo više stanovnika njihov dug je 25 milijardi eura ili više od 72 posto BDP-a, a dug Hrvatske je 42 milijarde eura ili 86 posto BDP-a – pojasnio je Zvizdić.
Tvrdi i da je struktura duga BiH najbolja u regionu i jugoistočnoj Evropi jer taj dug je 73 posto usmjeren ka infrastrukturnim projektima koji kroz ekonomski razvoj vraćaju ta sredstva.
Usvajanjem seta zakona o akcizma u ovom trenutku bilo bi pokrenuta, kaže Zvizdić, milijarda eura odnosno 860 miliona eura koje bi bile usmjerene na 11 dionica panevropskoga Koridora 5-c bez koga se BiH ne može povezati sa Evropom i bez koga je nemoguće omogućiti brzi protok roba, ljudi i kapitala te je nemoguće govoriti o stranim investicijama.
Ponovio je da bi usvajanjem akciza bilo otvoreno 70 novih gradilišta na autoputu 5-c i brojnim magistralnim i brzim cestama.
– Osim autoputa, a postoje sredstva za izgradnju odmah 85 kilometara i za šest godina 157 kilometara, sredstva bi bila usmjerena na izgradnju magistralnih i brzih cesta, odnosno izgradnju 90 kilometara novih cesta kao što je Stolac-Neum, Olovo-Karaula, 30 kilometara na različitim mjestima u Unsko-sanskom kantonu – istaknuo je Zvizdić.
Zaključio je izlaganje ističući da ne postoji nikakva prepreka za entitetske vlade da značajnije pomognu poljoprivredni sektor nego je to slučaj u ovom trenutku posebno jer će entiteti dobiti nova sredstva od klirinškog duga te nove tranše Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kada će raditi rebalans budžeta i time mogu povećati sredstva za pomoć poljoprivredicima.