Žele legalizaciju! Veliki broj Bosanaca i Hercegovaca ilegalno koristi ulje kanabisa u medicinske svrhe

U Bosni i Hercegovini godinama se priča o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe, ali nema konkretnih pomaka na izmjeni Zakona o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga koje bi dovele do toga da se ulje kanabisa i drugi preparati na bazi ove biljke mogu legalno koristiti i u našoj zemlji.

Pišu: S. DEGIRMENDŽIĆ / D. DUNDIĆ

Za sada su nejasni razlozi zbog čega se već šestu godinu o ovoj temi priča “uprazno”, jer nadležna komisija Ujedinjenih nacija uklonila je kanabis s liste najopasnijih droga, Svjetska zdravstvena organizacija preporučila je korištenje kanabisa u medicinske svrhe, a rezoluciju o tome donio je i Evropski parlament.

IGRA GLUHIH TELEFONA

Mnoge evropske zemlje izmijenile su svoje zakone u skladu s ovim preporukama i omogućile svojim građanima da legalno i pod liječničkim nadzorom koriste lijekove koji sadrže i kanabis.

Međutim, u BiH nema naznaka da bi se kanabis uskoro mogao odobriti u svrhu liječenja, iako postoje pokazatelji da veliki broj ljudi u našoj zemlji koristi ulje kanabisa za liječenje određenih bolesti.

Pokazalo je to i istraživanje koje je proveo Fokus.ba.

U Upitniku Fokusa, na uzorku od oko 500 osoba koje su popunile naš upitnik, više od 98 posto se izjasnilo da podržava legalizaciju korištenja ulja kanabisa u medicinske svrhe!

Njih čak oko 300 navelo je da je koristilo ili poznaje nekoga ko je ovaj preparat koristio za liječenje.

Od čitatelja Fokusa koji su učestvovali u istraživanju, najviše njih pojasnilo je da je ulje kanabisa kupovalo na crnom tržištu, potom u inostranstvu, a manji broj anketiranih naveo je da je ulje kanabisa kupovao u apoteci, ali nisu naveli u kojoj zemlji.
Najviše anketiranih izjasnilo se da su ulje kanabisa za medicinske svrhe plaćali više od 300 KM, dok je mali broj onih koji su za ulje kanabisa izdvojili do 100 KM.

Na pitanje “da li su bili ikada prevareni kada je u pitanju ulje kanabisa”, negativan odgovor dale su 254 osobe, dok je njih 23 potvrdilo da je bilo prevareno pri kupovini ovog preparata.

Neki od brojnih čitatelja Fokusa koji su uzeli učešće u našem upitniku u vezi s korištenjem kanabisa podijelili su i u razgovoru za naš portal iskustva koja su imali pri korištenju ove, za sada zabranjene, tvari u našoj zemlji. Oni s kojima smo razgovarali kazali su da su ulje kanabisa nabavljali u Hrvatskoj, Sloveniji i Holandiji. Svi naši sagovornici dostavili su nam lične podatke, ali iz razumljivih razloga željeli su ostati anonimni. Jedna od naših čitateljki kazala je ukoliko se korištenje ulja kanabisa legalizira u BiH, spremna je javno govoriti o svom iskustvu i o tome kako joj je preparat koji je koristila pomogao.

ULJE KANABISA OLAKŠALO ŽIVOT

Čitateljka iz Banje Luke za Fokus je ispričala da je ulje kanabisa olakšalo život njenom pokojnom ocu koji je imao dijagnozu karcinoma pluća.

