Zvizdić na seminaru PS NATO: Aktivirajte MAP jer o njemu postoji konsenzus u BiH

Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, danas je tokom 94. Rose-Roth seminara Parlamentarne skupštine NATO-a koji se održava u Sarajevu, poslao jasnu poruku, koja glasi: “Aktivirajte MAP, jer o njemu postoji konsenzus unutar BiH“, javlja Anadolu Agency (AA).

Zvizdić je imao izlaganje na sesiji posvećenoj trenutnoj političkoj situaciji u BiH pod nazivom “Perspektive iz BiH“, koja se održava u sklopu 94. Rose-Roth seminara Parlamentarne skupštine NATO i zasjedanja Posebne grupe Parlamentarne skupštine NATO-a za Mediteran i Bliski istok. On je prisutne upoznao sa provedbom reformske agende, te putu BiH na evropskim i euroatlantskim integracijama, te još jednom potvrdio da je to osnovni prioritet vanjske politike.

“Regije Zapadnog Balkana, a i BiH ponovo su u fokusu svih procesa evropskih i euroatlantskih integracija. Tokom nedavnog samita zemalja Zapadnog Balkana poslane su jasne poruke mira, saradnje i stabilnosti, kao ključnih prioriteta djelovanja vlada regiona. Postignut je i važan iskorak u pravcu jačanja ekonomske saradnje. Najvažniji zaključak samita je da zemlje Zapadnog Balkana suočene sa novim izazovima globalne politike, sve više kreiraju modele međusobne saradnje i u tome već ostvaruju dobre rezultate. Za BiH posebno je bitno da su svi opredijeljeni za sigurnost, kreiranje regionalnih projekata u cilju jačanja i stvaranja zajedničkog tržišta. Mir i stabilnost su osnovni i najvažniji prioriteti za BiH, a NATO je sinonim za stabilnosti prosperitet. Naravno, integracije zavise od nas samih, od uspješne provedbe započetih reformi i od ukupne modernizacije države. Zbog toga želim naglasiti našu punu posvećenost aktuelnim reformskim procesima, koji će u konačnici značiti prihvatanje pravne stečevine i savremenih evropskih standarda“, kazao je Zvizdić, te dodao:

“S druge strane, očekujemo ispravno razumijevanje situacije u BiH i na Balkanu i značajno ubrzanje procesa vezanih za evropske integracije, a posebno za aktivaciju MAP-a, kao jedan od najvažnijih pozitivnih signala koji bi u ovom trenutku mogao biti upućen BiH.“

Zvizdić je potom iznio niz pozitivnih primjera koji pokazuju da se u BiH polako provode reforme, naglasivši pri tome da je Vijeće ministara od 2015. godine kada je usvojena reformska agenda realizovalo 60 posto od 34 mjere iz svog akcionog plana.

“Ostvareni rezultati su doveli do rasta osnovnih ekonomskih parametara. Sačuvali smo svoj kreditni rejting i očuvali stabilnost finansijskog sistema, konkuretnost bh. kompanija je povećana, nastavljen je trend povećanja izvoza. Ova pozitivna slika, koju posmatrači izvan BiH mnogo jasnije sagledavaju nego mi, doprinijela je rastu drugih sektora, kao što su poljoprivreda i turizam. Kada govorimo o evropskim integracijama BiH 2016. je najuspješnija godina“, istakao je Zvizdić.

Naglasio je da je BiH napravila značajne korake u borbi protiv terorizma, te se osvrnuo na nedavno navođenje proizvoljnih i neutemeljenih brojki od pojedinih zvaničnika iz regiona u vezi sa ekstremističkim lokacijama u BiH i ratnicima na stranim ratištima.

“Prema zvaničnim podacima, razmijenjenim sa svim obavještajnim, sigurnosnim i policijskim agencijama s kojima sarađuje BiH, trenutno na sirijsko-iračkom ratištu trenutno boravi ne više od 120 punoljetnih lica naših državljana, od čega je 69 muškaraca i 59 žena, a ne nekoliko hiljada kako ste imali priliku čuti od nekih dužnosnika iz regiona. Od ovog broja 29 su lica koja su prije odlaska u Siriju živjela u dijaspori, a ne u BiH. Do sada se vratilo 46 lica, a prema važećim zakonima, procesuirano je i presuđeno 20 lica. To su pravi i istinski podaci za sve one koji trebaju da znaju u BiH, regionu i Evropskoj uniji“, rekao je Zvizdić.

Potom je kazao da su strateški politički ciljevi BiH do kraja 2018. godine da stekne status zemlje kandidata za prijem u EU i da se aktivira MAP-a za članstvo u NATO-u.

