Zvizdić: Postoje šanse za vraćanje ekonomije na trasu održivog rasta

Svjesni smo naših slabosti: da imamo visoku stopu nezaposlenosti, da realna stopa rasta BDP-a nija onakva kakvu bi mi željeli, da je nezadovoljavajući nivo pokrivenosti uvoza izvozom i da je vanjskotrgovinski deficit u prošloj godini iznosio 7,5 milijardi KM da, i pored realnog porasta u 2014 godini, još uvijek nemamo dovoljno direktnih stranih investicija, da je ukupan javni dug iznad 40 posto BDP-a, da imamo nedovoljno efikasnu administraciju, rekao je predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić u Mostaru gdje je otvorio 5. regionalnu konferenciju poslovne asocijacije Biznis plus – Mostove gradi ekonomija, javlja Anadolu Agency (AA).

Ali, naveo je Zvizdić, postoje i brojne činjenice na kojima temeljim moj optimizam da možemo, pod uvjetom da počnemo suštinski mijenjati naša shvatanja i naše navike, vratiti našu ekonomiju na trasu održivog rasta i socijalne pravednosti.

To su kako je rekao dobar geostrateški položaj, kvalitetni prirodni resursi, educirana radna snaga, razvijen bankarski sektor i stabilan kurs, mogućnost razvoja poduzetništva kroz MSP, atraktivni projekti u sektoru energetike, šumarstva, drvne i metalne industrije, vrlo ozbiljni poljoprivredni kapaciteti za proizvodnju zdrave hrane, kao i veliki potencijali u sektoru turizma.

“Iako je stepen planske iskorištenosti ovih resursa nedovoljan i iako isti, još uvijek, nisu stavljeni u punu funkciju održivog razvoja Bosne i Hercegovine, oni ipak predstavljaju izuzetan potencijal koji, zbog niza komparativnih pa i konkurentskih prednosti, predstavlja podsticaj za domaće i istovremeno stavlja BiH u fokus interesa stranih investitora”, naveo je Zvizdić.

Ocijenio je da je prvi, i jedan od najvažnijih sektora energetika.

“Tehnički, odnosno ekonomski potencijal Bosne i Hercegovine u hidroenergiji iznosi oko 6.000 MW, dok trenutno instalirani kapacitet iznose nešto više od 2.000 MW, što jasno ukazuje na činjenicu da je isti još uvijek nedovoljno iskorišten i da postoje realne mogućnosti ulaganja u ovaj, trenutno najatraktivniji sektor, ne samo u BiH nego i u široj regiji i u jugoistočnoj Evropi”, ocijenio je Zvizdić.

Osim hidropotencijala, istakao je predsjedavajući Vijeća ministara, Bosna i Hercegovina posjeduje i velike potencijale za iskorištavanje energije iz obnovljivih izvora, poput energije dobijene iz vjetra, solarne energije, energije biomase i geotermalne energije, a raspolaže i značajnim rezervama uglja koje se procjenjuju na više od 6 milijardi tona, što predstavlja dobru bazu za investiranje u nove termoenergetske objekte.

“Naredni važan sektor su sektor poljoprivrede i proizvodnja zdrave hrane. BiH raspolaže značajnim zemljišnim potencijalom, velikim količinama vode, relativno dobro izgrađenom infrastrukturom, tradicijom u proizvodnji hrane, prihvatljivim troškovima radne snage, veoma dobrim uvjetima za razvoj agroturizma, a činjenica je i da se nalazimo u blizini evropskog tržišta. Riječ je, dakle o još jednom sektoru koji čeka investitore koji mogu postati kredibilni i regionalno značajni proizvođači, izvoznici i integratori ukupnog poljoprivrednog razvoja i proizvodnje”, rekao je Zvizdić.

[quote_box_right]Prvi, i jedan od najvažnijih sektora je energetika. Tehnički, odnosno ekonomski potencijal Bosne i Hercegovine u hidroenergiji iznosi oko 6.000 MW, dok trenutno instalirani kapacitet iznose nešto više od 2.000 MW, što jasno ukazuje na činjenicu da je isti još uvijek nedovoljno iskorišten i da postoje realne mogućnosti ulaganja u ovaj, trenutno najatraktivniji sektor, ne samo u BiH nego i u široj regiji i u jugoistočnoj Evropi, ocijenio je Zvizdić[/quote_box_right]

Kao oblasti koje predstavljaju značajne resurse Bosne i Hercegovin posebno je naveo drvnu industriju.