– Kada je mom ocu uspostavljena ta dijagnoza, ljekari su procijenili da ima još desetak mjeseci života. Mi smo iz određenih razloga odbili sve moguće hemoterapije, izuzev nekog palijativnog zračenja. Saznali smo za ulje kanabisa i nabavili smo ga preko jedne doktorice iz Slovenije. Ta doktorica se bavila istraživanjem o učinkovitosti ulja kanabisa i mi smo joj zbog toga jer je bila stručnjakinja vjerovali. Nismo se htjeli dovesti u situaciju da uzimamo od nekog s ulice to ulje i da nismo sto posto sigurni šta će moj otac koristiti. U početku, kada je počeo uzimati dozu koja mu je bila potrebna, bilo je neophodno da se neko vrijeme navikne, ali on je uz korištenje ulja kanabisa živio još tri godine iako su mu prognozirali da će živjeti desetak mjeseci. Obavijestili smo u međuvremenu njegovog doktora šta on uzima i doktor nam je to odobrio iako je rekao da iz razumljivih razloga to ne može napisati. Tokom te tri godine vodio je normalan život, a prije nego što je umro prošle godine u septembru unazad nekoliko mjeseci je putovao i bio je na moru. Inače, mi smo ulje kanabisa prvo naručivali preko Srbije i količina od pet mililitara koštala je 350 eura, zatim smo pokušali preko Holandije, ali je bilo problematično zbog dostave. Onda sam našla tu doktoricu u Sloveniji i plaćali smo 1.050 eura tromjesečnu dozu, s tim da smo plaćali 120 eura za dostavu. Iako moj otac više nije među živima, svjedočili smo da mu je ulje kanabisa olakšalo život. Zato se nadam da će u BiH uskoro biti legalizirana upotreba tog ulja u medicinske svrhe i da će biti dostupan svima koji ga žele koristiti po pristupačnim cijenama – kaže čitateljka Fokusa iz Banje Luke.

Iskustvo člana porodice koji je koristio ulje kanabisa za Fokus je podijelio i čitatelj iz Sarajeva. On pojašnjava da je njegova porodica ulje kanabisa za rođaku nabavila u Rijeci u Hrvatskoj.

– Doza koju su rekli da je njoj dostatna, ne mogu se sada sjetiti u kojoj količini, koštala je između 600 i 800 eura. Ulje je, nažalost, počela uzimati već u poodmakloj fazi bolesti pa nećemo nikad saznati da li bi preživjela da je ulje počela ranije uzimati, jer je u međuvremenu preminula. Međutim, ubrzo nakon što je počela uzimati ulje kanabisa opšte stanje joj se počelo poboljšavati, počela je jesti, a prije toga nije uopšte imala apetit, počela se i kretati, a prije toga je bila vezana za postelju. Postala je komunikativnija, čak se u nekim trenucima i šalila. Ponavljam, za ulje su možda kasno saznali, ali sigurno je da joj je ono pomoglo u smislu da joj olakša bolove koje je trpjela. Slično iskustvo imao je i otac moga prijatelja koji je, također, imao karcinom i poživio je godinu duže od vremena koje su prognozirali liječnici. O kakvom učinku ulja se radi, govori i činjenica da je on biciklom išao na hemoterapije – ističe naš čitatelj iz Sarajeva.

ALTERNATIVNI NAČINI LIJEČENJA

O svom iskustvu s korištenjem ulja kanabisa za Fokus je govorila i čitateljka iz Sarajeva. Ona kaže da joj je karcinom grlića maternice dijagnosticiran 2010. godine, te da je trebala biti podvrgnuta operativnom zahvatu na što se ona, kako kaže, nije mogla odlučiti, nego je pokušala sebi pomoći i alternativnim načinima liječenja, prvenstveno uljem kanabisa.

