“Znakovita šutnja”: Tužilaštvo BiH bez odluke i informacija o predmetu protiv Debevca

Predmet je u radu, kada bude donesena tužiteljska odluka, javnost će biti informirana – odgovor je iz Tužilaštva BiH na upit Detektora o slučaju Debevca i Mehmedagića.

Advokatica Mira Smajlović, bivša sutkinja Državnog suda, smatra kako bi bilo korisno da se Tužilaštvo obrati saopštenjem za javnost, budući da se radi o predmetu od velikog interesa, te da objasne zašto istraga nije okončana, odnosno da li je proširena. Pravovremena informacija bi bila jako korisna, smatra Smajlović.

“Ova šutnja je znakovita. Ako je istraga proširena, to bi bilo zanimljivo da se kaže – za koje djelo, za šta postoje osnovi sumnje. Ovako, nakon jedne medijske situacije gdje smo svi zainteresovani bili za ishod, nastala je ćutnja koja je tako duga da nije opravdano da opšta javnost nema informaciju šta se dešava“, smatra Smajlović i dodaje da nedostatak informacija ostavlja priliku za komentare i poluistine.

Milanko Kajganić, glavni tužilac Državnog tužilaštva, nakon hapšenja u decembru prošle godine je izjavio da su Debevec i Mehmedagić osumnjičeni za krivična djela zloupotrebe položaja, povezana s drugim krivičnim djelima, naglasivši da ne postoji mogućnost davanja dodatnih detalja i informacija.

Tužilaštvo je u januaru ove godine zatražilo da se njima dvojici produži pritvor za dva mjeseca, zbog bojazni da bi mogli nastaviti uništavati dokaze i uticati na svjedoke, navodeći kako postoji osnovana sumnja da je, osim naloga za prisluškivanje dva telefona dežurnog sudije Suda BiH i privatnih telefona dva saradnika Tužilaštva, izdato još blizu 60 naloga koji su, po nalogu Debevca, uništeni.

Tužiteljica Bojana Jolović je tada na ročištu rekla da Tužilaštvu predstoji da sasluša još desetak svjedoka i u inostranstvu obavi vještačenja Debevčevih telefona koje nisu uspjeli otvoriti, kao i da pokuša utvrditi zašto je izdato blizu 60 naloga i zbog čega su uništeni. Mjere pritvora Debevcu i Mehmedagiću ukinute su nakon tri mjeseca.

“To samo pokazuje neistinitost onih navoda iz ročišta o pritvoru, gdje je govoreno da će oni, da im treba mjesec dana da okončaju istragu, i da je nužno da zbog toga neko bude u pritvoru. I evo šta se desilo – nakon godinu dana se ništa nije desilo“, kaže za Detektor Tatjana Vasić, braniteljica Debevca, napominjući da je njen branjenik bio maksimalno u pritvoru.

Od posljednjeg zahtjeva Tužilaštva da se produži pritvor Debevcu, Tužilaštvo ni o čemu nije obavijestilo Odbranu, kao ni Sud, kaže Vasić.

“Ako tražiš pritvor u istrazi, ti istragu moraš da okončaš tokom pritvora, a ne da ljudi provedu šest mjeseci u pritvoru i sada neka idu napolje, a mi nastavljamo istragu još godinu, dvije, pet… To su preuranjene odluke tužilaštava o lišenju slobode i to se masovno dešava“, smatra Vasić.

S druge strane, Ermin Gačanović, bivši tužilac i advokat, ne vidi ništa sporno u činjenici da istraga traje godinu dana.

“Nije to ništa što nije uobičajeno u pravosuđu. Istraga može trajati duže od šest mjeseci. Može i godinu dana. Postoje načini kako se to radi. Da li je to ispoštovano ili nije, to je sada drugi par pitanja“, ističe Gačanović.

Odlukom Prvostepene disciplinske komisije Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH), Debevec je privremeno udaljen s funkcije predsjednika Suda, počevši od 21. decembra 2023. godine, a na osnovu naredbe o sprovođenju istrage Tužilaštva BiH od 19. decembra prošle godine.

“Protiv imenovanog nije pokrenut disciplinski postupak“, navode u odgovoru iz VSTV-a.

Branko Perić, penzionisani sudija Suda BiH, podsjeća da istrage u Tužilaštvu znaju trajati po pet ili deset godina. Kaže da postoji mogućnost da se istraga zakomplikovala zbog otkrivanja novih krivičnih djela – što bi bio opravdan razlog kašnjenja.

On navodi da neefikasnost vidi u nizu istraga, među kojima je predmet protiv sutkinje Dalide Burzić ili tužiteljice Dijane Kajmaković.

“Odsustvo informacije o trajanju istraga je posljedica neodgovornosti tužilačkog sistema. To je pitanje za glavnog tužioca i VSTV, koje dvadeset godina provodi projekte o odnosu pravosuđa i medija i društvene zajednice, a stvari su sve gore“, kaže Perić.

Za Perića je sporno da protiv Debevca nije pokrenut disciplinski postupak, što ga navodi na sumnju, kako kaže, “da je neko osmislio plan da se suđenje Debevcu odvija po dosadašnjem modelu dugotrajnog suđenja, kako bi se pogodovalo optuženom i otupila oštrica kazne“.