“Činjenica da je godišnji izvoz u ovome sektoru dostigao iznos od skoro 500 miliona eura daje nam za pravo da očekujemo daljnji razvoj i kvalitetne investicije koje bi omogućile više faze obrade drveta i kvalitetniji asortiman krajnjeg proizvoda. BiH ima kvalitetnu sirovinu i kvalificiranu radnu snagu i siguran sam da će ovaj, vrlo profitabilan sektor, i dalje ostati prepoznat od strane domaćih i stranih ulagača”, zaključio je predsjedavajući Zvizdić.

Značajan potencijal, naveo je, “imamo i u metalnoj, tekstilnoj i industriji obuće. Potrebno je istaknuti da radnici u ovim sektorima imaju potrebne vještine i praktična iskustva, što je izuzetno važno za razvoj i činjenicu da će se povećanje konkurentnost navedenim oblastima zasnivati na znanju i inovacijama”.

“Tu su sektor okoliša i turizma. Bosna i Hercegovina, nažalost, i pored toga što ima izvanredan položaj, konfiguraciju terena sličnu svjetskim turističkim destinacijama i pogodnu klimu, ima nedovoljno iskorištene turističke kapacitete. Istovremeno, ne postoji niti jedna grana turizma za koju BiH ne posjeduje potrebne predispozicije, ali ono što nam nedostaje su infrastruktura i promocija. U toku je izrada strategija i programa koji će ove slabosti pretvoriti u naše prednosti”, istakao je predsjedavajući Zvizdić.

Govoreći o projektima razvoja transportne infrastrukture zemalja zapadnog Balkana koji su, na bazi Berlinske inicijative, predloženi i u završnoj su fazi dogovaranja između vlada i premijera zemalja zapadnog Balkana Zvizdić je rekao da u okviru takve, connectivity agende, Bosna i Hercegovina je predložila pet veoma značajnih projekata koji su postali dio osnovne mreže i za koje očekujemo stručnu, tehniku i finansijsku pomoć Evropske unije.

“To su tri dionice Koridora 5c koji predstavlja naš nulti prioritet, posebno zbog činjenice što u pojasu koridora živi 50 posto stanovnika BiH, zatim cestovna komunikacija Gradiška – Banja Luka – Travnik – Lašva i revitalizacija željezničke pruge Bosanski Šamac – Sarajevo – Mostar – Čapljina. U segmentu zračnog prometa prihvaćen je projekt modernizacije i proširenja kapaciteta Međunarodnog aerodroma Sarajevo, a u segmentu plovnih komunikacija projekt rehabilitacije plovnog puta rijeke Save, uz izgradnju i proširenje kapaciteta luka u Brčkom i u Bosanskom Šamcu”, zaključio je Zvidzić.

Pored ovih „bosanskohercegovačkih“ projekata, za nas je naveo je izuzetno značajna i razvijena i integrirana transportna komunikacija zemalja zapadnog Balkana, te smo, vođeni takvim načelom, predložili da dio dionice Jadransko-jonske autoceste ide kroz BiH jer smatramo da bi ta dionica imala potpunu prostornu, konfiguracijsku i ekonomsku opravdanost.

“Očekujemo da ćemo imati puno razumijevanje, posebno od strane naše susjedne i prijateljske države – Republike Hrvatske. BiH, kao što znate, ima vrlo komplesno ustavno, političko i ekonomsko ustrojstvo koje zahtijeva strpljiv i predan rad na postizanju unutrašnjeg dogovora kao osnovnog preduvjeta daljnjeg ekonomskog i društvenog razvoja. Želim da vam prenesem jasan stav VM da ćemo vrlo uporno i istrajno raditi na jačanju unutrašnjeg dijaloga i dobrosusjedske saradnje, kao i na realizaciji naših ciljeva i prioriteta koji bi se mogli sažeti u tri ključne riječi: Evropa, ekonomija i vladavina prava”, naglasio je Zvizdić na otvaranju 5. regionalne konferenciju Biznis plus na kojoj učestvuje više od 100 predstavnika vlasti i biznismena iz BiH, zemalja regije, Evrope i svijeta.