– Kada sam saznala za mogućnost liječenja uljem kanabisa, stupila sam u kontakt s jednom našom doktoricom u Holandiji. Nakon što sam joj poslala liječničke nalaze, ona mi je slala ampule ulja kanabisa od 10 mililitara. U roku od godine potrošila sam tri takve ampule. Kada sam otišla na pregled kod svog liječnika on je ustanovio da se karcinom smanjio s 3,70 centimetara na 1,23 centimetra, što je njega pozitivno iznenadilo. Liječniku sam rekla da sam koristila samo to ulje i danas, nakon toliko godina se dobro osjećam, redovno idem na preglede i pratim iskustva i drugih ljudi, naročito u Hrvatskoj koji su za liječenje koristili ulje kanabisa. Također, mogu reći da je ulje kanabisa koristila i moja rahmetli majka koja je bila dijalizni bolesnik i imala je popratnih problema kao što su bol u kostima, nemoć i druge tegobe, a kada smo joj uključili dozu ulja kanabisa, barem su joj te tegobe bile olakšane i mogla je sama ustajati i kretati se, a čak je u jednom periodu izrazila želju i da klanja, a prije uzimanja ulja kanabisa to je bilo nezamislivo. Tako da i moje, a i njeno iskustvo su nas uvjerili da ulje kanabisa ima svojstva koja su nam pomogla. Iskreno se nadam da će svim pacijentima u BiH koji izraze želju i naravno u konsultaciji sa stručnim licima biti omogućeno da legalno koriste ovo ulje i po povoljnijoj cijeni od one koju sad mi plaćamo. Vjerujem da će nadležni shvatiti koliko bi legalizacija ulja kanabisa u BiH olakšala oboljelima život i da će što prije usvojiti zakon koji će precizirati povoljnije uvjete pod kojima će građani i moći doći do ovog lijeka – ističe naša sagovornica iz Sarajeva.

Najistrajniji u pokušajima da se legalizira upotreba ulja kanabisa u BiH u medicinske svrhe je Udruženje „KanaBiH“, na čijem je čelu glumac Irfan Ribić, koji se i sam kada je obolio od multiple skleroze liječio uljem kanabisa.

Irfan Ribić za Fokus kaže da je proteklih godina razgovarao s brojnim političarima u našoj zemlji, da su svi dali deklarativnu podršku ideji da oboljelima u BiH ulje kanabisa bude dostupno na legalan način, ali da suštinski ništa konkretno nije urađeno.

VELIKI BROJ LJUDI U BiH SE ILEGALNO LIJEČI ULJEM KANABISA

– Uprkos svemu, ja se nadam da će se shvatiti ozbiljnost ovog problema jer i podaci Udruženja govore da je veliki broj ljudi u BiH koji se ilegalno liječe uljem kanabisa koji je moguće naći na crnom tržištu uz visoke cijene. Osim što bi se legalizacijom uvela kontrola cijena i spriječio šverc ovog lijeka, ono što je još važnije, uvela bi se kontrola kvaliteta tog lijeka, jer ljudima se sad u nekim slučajevima, kako čujem, prodaju razne smjese koje predstavljaju kao ulje kanabisa – kaže Ribić.

Međutim, odgovori na upite Fokusa koje smo uputili Ministarstvu sigurnosti BiH i Ministarstvu civilnih poslova BiH o tome kakve aktivnosti poduzimaju u vezi s realizacijom inicijative za korištenje kanabisa u medicinske svrhe, a u smislu izmjena Zakona o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, ne ulijevaju optimizam da bi se ovo pitanje moglo uskoro riješiti.

Iz Ministarstva civilnih poslova su nas u brzom odgovoru na naš upit uputili na Ministarstvo sigurnosti BiH. A iz tog ministarstva su kratko odgovorili:

– Navedene aktivnosti provodi Komisija za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga, te sugeriramo da se obratite direktno navedenoj komisiji.

Uvidom u sastav Komisije na koju nas je uputilo Ministarstvo sigurnosti, uvidjeli smo da je kao prva njena članica navedena Ankica Gudeljević, ministrica civilnih poslova BiH.

Stoga smo ponovo pisali Ministarstvu civilnih poslova koje nas je ranije u vezi s ovim pitanjem uputilo na Ministarstvo sigurnosti, te smo ih podsjetili da je ministrica Gudeljević u Komisiji na koju nas upućuje Ministarstvo sigurnosti.
Da je riječ o pravoj “igri gluhih telefona”, potvrđuje činjenica da smo danima pisali nadležnim ministarstvima i ministrici Gudeljević kao članici Komisije, a odgovor nismo dobili.

U ovom slučaju istinitom se pokazala i tvrdnja da kad vlast ne želi riješiti neki problem, onda ga prebaci u nadležnost neke komisije.