“Vidjeli smo koliko su trajala suđenja sutkinji Azri Miletić i pokojnom Goranu Salihoviću, i da još nije okončan postupak Boži Mihajloviću… To je prava slika propadanja pravosuđa. To je sramota za profesiju, institucije i državu“, ističe Perić.

Halil Lagumdžija, predsjednik VSTV-u, za Detektor pojašnjava da nadležno tužilaštvo, nakon donošenja naredbe o provođenju istrage, obavještava VSTV, a zatim Ured disciplinskog tužioca o takvoj naredbi, nakon čega oni podnose zahtjev za udaljenje s dužnosti.

“Zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka nema, odnosno nema disciplinske tužbe. Evo ima nekih naznaka da se očekuje brza odluka Tužilaštva u istrazi. Na šta će to izaći, ja u ovome momentu ne bih mogao prejudicirati, ni komentarisati. Mi smo odlučivali o zahtjevu za udaljenje s funkcije i on je udaljen“, ističe Lagumdžija.

Glavni državni tužilac Kajganić je na sjednici VSTV-a BiH u aprilu ove godine, tokom iznošenja izvještaja o radu Tužilaštva BiH o procesuiranju korupcije i organizovanog kriminala, najavio podizanje optužnice protiv Vasvije Vidović, advokatice koja je uhapšena u vezi s istragom Debevca i Mehmedagića.

“U predmetima visoke korupcije, evo naglašavam predmet ‘Debevec i Mehmedagić’, koji je realizovan krajem 2023., istraga je u toku. Znate da je u tom predmetu, između ostalih, lišena slobode i jedna advokatica. Optužnica protiv osumnjičene će biti podnesena sutra jer je odvojen taj predmet od ove dvojice osumnjičenih. Istraga protiv ovih osumnjičenih se nastavlja”, kazao je tada Kajganić, misleći na Vasviju Vidović.

Dan poslije ove izjave, Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu protiv advokatice Vidović zbog sprečavanja dokazivanja – koja je tereti da je u zgradi Državne agencije za istrage i zaštitu sakrila mobilni telefon osumnjičenog Debevca. Sud je optužnicu potvrdio sedam dana kasnije, a suđenje je u fazi izvođenja materijalnih dokaza Tužilaštva.

Vasić kaže da je osnovni princip krivičnog prava da svako nosi individualnu odgovornost. Za nju su sporne, kako kaže, preuranjene odluke Tužilaštva o lišenju slobode i određivanju pritvora, koji je u odnosu na njenog branjenika istekao, a da za to vrijeme nije donesena tužilačka odluka.

“Ne može niko da ti plati neizvjesnost u kojoj ti živiš. Neka je i kriv, nije bitno, ali moraš da imaš izvjesnost gdje si. Osumnjičen, optužen, osuđen, oslobođen – nema šta. To mora jedno za drugim da ide. A ne osumnjičen, pritvor, pa onda godina, dvije, pet istraga“ ističe Vasić.

Detektor je ranije pisao o neujednačenoj praksi Državnog tužilaštva koje je u nekoliko navrata, putem svoje zvanične web stranice, tokom 2020. godine informisalo javnost o toku istrage u predmetu “Respiratori”, u kojem je optužen bio Fadil Novalić, tadašnji premijer Federacije, i drugi. Informacije su se odnosile na vještačenje, prikupljanje dokumentacije, rad tužilačkog tima na terenu.

Iz Državnog tužilaštva su tada na upit Detektora pojasnili da je “javnost informirana o rezultatima vještačenja u vrijeme kada se predmet vodio protiv NN osumnjičenih, a ne Fadila Novalića i drugih”, navodeći da im je to sugerisano od međunarodnih institucija, zbog jačanja komunikacije s medijima i javnošću tokom istrage i u predmetima od javnog interesa.

“Naprimjer, u izvještaju Misije OSCE-a egzaktno se navodi: ‘Misija smatra da bi povećanje pristupa informacijama medijima i javnosti o aktivnostima tužilaštava, pogotovo u fazi istrage, bilo dobro mjesto da se počne rješavati ova praznina u pogledu odgovornosti. VSTV BiH, tužilaštva i sudovi trebaju javnosti učiniti dostupnim smislene i detaljnije informacije o istragama, krivičnom gonjenju i suđenjima u predmetima, pogotovo u slučajevima kada postoji izražen interes javnosti’”, odgovorili su tada iz Tužilaštva BiH.

Vasić je tada rekla da državni Zakon o krivičnom postupku ne definiše da li je istraga javna ili tajna, ali Tužilaštvo BiH se često poziva na tajnost istrage, a u javnost “servira ono što im u određenom trenutku odgovara”.

Smajlović podsjeća da je na početku istrage bilo informacija o aktivnostima Tužilaštva, da se vrši analiza CMS sistema, odnosno vještačenje telefona, ali je kasnije nastupio vid šutnje – neopravdan za stručnu i opštu javnost.

“Mogla bi se optužnica očekivati krajem godine – kada tužioci dižu optužnice – to je neka tužilačka norma. Ali je ključno što nema povremeno informacija o predmetu. Javnost ne razmišlja da li je proširena istraga, javnost odmah stvara sumnju – zašto nema optuženja?“, ističe Smajlović i dodaje da bi javnost trebala imati informacije o krivičnim djelima koja su počinili nosioci pravosudnih funkcija.