Nakon izjave Plenkovića
Zbog neprovođenja odluka BiH bi mogla da bude izbačena iz Vijeća Evrope
Insistirajući na reformi Izbornog zakona, presude Evropskog suda za ljudska prava, na čelu sa onom „Sejdić-Finci“, šef hrvatske Vlade okvalifikovao je „fabrikovanim“
Brojne su reakcije na izjave hrvatskog premijera, Andreja Plenkovića, u vezi sa presudama Evropskog suda za ljudska prava, koji ih je okvalifikovao „fabrikovanim“. Iako Evropska konvencija o ljudskim pravima predstavlja jedini put ka modernoj i civilizovanoj BiH, ona i dalje ostaje predmet političkih manipulacija, ističu iz Asocijacije nezavisnih intelektualaca. Plenkovićeva izjava je, kritikuju, grubo miješanje u unutrašnja pitanja BiH, a zbog neprovođenja evropskih odluka, BiH bi, mogla da bude izbačena iz Vijeća Evrope.
Azra Zornić, koja je pred Evropskim sudom za ljudska prava dobila presudu protiv BiH zbog diskriminacije, te podnijela krivičnu prijavu protiv predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića zbog neizvršenja odluka, svoju borbu će nastaviti. Osim podnošenja novih krivičnih i disciplinskih prijava protiv osoba odgovornih za njihovo neprovođenje, otići će i korak dalje i predložiti da se BiH isključi iz Vijeća Evrope, navodi N1.
„Posebno se treba osvrnuti na trenutno aktuelnu intenzivnu opstrukciju potvrđivanja presude u slučaju Slavena Kovačevića. U ovoj antidržavnoj opstrukciji, kao dio vladajuće koalicije učestvuje i tzv. „Trojka“. Pristajanjem na nezakonito imenovanje agenata BiH pred ESLJP, političari iz tzv. „Trojke“ su se stavili u službu retrogradne i antievropske politike HDZ-a. U tome su dobili podršku i od premijera Hrvatske“, rekla je Azra Zornić, član Kruga 99.
Neprovođenje presuda ESLJP
Krivična prijava protiv Čovića: Azra Zornić će tražiti isključenje BiH iz Vijeća Evrope
Predstavnici Asocijacije nezavisnih inteletualaca ne štede na kritikama, pa mu pripisuju i aroganciju, drskost i bezobrazluk u dijelu izmjena Izbornog zakona, koje su, prema odranije poznatom stavu hrvatskih vlasti, ključne za kvalitetno funkcionisanje institucija u BiH.
„Pa, po čemu to nisu ravnopravni ti konstitutivni narodi i šta bi to Plenković mijenjao u našem izbornom zakonu? Da uvodi aparthejd i plemensko glasanje? Da li Plenković zna da postoje presude Evropskog suda za ljudska prava koje BiH mora implementirati i ugraditi u svoj Ustav i Izborni zakon? Ako je dobar taj sistem konstitutivnosti, uvedite ga vi u Hrvatskoj“, navodi Enver Išerić, doktor pravnih nauka i član Kruga 99.
Posljednja, predstavljena kao prijateljska, posjeta Plenkovića BiH, okončana je, za mnoge, ponovnim zadiranjem tamo gdje ne treba. U unutrašnja pitanja BiH. Insistirajući na reformi Izbornog zakona, krojenu po mjeri bh. HDZ-a, presude Evropskog suda za ljudska prava, na čelu sa onom „Sejdić-Finci“, šef hrvatske Vlade okvalifikovao je „fabrikovanim“.
„BiH postoji na temeljima onoga što se, nažalost, dogodilo između 1991-1995. godine i onoga što je dogovoreno, kako je zemlja ustrojena. Ono što vidimo kroz sve ove slučajeve su nastojanja da se kroz praksu Evropskog suda nešto promijeni“, kazao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade Hrvatske.
Kako je ova izjava uzdrmala bh. javnost, s druge strane je ujedinila i premijera i predsjednika Hrvatske. Tako je Zoran Milanović u fokus vratio prava Hrvata u BiH, te najavio da će on i Plenković morati da se dogovore kako da im pomognu, jer, kako ističe, političko Sarajevo i njegove sponzore – Kancelariju visokog predstavnika i SAD, to ne zanima.
“Plenković je sad bio dva dana u Bosni i Hercegovini. Konačno je popio tabletu za hrabrost i nešto je pričao o onim presudama Sejdić-Finci, o tome kako Hrvati ne mogu da biraju svog člana Predsjedništva i članicu, što im, naravno, opstruiše političko Sarajevo i svi mi to jako dobro znamo. Ja o tome pričam, što tiše, što glasnije, šest godina. Odnos SDA i političkog Sarajeva prema Plenkoviću je isti kao prema meni. Čim je to zaustio, a skrivao se i plašio godinama, dobio je istu reakciju kao na mene“, naveo je Milanović.
U nizu reakcija, svoje mjesto našla je i izjava državnog parlamentarca, kadra, upravo, ove političke partije, Šefika Džaferovića:
„Ne postoje nikakva prava. Postoji samo jedna obaveza, a ta je obaveza poštovanja političke nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH i obaveza nepreduzimanja nikakvih aktivnosti i akcija kojima bi se narušile vrijednosti na kojima je utemeljena BiH“, rekao je Džaferović.
Suprotstavljene strane
Kako ovo pitanje u Hrvatskoj, uglavnom, spaja suprotstavljene strane, diskriminacija, kroz smjelost kvalifikovanja evropskih presuda, pogrešan ispad, samo su neke od reakcija koje su ujedinile i predstavnike vlasti i opozicije, ali i većinu analitičara u jednom dijelu BiH. Šef bh. diplomatije, poručuje:
“Navedena izjava je loša iz više razloga – što se odnosi na vrlo osjetljivo pitanje u Bosni i Hercegovini s obzirom na diskriminaciju nad onima koji nisu pripadnici etničkih skupina, da ne mogu biti kandidati za Predsjedništvo BiH niti ostvarivati druga prava, što je sigurno najveći stepen diskriminacije u Evropi, ako ne i u svijetu. S razlogom je dobar dio naše javnosti reagovao na ovu neprikladnu i neprimjerenu izjavu Andreja Plenkovića, nadam se da to možemo zvati nekom vrstom gafa”.
Komentatori posljednjeg Plenkovićevog stava, ili po njima, istupa, primjećuju baš ono što ističe i Milanović – smjelost, s obzirom na to da je o Plenković, do sada, bio osoba od pomoći BiH na evropskom putu, koji je, inače, u potpunom zastoju. Istovremeno, kritičari primjećuju da vlasti HDZ-a s obje strane granice zajednički i koordinisano, mijenjaju evropske prioritete za komšije, odnosno, BiH.
Broj ubijen u Njemačkoj puno veći nego su prve informacije govorile 
Snijeg se ne šali, vozači već u problemima 