Naime, kada smo pozvali Hazima Rančića, zamjenika ministra finansija i trezora BiH, koji je, također, na spisku članova Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga, on nam nije mogao reći ni da li je ova komisija počela s radom.

– Znam da smo trebali prošle godine održati konstituirajuću sjednicu, ali zbog epidemiološke situacije u to vrijeme to nije bilo moguće, a da li se nešto poslije dešavalo u tom pravcu, ja o tome nisam obaviješten – kazao je Rančić.

Jasno je da političari, naročito ministri navedenih ministarstava, u javnosti deklarativno podržavaju legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe, ali kada ih se konkretno upita o tome šta su učinili po tom pitanju, onda šute.

Naši konstantni upiti čini se da su ipak urodili plodom. Naime, poslanik u Parlamentu BiH Saša Magazinović, koji se u ranijem periodu zalagao za inicijativu legalizacije kanabisa u medicinske svrhe, objavio je da je Komisija konačno formirana.

– Vijeće ministara BiH usvojilo je izmjenu Odluke o imenovanju članova Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga. Komisija popunjena. Korak bliže legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe – napisao je Magazinović.

.@Vijeceministara usvojilo izmjenu Odluke o imenovanju članova Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga. Komisija popunjena. Korak blize legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe. Idemo dalje!

— Sasa Magazinovic (@SasaMagazinovic) June 1, 2021

Za razliku od BiH, u Hrvatskoj, gdje je korištenje kanabisa odobreno u medicinske svrhe, promptno su odgovorili na naš upit o ovoj temi. U Agenciji za lijekove i medicinska sredstva Hrvatske (HALMES) za Fokus su pojasnili da je u Hrvatskoj Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zloupotrebe droga stupio na snagu 25. aprila 2019. godine.

– Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga dozvoljeni su uzgoj i proizvodnja konoplje u medicinske svrhe. Kako bi mogle obavljati navedene poslove, pravne osobe moraju imati proizvodnu dozvolu HALMED-a za proizvodnju lijekova ili biti upisane u očevidnik proizvođača, uvoznika ili veleprodaje djelatnih tvari za djelatnost proizvodnje djelatne tvari. Temeljem podnesenog zahtjeva pravne osobe koja ima proizvodnu dozvolu HALMED-a za proizvodnju lijeka ili djelatne tvari, odobrenje za uzgoj konoplje u medicinske svrhe daje Ministarstvo zdravstva, dok HALMED daje odobrenje za proizvodnju konoplje u medicinske svrhe –naveli su iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Hrvatske za Fokus.

“BOLJE ILEGALNO ŽIV, NEGO LEGALNO MRTAV”

Dalje su pojasnili da je navedenim zakonom određeno da će način i mjerila za davanje navedenih odobrenja, uz saglasnost ministra nadležnog za poljoprivredu i ministra nadležnog za unutrašnje poslove, biti propisani pravilnikom koji u ovom trenutku još uvijek nije donesen, te stoga HALMED nije izdao nijednu dozvolu za proizvodnju konoplje u medicinske svrhe.
S druge strane iz HALMED-a su za Fokus potvrdili da je Evropska komisija 23. septembra 2019. godine centraliziranim postupkom odobrila lijek Epidyolex 100 mg/ml.

– To je oralna otopina čija djelatna tvar je kanabidiol, dobivena iz biljke Cannabis sativa L. Lijek je u Europskoj uniji odobren za primjenu kao dodatna terapija napadaja povezanih sa Lennox-Gastautovim sindromom (LGS) ili Dravetovim sindromom (DS) zajedno s klobazamom u bolesnika starih dvije ili više godina. U centraliziranom postupku odobrenje za stavljanje lijeka u promet daje Europska komisija temeljem stručno znanstvene ocjene kakvoće, djelotvornosti i sigurnosti lijeka koju provodi Europska agencija za lijekove, a u čijem radu sudjeluju i stručnjaci HALMED-a. Odobrenje Europske komisije važeće je za sve zemlje Europske unije. Navedeni lijek nije stavljen u promet na području Republike Hrvatske. Naime, nakon davanja odobrenja, nositelj odobrenja i proizvođač odlučuju hoće li, kada i u kojim zemljama članicama Europske unije staviti lijek na tržište te HALMED nema ovlasti niti mogućnosti inicirati plasiranje lijeka na tržište RH. Također, ponekad je nositeljima odobrenja potrebno i nekoliko mjeseci nakon dobivanja odobrenja da obave sve pripremne radnje za stavljanje lijeka u promet – naveli su iz HALMED-a za Fokus.

