Zgrada Centralne banke bit će smještena u parku Hastahana?

Općinsko vijeće Općine Centar je na sjednici održanoj 17. aprila 2019. godine utvrdilo Nacrt odluke o izmjenama i dopunama Regulacionog plana Gradski centar Marijin Dvor – lokalitet Hastahana, s Nacrtom odluke o provođenju izmjena i dopuna ovog planskog dokumenta, piše Žurnal.

Pojednostavljeno, vijećnici su napravili prvi korak ka davanju zelenog svjetla za rekonstrukciju parka Hastahana. Prema usvojenom Nacrtu, oko 90% lokaliteta bi trebale činiti zelena i parkovska površina, a na 10% bi se izgradio objekat s dvije podzemne etaže, prizemljem i tri sprata. Uz to, planirana je i podzemna garaža, kao i određeni sadržaji društvenog karaktera. Evo kako je to prezentirano:

„Prvo, mislim da je vrlo tendeciozan video koji namjerno pokazuje sve negativne strane Hastahane. Drugo, video izgleda zaista nerealno, ne podudara s ovim što stoji u Nacrtu, ne postoje bilo kakvi sportski i kulturni sadržaji“, kazao je za magazin Žurnal Denis Challenger, vijećnik SDP-a BiH u Općinskom vijeću Centar Sarajevo koji je ranije bio jedan od predvodnika protesta protiv gradnje na ovom lokalitetu.

Sličnog mišljenja je i Svjetlana Nedimović iz grupe „Jedan grad, Jedna borba“: „Iz vizualizacije se stječe dojam da je to puno veća površina nego što jeste, da je puno više zelenila nego što jeste… Mi smo imali gomilu pitanja oko tehničkih rješenja i nismo dobili odgovore.“

SVAĐE I UVREDE OBILJEŽILE JAVNU RASPRAVU

Da bi se Općinsko vijeće i definitivno odlučilo da li je za ili protiv prezentirane rekonstrukcije, potrebno je bilo ovaj Nacrt uputiti u javnu raspravu. Ona je bila zakazana za 29. maj u prostorijama Mjesne zajednice „Marijin Dvor“.

Mnogobrojni građani su došli, ali kvalitetna rasprava je izostala. Umjesto toga, prisutni na javnoj raspravi, kojom je predsjedavao pomoćnik načelnika za civilnu zaštitu i mjesne zajednice Vahid Bećirević, svjedočili su brojnim svađama i uvredama. Odgovora na postavljena pitanja nije bilo, barem tako tvrde iz grupe „Jedan grad, Jedna borba“.

„Zbog male prostorije mnogi ljudi su ostali na ulici i nisu uspjeli ući. Dalje, dovedena je skupina koju je favorizirao predsjedavajući tokom cijele javne rasprave. To su ljudi koji su provocirali građane. Moram istaći da to nisu bile nacionalne tenzije, već izrežirane provokacije i šovinističke uvrede koje su trebale učiniti da se ljudi osjećaju zastrašeno i da oklijevaju da progovore“, kazala je za magazin Žurnal Nedimović, nezadovoljna načinom na koji je organizirana javna rasprava.

Challenger je stekao sličan dojam, te je istakao da je „atmosfera bila vrlo užarena“ i „da su tu ljudi svjesno dovedeni da bi opstruirali rad, da bi vrijeđali, prijetili“.

S druge strane, načelnik Općine Centar Nedžad Ajnadžić je u razgovoru za magazin Žurnal priznao da na momente atmosfera nije bila onakva kakva bi trebala biti na jednoj javnoj raspravi, ali za to krivi one koji su protiv predloženog plana: „Odgovornost snose oni koji su prije javne rasprave kontinuirano radili na tome da javna rasprava ne uspije, a to su radili propagandistički.“

Ajnadžić navodi i da mu je „žao što su pojedinci istupali na jedan neprimjeren i neprihvatljiv način“, ali dodaje i to da je „bilo više onih koji su diskutovali koncizno, temeljito i kulturno“.

Iako su određeni bh. mediji objavili da će biti organizirana nova javna rasprava, od toga neće biti ništa. Nakon što prođe rok od 10 dana za dostavljanje sugestija, prijedloga i primjedbi, te nakon što na njih odgovore nadležne službe, Nacrt ide u Općinsko vijeće na konačno usvajanje.

Kako navodi Nedimović, članovi grupe „Jedan grad, Jedna borba“ će sigurno iskoristiti ovaj, kako kaže, „dosta uzak kanal“.

S druge strane, načelnik Ajnadžić kaže kako će „uvažiti konstruktivne i racionalne prijedloge“, te da će „veoma brzo ovaj Nacrt ići prema Općinskom vijeću na usvajanje“.

DVA REGULACIONA PLANA I ALTERNATIVNO RJEŠENJE

Priča o rekonstrukciji parka koji danas nosi naziv „Park prof. dr. Nijaz Duraković“ počela je još 1999. godine. Prema tada usvojenom i još uvijek važećem planu, na području Hastahane planirana je izgradnja Muzeja opsade Sarajeva. No, zbog nedostatka sredstava on nikada nije izgrađen. Evo kako je to predviđeno još uvijek aktuelnim Regulacionim planom iz 1999. godine:

Inače, kako je Žurnal ranije pisao, samo zemljište, iako je kupljeno prije više od 15 godina, zvanično je uknjiženo na Općinu Centar tek u oktobru 2015. godinu.

