Zdravstvenim ustanovama u FBiH 225 miliona KM: Kako se dogovorila raspodjela novca?

Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je na vanrednoj sjednici Zakon o finansijskoj konolidaciji i restrukturiranju zdravstvenih ustanova u FBiH, čiji je predlagač Federalna vlada.

Pomoćnica federalnog ministra zdravstva Marina Bera izjavila je koncem prošlog mjeseca, kada je ovaj akt prihvaćen i u Predstavničkom domu, da je riječ o reformskom zakonu kojim Vlada FBiH prvi put na sistematski način daje podršku za očuvanje i unapređenje zdravstvenog sektora i zapravo promovira i uspostavlja sistem u kojem cjelokupno društveno-političko uređenje preuzima odgovornost za zdravstvo.

Po njenim riječima, Zakon treba da poboljša finansijsku stabilnost zdravstva, što je preduvjet za kvalitetnije i dostupnije zdravstvene usluge stanovništvu u Federaciji BiH.

Implementacija ovog zakona doprinijet će finansjskoj stabilizaciji zdravstvenog sistema u Federaciji BiH, posebno kliničkih centara čiji je jedan od osnivača Parlament Federacije BiH, ali i kantonalnih i općih bolnica, naročito nakon dvogodišnjeg perioda otežanog rada zdravstvenog sektora u uslovima pandemije odnosno epidemije covid-19, koje su i dalje na snazi – konstatovala je Bera.

Zakon o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u FBiH podrazumijeva izdvajanje 225 miliona KM iz federalnog budžeta u naredne tri godine (od stupanja na snagu zakona) univerzitetsko-kliničkim te javnim kantonalnim i općim bolnicama.

Prilikom burne rasprave danas u Domu naroda, više članova iz stranaka opozicije ili samostalnih delegata je reklo da nisu protiv odgovarajuće pomoći zdravstvu, ali da ovaj zakon ne odgovara na pitanje – po kojim kriterijima je predviđena raspodjela novca javnim zdravstvenim ustanovama ponaosob?

Jedan od ovih delegata, Aljoša Čampara, zamjera da je nelogično što je, primjerice, za kliničku bolnicu u Mostaru predviđeno oko 60 miliona KM, koliko skupa za kliničke centre u Sarajevu i Tuzli ili, pak, što je za Opću bolnicu u Sarajevu predviđeno samo dva miliona, za kantonalnu bolnicu u Goraždu samo 1,5 milion, a za Klinički centar Univerziteta u Sarajevu oko 30 miliona KM. Sarajevska Opća bolnica nije prvobitno ni bila predviđena za podršku ovim zakonom, već je ‘naknadno unesena’, rekao je Čampara.

Takva raspodjela novca je urađena čisto politički i nagrađuje najveće gubitaše među zdravstvenim institucijama, u dogovoru vladajućih Stranke demokratske akcije i Hrvatske demokratske zajednice BiH. Zakon nije rađen prema odgovarajućim kriterijima odnosno analizi djelovanja menadžmenata koja su dovodili do gubitaka u poslovanju javnih zdravstvenih ustanova, ukupno procijenjenih na 438 miliona KM. Nije ponuđen ni odgovor na pitanje – kako je došlo do dugova, kazali su ovi delegati, među njima Elmedin Konaković, Aljoša Čampara, Nijaz Musić i Vibor Handžić. Konaković je kazao i da je nelogično što se oko 30 miliona dodjeljuje ustanovi koja se godinama hvali pozitivnim poslovanjem, a nekim drugim bolnicama daleko manje.

Neki članovi Doma, poput Vesne Saradžić, tokom rasprave su izjavili također da Zakon nije dobar, ali da će glasati “za” ako će to biti presudno za neke javne zdravstvene ustanove kojima je novac neophodan, a sve u cilju bolje zdravstvene zaštite pacijenata.

Prema diskusijama iz vladajućih stranaka, kojih je bilo dosta manje nego javljanja iz opozicionih klupa, raspravu o zakonu ove vrste nije trebalo politizirati, što je po mišljenju vladajućih, danas činila opozicija skrećući na momente raspravu i u međunacionalne razmirice naročito povodom predviđene pomoći kliničkoj bolnici u Mostaru. Zakon pomaže svakoj od javnih zdravstvenih institucija čiji je jedan od osnivača Federacija, u cilju stabilizacije i u interesu pacijenata, naveli su delegati iz političkih struktura parlamentarne većine.

Prema izjavi Snježane Bodnaruk iz Federalnog ministarstva zdravstva, koja je obrazložila Zakon Domu naroda uime predlagača, ovaj akt je temporalnog karaktera i predviđeno je da važi deset godina kako bi pomogao javnim zdravstvenim ustanovama postizanje finansijske likvidnosti i stabilnosti. Prema njenoj izjavi, Zakon ne pomaže samo takvim ustanovama, već i onima koje su pozitivno poslovale jer njima nudi pravo na unapređenje uvođenjem novih zdravstvenih tehnologija u cilju unapređenja zdravstvene zaštite građana.

Federalna vlada će formirati posebno tijelo za praćenje da li se raspodijeljeni novac adekvatno troši, rekla je također Bodnaruk.

Nakon okončanja ove tačke dnevnog reda, sjednica Doma naroda je nastavljena narednim temama.