Iz HALMED-a su nam kazali i da su se u Hrvatsku pripravci kanabinoida u obliku uljne otopine u ranijem periodu uvozili i stavljali na tržište uz dozvolu nadležnog Ministarstva zdravstva u skladu sa Izmjenama i dopunama Pravilnika o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept.

O tome na koji način su druge zemlje u susjedstvu BiH i u Evropi omogućile svojim građanima da se legalno liječe preparatima koji sadrže kanabis istraživanje je proveo istraživački sektor Parlamentarne skupštine BiH.

U tom istraživanju dostavljenom parlamentarcima još 2018. godine navodi se da su mnoge naučne studije i klinička ispitivanja dokazala da ova biljka može pomoći u tretmanu širokog spektra medicinskih stanja.

– Medicinski kanabis, osim u vidu ulja, može se unijeti i raznim drugim metodama, uključujući vaporizaciju ili pušenje osušenih cvjetova, jedući cvjetove, listove ili ekstrakte, ili uzimanjem kapsula ili oralnih sprejeva. Najčešća primjena medicinskog kanabisa je kod pacijenata s artritisom, hroničnim bolom, epilepsijom, glaukomom, multiplom sklerozom, kancerom, ozbiljnom mučninom, AIDS-om, Kronovom bolesti+’ i fibromijalgijom. Na osnovu rezultata ovih ispitivanja, određeni broj država u Evropi i svijetu proveo je zakonsku dekriminalizaciju i legalizirao korištenje kanabisa u medicinske svrhe.

U Bosni i Hercegovini nije dozvoljena upotreba kanabisa u medicinske svrhe. Početkom 2016. godine Vijeće ministara Bosne i Hercegovine formiralo je Ekspertnu radnu grupu koja je u oktobru iste godine dala pozitivno mišljenje o opravdanosti medicinske upotrebe kanabisa u Bosni i Hercegovini.

Također, u zadnje vrijeme u BiH je bilo inicijativa s ciljem izmjena ovog zakona i legalizacije kanabisa u medicinske svrhe. Međutim, i dalje trenutni zakonski okvir u Bosni i Hercegovini ne dozvoljava upotrebu kanabisa u medicinske svrhe. Prema Zakonu o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, kanabis se nalazi u tablici i zabranjene supstance i biljke – navedeno je u istraživanju.

Ovaj dokument sadrži i pregled zakonskih propisa koji se odnose na mogućnost korištenja medicinskog kanabisa i njegovih derivata u medicinske svrhe u devet evropskih država, među kojima su, osim Hrvatske, i Austrija, Italija, Makedonija, Njemačka, Slovenija i Ujedinjeno Kraljevstvo, a o čemu najzanimljivije detalje donosimo u nastavku.

AUSTRIJA

Austrijsko zakonodavstvo ne dozvoljava upotrebu čistog kanabisa u medicinske svrhe. Međutim, ljekari u ovoj državi počev od 2012. godine imaju mogućnost propisivanja odobrenog proizvoda koji sadrži kombinaciju dva ekstrakta kanabisa. Jedan ekstrakt se dobija od vrste kanabisa bogate tetrahidrokanabinolom (THC), a drugi od kanabisa koji je bogat kanabidolom (CBD). Takvi proizvodi moraju biti odobreni kao farmaceutski proizvodi. Odobrenje daju Savezni ured za sigurnost u zdravstvu i Austrijska agencija za lijekove i medicinska sredstva. Trenutno, jedini odobreni lijek na bazi kanabisa u Austriji je Sativex, oralni sprej namijenjen liječenju spastičke paralize mišića.