Tada se i ponovo aktuelizirala priča o rekonstrukciji Hastahane. Spominjalo se i da će se na ovom lokalitetu graditi zgrada Vlade Federacije BiH. Ni od toga nije bilo ništa.

2017. godine se, zapravo, počelo raditi na ovome što se privodi kraju 2019. godine. Ovako izgleda Nacrt koji je usvojilo Općinsko vijeće:

Načelnik Ajnadžić ističe kako novi prijedlog ima više parkovske površine nego aktuelni, te dodaje: „Ja mislim da je ovo rješenje najbolje do sada moguće rješenje. Možda ima bolje, ali ga niko nije predložio. Aktuelno rješenje iz 1999. godine predviđa neracionalno iskorišten prostor, nema parka, a oni hoće park.“

„Oni“ na koje misli načelnik Ajnadžić kažu da su apsolutno protiv bilo kakve gradnje, da su za park na cijeloj površini.

„Mi jesmo za rekonstrukciju, uređivanje, ali bez ikakve gradnje i nemojte nas ucjenjivati starim Regulacionom planom koji predviđa tu zgradu na centralnoj lokaciji parka“, poručuje Nedimović načelniku i dodaje kako su oni predlagali treće, alternativno rješenje prema kojem bi Hastahana bila uređen park na cijeloj površini shodno potrebama građana, međutim njihovi prijedlozi se nikada nisu uvažili.

KO JE ODGOVORAN ZA TRENUTNO STANJE PARKA?

Ono u čemu se svi sagovornici slažu jeste činjenica da je ovaj lokalitet trenutno u veoma lošem stanju.

„Mislim da će se svi građani i političke partije koje žele dobro ovom gradu složiti da trenutno stanje Hastahane nije u najboljem obliku, međutim mislim da se održavanje neće riješiti izgradnjom jednog novog objekta kao što je to planirano. Treba da postoji jasno određeno ko održava cijeli taj lokalitet i da se svjesno to ne zapušta, već da se pretvori u jedan park, odnosno trg kakav zaslužuje ovaj grad“, govori Challenger.

Nedimović ističke kako kantonalna preduzeća snose svoj dio odgovornosti, te ističe: „Valjda je Općina ta koja mora signalizirati ako primijeti da nešto nije u redu, da se ne čisti, da se ne održava…“

Načelnik Ajnadžić priznaje da ovaj lokalitet nije u najboljem stanju, no pojašnjava kako je za vrijeme njegovog mandata stanje značajno popravljeno: „Hastahanu sam ja zatekao u jako neuređenom stanju. Stoga je u Hastahani napravljeno igralište, uređene su zelene površine…“

ŠTA DALJE?

Kako je već navedeno, preostalo je još da Općinsko vijeće Općine Centar da konačan glas da li su za ili protiv izmjena i dopuna Regulacionog plana, a načelnik Ajnadžić ističe da će se to desiti veoma brzo.

Kako saznaje magazin Žurnal, u Općinskom vijeću postoji većina za usvajanje ovog plana. Podsjetimo, kada se glasalo o Nacrtu, 20 vijećnika je bilo „za“, dok su „protiv“ bili vijećnici iz Naše stranke, te Feđa i Benjamin Isović iz SDP-a.

Već odavno se spominje Centralna banka BiH kao mogući kupac zemljišta. „Dok se ne usvoji plan, nema nikakvog dogovora ni s jednom državnom institucijom. Ja ne isključujem mogućnost da bilo koja državna institucija, kada plan bude usvojen, podnese aplikaciju i na osnovu toga kupi zemljište“, govori načelnik te obećava da „niko neće biti od privatnika, nego će biti neka od državnih institucija.“

Da bi Centralna banka BiH zaista mogla biti zainteresirana za ovo zemljište, govori i to da je Upravno vijeće Centralne banke BiH u julu 2018. godine donijelo Odluku o pokretanju postupka kupovine zemljišta za izgradnju poslovnog prostora u iznosi od 4 miliona i 550 hiljada maraka bez PDV-a, a za potrebe Glavne jedinice Sarajevo.

Navedeni iznos se uklapa u plan Općine prema kojem će oni tražiti cca. 4 miliona maraka za navedeno zemljište.

S druge strane, iz grupe „Jedan grad, Jedna borba“ ističu kako oni ne odustaju od svojih namjera da ne dozvole gradnju na ovom lokalitetu.

„Mislim da vijećnici moraju dobiti jasnu sliku o tome šta se dešavalo i mislim da moraju dobiti jasnu sliku o tome da je gotovo 500 ljudi samo s te Mjesne zajednice potpisalo dokument u kojem jasno stoji da imamo alternativni prijedlog – uredite park“, kazala je Nedimović te dodala da će, ako bude potrebe, stati pred bagere.