Zdravstveni radnici u BiH na meti pacijenata

Zbog učestalih fizičkih i verbalnih napada na zdravstvene radnike, na Glavnom odboru doktora medicine i stomatologije odlučili smo da organiziramo desetominutni protest sa plakatom – Stop nasilju nad zdravstvenim radnicima” kaže za Deutsche Welle dr. Zdravko Margeta, predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije u JU Dom zdravlja KS.

Neće biti protestnih marševa i glasnih demonstracija, tek desetominutni, mirni protesti ispred domova zdravlja i ambulanti u kojima rade, na području Sarajeva.

“Mi smo svjesni da čitava situacija u društvu ne valja, da su ljudi pod različitim tenzijama, ali izgleda da se nekako najlakše isprazne kad dođu kod nas, jer, na žalost, i ova država i naša vlast i menadžment ljudima stalno ponavljaju da nas oni plaćaju i moraju sve dobiti, da im sve mora biti servirano”, pojašnjava dr. Jadranka Ferenc, zamjenica direktorice Doma zdravlja Ilidža i specijalista medicinske radiologije.

Verbalni i fizički napadi u porastu

Samo prošle godine, kako kaže dr. Ferenc za Deutsche Welle, prijavljeno je više od 50 napada na zdravstvene radnike. Incidenata je sigurno bilo znatno više, ali, dodaje, “problem je u tome što su zdravstveni radnici malo inertni po tom pitanju i sve se završi da mi zataškamo, da se smiri, a da se u jako malom broju slučajeva odlučuje da se to dalje negdje prijavi”.

A napadi, prema riječima doktora, postaju sve učestaliji i sve gori. Dr. Margeta je i lično bio žrtva napada pacijenta. “Prije 13 godina pacijent me je fizički napao kuhinjskim nožem, čija je drška bila zamotana u novinski papir, da ne ostanu otisci… da se na sudu može braniti da nije ništa uradio, da sam se ja sam izbo”.

Uspio se odbraniti i šef mu je predložio da slučaj prijavi, međutim, ono što ga je, kako kaže, najviše razočaralo je “što medicinske sestre koje su gledale taj napad nisu htjele da svjedoče u policiji, jer su se plašile za vlastitu sigurnost i sigurnost svojih porodica, pošto se radilo o ‘čaršijskom jalijašu’, koji je nedugo poslije tog napada ubio čovjeka na pijaci, granitnom kockom iz ceste”.

Doktor “pod ključem”

Nasilju pacijenata, prema njegovim riječima bio je izložen i njegov kolega, pedijatar u Domu zdravlja Vrazova u centru Sarajeva. Nekoliko roditelja je, kako kaže, došlo sa djecom pred sami kraj radnog vremena, pa su doktora zaključali u ordinaciji i nisu mu dali izaći dok ne pregleda i posljednjeg pacijenta.

Gore je prošao njegov kolega, također pedijatar, kojeg su, prema riječima glavne sestre u DZ Ilidža Zinete Mulaosmanović, pretukli roditelji jednog djeteta i to tako što ga je majka držala, a otac tukao. “Danas je često odnos pacijent – zdravstveni radnik do te mjere brutalan da je na granici incidenta”, smatra Mulaosmanović.

Prema njenim riječima, česte su i žalbe pacijenata zdravstvenim ustanovama, koje su, kako tvrdi, u “99 posto slučajeve neosnovane” i uglavnom se odnose na dugo čekanje na pregled. Dr. Jadranka Ferenc, koja je imala bliski susret sa nezadovoljnim, naoružanim pacijentom, a psovke, prijetnje i uvrede više ni ne broji, priznaje da su gužve u čekaonicama jedan od razloga porasta napetosti, no tu je još mnogo problema.

