Zelena ekonomija šansa za domaću privredu: Put ka povećanju radnih mjesta i uspješnijem poslovanju

Predstavnici bh. privrede, finansijskih institucija, akademske zajednice i međunarodnih organizacija u BiH danas su se okupili u hotelu Hills povodom događaja “Zelena ekonomija – uspješnije poslovanje” u organizaciji Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini, kako bi kroz tri panela diskutovali šta zelena tranzicija nosi za privatni sektor i produbili razumijevanje prednosti ulaganja u zelena rješenja. Ovaj događaj je dio prve Sedmice održivog razvoja u BIH.

Zelena ekonomija širi je koncept koji se odnosi na tranziciju zamjene uglja sa obnovljivim izvorima energije kako bi se smanjilo zagađenje, energetsku efikasnost proizvodnih procesa kako bi se ostvarile uštede, vraćanje u upotrebu materijala iz otpada u privredi i stvaranje energije, promjene koje bi trebale zaustaviti štetne klimatske promjene i donijeti nove prilike za privredni razvoj.  Napori za ekonomski oporavak nakon COVID-19 pandemije mogu poslužiti i kao prilika za promjene pristupa upravljanju resursima i kreiranju zelenih radnih mjesta na kojima se može temeljiti strategija zelenog oporavka.

Upravo zato je UNDP u BiH okupio privrednike i finansijske institucije kako bi se razmotrili ključni aspekti zelene tranzicije i njenog uticaja na privredu. U okviru tri panela „Zašto zelena ekonomija ima smisla za poslovanje?“, „Pokretanje zelene ekonomije u BiH“ i „Finansijski instrumenti za zelenu ekonomiju“, učesnici su govorili o prilikama i vrijednostima „ozelenjavanja“ ekonomije u BiH, mogućnostima i koristima od zelenih ulaganja, kao i izazovima tranzicije. Također, govorili su i o mogućnostima finansiranja zelenih proizvoda u BiH, te predstavili uspješna rješenja koja neke kompanije već primjenjuju u poslovanju.

Steliana Nedera

Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP-a u Bosni i Hercegovini, naglasila je da zelena ekonomija može biti snažno sredstvo za ekonomski oporavak zemlje poslije krize uzrokovane pandemijom COVID-19, te da je učešće predstavnika privrede i finansijskih institucija izuzetno raduje jer upravo u njihovom radu, uz podršku kreatora ekonomskih politika i donosioca odluka, leži snaga transformacije ekonomije u dogovornu zelenu ekonomiju.

„Briga o okolišu pitanje je koje se provlači kroz međunarodne strateške dokumente već nekoliko desetljeća. Poziv na klimatske akcije i veće klimatske ambicije za 2021. godinu, uoči klimatskog samita COP26 koji se održava krajem ovog mjeseca u Velikoj Britaniji, stvara dobar zamah za uključivanje privatnog sektora i finansijskih institucija u diskusiju o prednostima zelene ekonomije, ali i statusu zelenih instrumenata za finansiranje u Bosni i Hercegovini.“, dodala je Nedera.  

Ovo je bila i dobra prilika da se podstaknu finansijske institucije da intenzivnije podrže investicije u zelenu ekonomiju te na taj način doprinesu tranziciji preduzeća. Razmatrajući prednost zelene ekonomije, svi učesnici su se usaglasili da se njenom primjenom potiče otvaranje radnih mjesta i razvoj novih vještina, poboljšava kvalitet poslova i prihoda, te otvara put napretku u jednakosti i društvenoj inkluziji. Nadalje, privrednici i predstavnici finansijskih institucija smatraju da „ozelenjavanje“ ekonomije uključuje velika ulaganja u nove tehnologije, opremu, zgrade i infrastrukturu, a neki od njih su na panelima iznijeli primjere dobrih praksi jer su u svoje poslovanje već uveli komponente zelene ekonomije.

Branimir Muidža, predsjednik Vijeća stranih investitora/Generalni direktor Tvornice cementa Kakanj i HeidelbergCement grupacija u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, rekao je da je cilj ove konferencije jednak ciljevima kompanija koje su odgovorne u svom poslovanju, a to je da ostvarimo što bržu tranziciju ka zelenoj ekonomiji. „Ta tranzicija nema alternativu. Na današnjoj konferenciji prisutni su predstavnici kompanija koji itekako imaju puno iskustva, ideja i viziju kako ići dalje. U isto vrijeme tu su i ključni partneri. Zato sam siguran da ćemo zajedno doći do rješenja koja vode ka jačoj podršci zelenim investicijama i u konačnici održivom razvoju“, zaključio je Muidža.

U svom obraćanju, Željko Kišić, član Uprave UniCredit Bank , a.d. Banja Luka, naveo je da ova banka kao članica UniCredit Grupe, panevropske komercijalne banke, zauzima centralnu ulogu u pružanju podrške u procesu tranzicije ka održivijoj ekonomiji kako bi se smanjio pritisak na životnu sredinu, te pružila podrška novom načinu poslovanja, uključujući smanjenu upotrebu ugljenika i inkluzivnije društvo. „Neprestano nastojimo proširiti i poboljšati asortiman naših proizvoda i usluga u segmentu održivosti na svim tržištima na kojima poslujemo.“, naglašava Kišić.

„Zelena tranzicija je naša budućnost i nešto bez čega nećemo moći biti konkurentni niti opstati na ovoj planeti. Evropska unija je dala vrlo jasne smjernice za zelenu tranziciju. Ciljevi su vrlo jasni, a to je da Evropa želi biti zeleni kontinent do 2050. godine. To daje jasne smjernice svima nama u BiH, prije svega, realnom sektoru, kako bi bili konkurentni na evropskom tržištu, a i svima nama u BiH kako bi živjeli u skladu sa prirodom i ostavili prirodne resurse za buduće generacije“, rekao je Mate Omazić, vlasnik farme Podhum iz Livna.