Također, THC, kao čisti sastojak, poznat i pod generičkim imenom „Dronabinol“, može se prepisati kao magistralni pripravak koji se priprema u samoj apoteci. Svaki ljekar može zatražiti takvu pripremu lijeka koristeći recept za lijekove. Takvi lijekovi se najčešće koriste za ukočenost kod pacijenata s paralizom, kod pacijenata s multiplom sklerozom i drugim nervnim poremećajima, za ublažavanje hroničnog bola kod pacijenata s kancerom i bolestima nervnog sistema kod kojih ne djeluju drugi tretmani, kod gubitka apetita, mučnine i povraćanja kod pacijenata s karcinomom i AIDS-om. Ako je indicirano i naučno i terapeutski opravdano, ovaj lijek obično odobrava glavni ljekar, a troškove pokriva zdravstveno osiguranje.

ITALIJA

Upotreba kanabisa dozvoljena je u terapeutske svrhe (npr. palijativnu njegu) u Italiji. Uzgajanje ove biljke koja sadrži psihoaktivne sastojke u svaku drugu svrhu je zabranjeno Zakonom o narkoticima. Kao izuzeci smatraju se biljke namijenjene u naučne, eksperimentalne ili obrazovne svrhe i mogu ih uzgajati univerziteti i javne laboratorije za institucionalno istraživanje. Za ovakav način uzgajanja potrebna je posebna dozvola koju izdaje ministar zdravlja. Zakonom o narkoticima ustanovljena je procedura za odobrenje uzgajanja kanabisa.

Vojska vrši periodične preglede kako bi se osiguralo poštovanje predviđenih uslova, kao i postojanje garancija predviđenih postupkom odoborenja. Troškovi korištenja preparata na bazi kanabisa pokriveni su zdravstvenim osiguranjem. Korištenje kanabisa u terapeutske svrhe provodi se u bolnicama i sličnim ustanovama ili u kućnom okruženju. Medicinske kanaboide kupuju bolničke apoteke ili druge zdravstvene ustanove.

MAKEDONIJA

U Makedoniji je početkom 2016. godine donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kontroli droga i psihoaktivnih suspstanci kojim se propisuje da je uzgoj kanabisa u medicinske svrhe dopušten samo pravnim licima koja imaju odobrenje makedonskog Ministarstva zdravlja, nakon prethodno dobijene saglasnosti Vlade Makedonije. U skladu sa izmjenama i dopunama ovog zakona, lijekovi koji sadrže tetrahidrokanabinol (THC), dronabinol ili nubinol propisuje odabrani ljekar na preporuku specijaliste za neurologiju, onkologiju, radiologiju i zarazne bolesti koji je zaposlen u javnoj zdravstvenoj ustanovi koja obavlja bolničku zdravstvenu djelatnost

NJEMAČKA

Izmjenama i dopunama Zakona o opojnim drogama od 10. marta 2017. godine u Njemačkoj je omogućeno ljekarima da propisuju kanabis teško bolesnim pacijentima, čak i ako su dostupne druge opcije liječenja, što do stupanja na snagu ovog amandmana nije bilo moguće.

Prethodnim zakonom propisivana je nadležnost Saveznom institutu za lijekove i medicinska sredstva da može izdati posebnu dozvolu za kupovinu standardiziranog ekstrakta ili cvjetova kanabisa iz apoteke u medicinske svrhe ako je to u javnom interesu. Na osnovu toga, Savezni administrativni sud navodio je da je tretman pacijenta u javnom interesu samo kada kod liječenja ne postoji efikasan, pacijentu finansijski dostupan lijek koji omogućava izlječenje ili olakšava simptome bolesti. Izmjenama Zakona propisano je da nije potrebna posebna dozvola za propisivanje kanabisa u medicinske svrhe, a troškovi lječenja pokrivaju se zdravstvenim osiguranjem pacijenta.

