Žene u RS-u načelnice u samo pet većinom nerazvijenih općina

U Republici Srpskoj (RS) su od 64 lokalne zajednice žene na proteklim izborima pobijedile za načelničke funkcije u samo pet općina.

Za najvišu funkciju izvršne vlasti na lokalnom nivou u RS-u, za načelnike općina (58 općina) i gradonačelnike (šest gradova) bilo je predloženo 209 kandidata, od kojih 200 muškaraca i devet žena ili u procentima njih svega 4,31 posto.

Iz rezultata analize Gender centra Vlade RS-a može se zaključiti da je najupečatljivi disbalans odnosa muškaraca i žena bio na kandidatskim listama za načelnike / gradonačelnike, odnosno, gdje ne postoji zakonska obaveza kandidovanja manje zastupljenog spola, u ovom slučaju žena.

Od devet predloženih kandidatkinja za načelnice općina u RS-u, izbornu trku dobilo je njih pet.

Četiri su iz najjače stranke u RS-u, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Milka Ivanković iz Zavičajnih socijaldemokrata.

Milka Ivanković

Divna Aničić će drugi mandat voditi općinu Mrkonjić- Grad, kao i Mileva Komlenović Kalinovik, u kojem živi 2.240 stanovnika (nezvanični rezultati popisa u BiH 2013.), od čega većinu čine seoska domaćinstva.

Mileva Komlenović

U Jezeru, jednoj od najmanjih lokalnih zajednica u RS-u, a prije rata, mjesnoj zajednici u sastavu općine Jajce, načelnica će naredne četiri godine biti Snežana Ružičić, a i u izrazito nerazvijenom Novom Goraždu izvršnu vlast vodiće Mila Petković.

Snežana Ružičić

Drugi mandat nakon lokalnih izbora, u Istočnom Drvaru, maloj općini koja se nalazi u zapadnom dijelu RS-a, na planini Klekovači, osvojila je i Milka Ivanković iz Zavičajnih socijaldemokrata – Mile Marčeta.

Sociolog, politički analitičar i redovni profesor na Fakultetu političkih nauka Banjalučkog univerziteta Ivan Šijaković ocijenio je za Fenu da je na našim prostorima društvena klima, a posebno politička, takva da je apsolutno usmjerena protiv žena.

-Prvo, način na koji se vode kampanje je nešto što je ženama neprimjereno. To su uglavnom borilačke kampanje, diskreditovanja, što je rijetko svojstveno jednoj ženi. Drugo, žene se inače potiskuju iz političkog života, i više služe za rad na terenu i prikupljanje glasova, što je neposredni aktivizam, od kojeg kasnije one i nemaju korist, već je to usmjereno na muškarce, lidere – smatra Šijaković.

I sama činjenica da je u RS-u, na proteklim lokalnim izborima bilo samo devet kandidatkinja za načelnice lokalnih zajednica, i to u većini za nerazvijene općine, pokazatelj je, kaže, i možda najveće diskiminacije žena, koja se provodi na prostoru bivše Jugoslavije.

-Nisam primijetio da postoji negdje takva vrsta potiskivanja i diskiminacije žena, kao da su nepodobne, nedorasle za takva mjesta. Nevjerovatno je da u većini, razvijenim gradovima, nije bilo kandidature neke od žena, a toliko ih je ozbiljnih i sposobnih – ukazao je Šijaković.

Upravo jedan od razloga zašto je politika kod nas prljava, pokvarena i korumpirana vidi i u malom učešću žena u toj sferi, gdje su one gotovo na nivou pomoćnog osoblja.

-Ovdje je shvaćeno da je politika i politički život prostor koji je namijenjen muškarcima, da je to njihov zabran i da oni svojom surovošću i beskrupuloznošću mogu da se u tom prostoru bore. Pa su mnoge žene same od sebe iz toga pobjegle, a i ne mogu da prođu u takvim uslovima. I klima među građanima je takva da su oni još neuki, neobrazovani i nepripremljeni za budućnost i ono što dolazi, zatrpani svojom vjerskom i nacionalnom tradicijom, pa i ne mogu da osjete potrebu da se malo više akcent stavi na žene, već i oni misle da je žena biće za kuću i da samo slučajno mora otići na posao, a sve ostalo je za muškarce. To je i politika koja je antievropska i antiemancipatorska -zaključio je za Fenu Ivan Šijaković.