Iščezavanje specijalističkog kadra

“Gužve su ponajmanje problem zdravstvenih radnika. Najveći je problem nedostatak kadra. Svi mi znamo da je to jedna kronična bolest… ljudi odlaze na ovaj ili onaj način, veoma slabo se popunjavaju njihova mjesta. Osim toga, kadar, pogotovo specijalistički, stari, i uskoro će mnogi otići u penziji, mnogi su već otišli, a njihova zamjena nije ni na vidiku”, naglašava dr. Ferenc. Priznaje da se dugo čeka na preglede, međutim dodaje kako je “činjenica i to da svi pacijenti koji su vitalno ugroženi na bilo koji način, sigurno neće čekati”.

“Tu je i privilegija prioriteta – invalidi sa preko 50 posto invalidnosti, ratni vojni invalidi, logoraši i civilne žrtve rata, dijabetičari na inzulinu, mala djeca, imate masu bolesnika oboljelih od malignih bolesti”, kaže dr. Ferenc. Ističe da su samo u ambulantama i domovima zdravlja JU Dom zdravlja KS od ukupnog broja pacijenata dnevno 30-40 posto pacijenti oboljeli od malignih bolesti.

“Recimo zna se da ne postoji registar malignih bolesnika, da niko ništa ne ispituje, a na žalost, ta patologija je u porastu. Postoje razlozi zašto je opterećenje sve veće, ali se mora naći neki kompromis u situaciji kakva jeste, između nas i pacijenata… jer bismo ovako uskoro mogli doći u situaciju da će neko glavu izgubiti, bez obzira da li pacijent ili zdravstveni radnik. Tome se mora stati u kraj”, upozorava dr. Ferenc.

Javnost – mediji – zdravstveni radnici

I dr. Ferenc i dr. Margeta ističu još jednu činjenicu – slabo informiranu, te uopće negativno nastrojenu javnost o odnosu zdravstvenih radnika i pacijenata. Naglašavaju da se javno govori isključivo o pravima pacijenata, ali ne i njihovim obavezama, koje su definirane baš kao i njihova prava.

Odnos javnosti prema zdravstvenim radnicima, koji se bore da udovolje sve većem broju pacijentu unatoč sveopćoj oskudici opreme, dijagnostičkih pregleda, nekih vrsta lijekova, ali i kadra je, prema riječima dr. Ferenc, strašan. Tako je, prisjeća se, većina komentara na nedavni tekst o tome kako je pacijent udario doktoricu nogom u glavu, bio kako ju je trebalo dokrajčiti, ubiti. “Tek jedan komentar je bio u zaštitu napadnute doktorice”, kaže dr. Ferenc.

“Mi smo na vjetrometini, izloženi kao na dlanu i jednako tako izloženi javnom mnjenju i sva nezadovoljstva pacijenata iskaljuju se ili pisanjem prijavama u štampi i medijima, ako se ne pruži usluga pacijentu”, zaključuje dr. Margeta.

Zaštitare u ambulante

Zdravstveni radnici ne bježe ni od vlastite odgovornosti. Tako dr. Ferenc tvrdi da i među njima ima “ljudi koji su na ovaj ili onaj način neprofesionalni, koji nekada malo žučnije reagiraju”. “Ja ne pravdam nikoga, jer i mi smo samo ljudi sa hiljadu problema kao i naši pacijenti, ali mislim da fizički obračun, a često i verbalni, nije rješenje niti opravdanje”, kaže dr. Ferenc naglašavajući da postoje i drugi načini na koji se pacijenti mogu žaliti na rad medicinskog osoblja.

Eskalirajuću situaciju na relaciji pacijenti – zdravstveni radnici svakako treba rješavati. Na to desetominutnim protestom upozoravaju uposlenici JU Dom zdravlja KS. Potrebno je, kako kažu, upoznati stanovništvo sa pravom situacijom, pravima i obavezama pacijenata, ali i zdravstvenih radnika.

Alternativa je, prema riječima glavne sestre Zinete Mulaosmanović, angažiranje radnika na osiguranju domova zdravlja, budući da veći domovi zdravlja imaju tek portire, koji nisu obučeni za pružanje fizičke zaštite, dok manje, područne ambulante nemaju ni to. Sigurnost, najčešće po jednog doktora i jedne medicinske sestre u ambulantama, garantira samo panik-alarm.