“Preko 78 posto građana BiH podržava ulazak u EU, dok broj onih koji podržavaju ulazak u NATO polako prelazi 50 posto. Učinili smo niz koraka u pravom pravcu, pogotovo u sektoru odbrane. Saradnja NATO-a i BiH se odvija na visokom nivou. Komisija Vijeća ministara BiH zadužena za NATO integracioni proces ulaže maksimum napora. Svjesni smo da nismo ispunili uslove iz Talina, ali mislimo da je postignut veliki napredak kako bi Savez što prije mogao donijeti odluku o aktiviranu MAP-a, jer je od ukupno 57 perspektivnih vojnih lokacija do sada registrirano njih 24, a 18 je u procesu. Lično smatram da BiH treba postati članica NATO-a, ne samo zbog garancije unutrašnje sigurnosti, nego da bi ispunjavanjem standarda NATO-a postala sigurna i prosperitetna država u kojoj će demokratija, vladavina prava i poštivanje ljudskih prava postati trajne kategorije. Zbog toga bi aktivacija MAP-a bila odluka koja bi značajno ubrzala procese jačanja mira i stabilnosti, te podigla investicioni rejting BiH. Naša poruka iz BiH je vrlo jednostavna, aktivirajte MAP, jer o njemu postoji konsenzus unutar BiH i aktivirajte ga u momentu kada broj registriranih lokacija pređe 50 posto plus odluke Suda koje moraju biti provedene. To smatramo kredibilnom realizacijom talinskih uslova“, zaključio je Zvizdić.

Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, tokom svog izlaganja istakao je da Parlamentarna skupština NATO-a u Sarajevu dolazi u prelomnom periodu za NATO, Evropsku uniju, a naročito za region Zapadnog Balkana.

“Narodna skupština Republike Srpske aktivno učestvuje u odlučivanju o svim važnim pitanjima bezbjednosti u BiH, uključujući i evroatlantske integracije. Odbor za bezbjednost NS RS jedno je od najaktivnijih tijela, koje se bavi ulogom parlamenta u kreiranju i vođenju bezbjednosne politike. Republika Srpska u svom kapacitetu podržava učešće BiH u partnerstvu za mir. Pitanja bezbjednosti u BiH i regionu nama su od posebnog značaja. Eventualno ubrzanje na intenziviranju koncepta pristupanja BiH NATO-u trpilo bi snažne prigovore u RS“, kazao je Čuvrilović.

Dodao je da se u ranom stadiju procesa integrisanja BiH u NATO pokazalo da je on instrumentalizovan nastojanjem da se realizuje putem nepotrebnog prenosa nadležnosti i slabljenjem entiteta.

“Jedno od takvih postupanja jeste nametanje naloga za knjiženje nepokrente vojne imovine, koja je vlasništvo RS. Iako NATO nema nikakav poseban razlog da se bavi tim pitanjem, insistiranje na tom uslovljavanju daljnjeg napretka knjiženjem entitetske imovine na način koji je neprihvatljiv za RS produbljuje nepovjerenje, stvara otpor i ne doprinosi na putu evroatlantskih integracija. Narušavanje ustavnih nadležnosti i Dejtonskog sporazuma ključni su razlozi veoma slabe podrške u RS približavanju NATO-u. Osim toga, postoji negativno iskustvo iz nedavne istorije, odnosno odnosa NATO-a prema RS i Srbiji, koji ne doprinose entuzijazmu javnosti“, kazao je Čubrilović.

Bariša Čolak, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, rekao je da sa dvadesetogodišnjim iskustvom u javnom djelovanju može ustvrditi da se BiH nalazi pred povijesnim izazovom.

“BiH je pred snažnijim iskorakom prema euroatlantskim integracijama, što podrazumijeva više demokracije, bolju zaštitu ljudskih prava i izgradnju političke stabilnosti i pravne sigurnosti ili nastavak stagnacije i autistične politike sukoba i razmirica sa unaprijed nesagledivim posljedicama, ne samo za našu državu nego i šire“, smatra Čolak.

Po njegovom sudu, potrebno je dinamizirati aktivnosti oko funkcioniranja mehanizma koordinacije i uloge svih razina vlasti da se što hitnije dođe do odgovora na upitnik Evropske unije. Naglasio je da je u ovoj godini neophodno da se u Parlamentu dođe do novog izbornog zakona, jer u suprotnom BiH će imati turbulentu izbornu 2018. godinu. Otvoreno je poručio da smatra kako hrvatski narod institucionalno nije ravnopravan sa druga dva naroda.

“Mogao sam svoje izlaganje na sasvim drugačiji način interpretirati, ali duboko vjerujem da ste vi naši prijatelji i da morate čuti različita razmišljanja, kako biste i sami imali što realističniju sliku o stanju u BiH. Moramo spustiti tenzije i preuzeti odgovornost za izgradnju svoje BiH, prema mjeri svih naroda i građana koji u njoj žive. Iskušenja koja imamo unutar BiH naglašena su zbog sveukupnih odnosa u regiji. Nigdje se ljepše ne živi nego u svojoj domovini, a ovo je naša domovina. Jesmo za modernu evropsku BiH u kojoj će Hrvati, zajedno sa Bošnjacima i Srbima i sa drugima koji ovdje žive, biti ravnopravni, a ne građani drugog reda. Politička situacija u Evropskoj uniji, ali i na globalnom planu se mijenja. Ona se ne smije potcijeniti ni sa sigurnosnog, ni ekonomskog, demografskog i socijalnog aspekta. Zato je već u ovoj godini važno dati odgovore na izazov kako bi se u miru i rasterećeni mogli okrenuti svim reformama“, završio je Čolak svoje izlaganje.

Na 94. Rose-Roth seminaru Parlamentarne skupštine NATO u Sarajevu učestvuju parlamentarci 19 zemalja članica NATO-a, 11 zemalja pridruženih članica i predstavnici iz 11 zemalja regiona Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, te brojni gosti iz međunarodnih institucija i nevladinog sektora.