Također, novim odredbama Zakona propisano je da ljekari mogu u svakom pojedinačnom slučaju propisati medicinsku marihuanu za teško bolesne pacijente ako ne postoji općeprihvaćeni medicinski standard za liječenje bolesti ili simptoma ili ako su alternativni tretmani dostupni, ali ljekar smatra da se u tom konkretnom slučaju ne primjenjuju zbog uzimanja u obzir rizika i stanja pacijenta. Osim toga, mora postojati vjerovatnoća da će tretman imati primjetan pozitivan efekat na bolest ili na određene simptome. Privatno uzgajanje i rekreativna upotreba kanabisa u Njemačkoj su zabranjeni.

SLOVENIJA

Upotreba kanabisa u medicinske svrhe u Sloveniji je dozvoljena u skladu sa izmjenama Uredbe o klasifikaciji nedozvoljenih droga. Ovim izmjenama biljka kanabisa premještena je iz prve u drugu grupu nedozvoljenih droga, te je uspostavljena pravna osnova za njeno korištenje u medicinske svrhe.

Vlada Slovenije je 2014. godine usvojila odluku o reguliranju upotrebe kanabisa u medicinske svrhe, čime se dozvoljava upotreba medicinskih proizvoda na bazi kanabisa u ovoj državi. Kanabis, sa izuzetkom industrijskog kanabisa (konoplje), i dalje je klasificiran kao ilegalna supstanca, dok se registrirani medicinski proizvodi na bazi kanabisa mogu propisivati pacijentima s ciljem liječenja bolesti ili olakšavanja simptoma određenih bolesti i zdravstvenih stanja.

Trenutno je u opticaju nekoliko farmaceutskih proizvoda, namijenjenih sprečavanju mučnine, umanjenju bolova i stimuliranju apetita kod pacijenata s karcinomom, smanjenju mišićnih grčeva i olakšanju neuropatskih bolova kod pacijenata s multiplom sklerozom, kao i stimuliranju apetita kod pacijenata oboljelih od AIDS-a. Prirodni i sintetički kanabinoidi dostupni su kao farmaceutski proizvodi u vidu pilula, kapsula, kapi i sprejeva.

S druge strane, postojećim zakonodavstvom zabranjuju se uzgajanje, posjed, prerada i prodaja kanabisa sa sadržajem THC-a od preko 0,2%. Ljekarima nije dozvoljeno propisivanje biljnog kanabisa, hašiša ili ulja hašiša zbog toga što nisu registrirani kao medicinski proizvodi.

Istovremeno, ove supstance nalaze se na listi zabranjenih narkotika, što znači da je zabranjena njihova proizvodnja, prodaja, kao i omogućavanje njihovog uživanja. Posjedovanje za ličnu upotrebu tretira se kao prekršaj i kažnjava se novčano.

UJEDINJENO KRALJEVSTVO

Upotreba kanabisa u medicinske i rekreativne svrhe nije legalna u Ujedinjenom Kraljevstvu. Kanabis je klasificiran kao klasa B, prema Zakonu o zloupotrebi lijekova iz 1971. godine. Prema ovom zakonu, zabranjeno je posjedovanje, proizvodnja, uvoz i izvoz ilegalnih supstanci. Međutim, lijek na bazi ekstrakta kanabisa, Sativex, ima potrebnu dozvolu i njegovo korištenje je dozvoljeno isključivo na osnovu ljekarskog recepta za tretiranje spazma mišića oboljelih od multiple skleroze.

Svi ovi primjeri govore kako su ove, ali i mnoge druge zemlje svojim građanima omogućile pravo na izbor liječenjem medikamentima koji bi im mogli olakšati život. Jasno je da su te zemlje učinile sve da zakonskom regulativom onemoguće zloupotrebe kanabisa pa se ponovo postavlja pitanje zbog čega BiH ne može napraviti ni minimum napora da barem onima koji već koriste, primjerice, ulje kanabisa za liječenje omogući da to čine na legalan način i pod nadzorom liječnika.

No, sudeći prema ponašanju bh. političara, još dugo će se pacijenti koji tvrde da im ulje kanabisa pomaže rukovoditi parolom “Bolje ilegalno živ, nego legalno mrtav”, pod kojom je svojevremeno i Udruženje „KanaBiH“ vodilo jednu od svojih kampanja.