Zbog čega kasne rezultati popisa stanovništva?
Direktor EUROSTAT-a Ureda za statistiku Evropske komisije i predsjedavajući Upravljačke grupe Međunarodne posmatračke operacije (IMO) za popis stanovništva i domaćinstava u Bosni i Hercegovini 2013. Pieter Everaers istakao je kako je do kašnjenja objave rezultata došlo uslijed “tehničkih problema koja se tiču grupe rezidentnog stanovništva”, javlja Anadolu Agency (AA).
Predstavljajući trenutno stanje u vezi sa popisom stanovništva i domaćinstava u BiH, Everaers je kazao kako je u BiH ponovo nakon nekoliko mjeseci i to zbog, kako je istakao “ne baš sretnog razloga odnosno kašnjenja u radu popisu stanovništva”.
Budući da rezultati popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini, koji je proveden u periodu od 1. do 15. oktobra 2013., još uvijek nisu objavljeni, Everaers je istakao da njegov dolazak u BiH ima za cilj izvršiti pritisak kako bi ubrzao proces objavljivanja rezultata popisa.
“Razmatramo kvaliltet obrade podataka kako bi rezultati bili u skladu sa međunarodnim standardima i kako bi bili priznati i vjerodostojni. Popis se često opisuje kao majka svih statistika jer je to ogroman posao ali pokazuje i spremnost zemlje”, kazao je.
Podsjećajući kako je BiH potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji, Everaers je naglasio kako je time statistika u BiH dobila na značaju. Prema njegovim riječima, kašnjenja u objavi rezultata popisa vezana su za tehničke probleme.
“Tehnička pitanja se tiču grupa rezidentnog stanovništva. Statistika nije registracija, ona daje općenitu sliku. Neki dijelovi nje mogu biti mutni, ne moraju biti izoštreni. Ponekad kada nedostaje neka varijabla možete se koristiti tehnikama imputacije do određene mjere. Obećao sam da ćemo pismeno dostaviti naše prijedloge i preporuke za rješavanje tehničkih problema za dalje korake”, istakao je.
On je također apelovao na nadležne institucije za statistiku u BiH da što prije završe obradu podataka i daju prve preliminarne rezultate popisa. Također, izrazio je nadu kako će objavljivanje istih biti moguće prije kraja 2015. godine.
Budući da rezultati popisa, prema međunarodnim standardima nisu vjerodostojna dvije godine nakon završetka popisa, Everaers je kazao kako takvi podaci “mogu biti zastarjeli ali ne u velikoj mjeri”.
Objašnjavajući pojam “rezidentnog stanovništa”, naglasio je kako njega čine svi oni koji na mjestu na kojem su zatečeni za vrijeme popisa žive više od 12 mjeseci ili planiraju živjeti nakon referentnog datuma.
“To je definicija, sama operacijonalizacija toga, rezidentnog stanovništva su oni koji žive recimo u Banja Luci ali rade u Zagrebu. Kako klasificirati to? Ne govorimo o registraciji ali ne želimo da popis bude precizan do u najmanji detalj. Popis će navesti i do 40.000 ljudi ali će imati i određene greške”, kazao je.
Prema njegovim riječima, ne postoji određena etnička grupa u BiH koja je “sporna”.
“Etnička pripadnost, jezik i vjeroispovijest su varijable u popisnici koje su dobrovoljne. Koliko znam, u vašem popisu, mogao sam navesti da sam robot ili Marsovac. Pitanja u etničkog pripadnosti se ne mogu korisiti kao pitanja za kategorizaciju stanovništva, to su pitanja o starosnoj dobi, zaposlenosti i drugo. To je način na koji se statistički podaci iz popisa koriste. Za precizne rezultate treba drugi registar, u velikom broju zemalja to nije slučaj niti se to radi”, zaključio je Everaers.
Inače, IMO je osnovala Evropska komisija 2012. godine na poziv Vijeća ministara BiH kako bi se osiguralo da priprema i provođenje popisa budu u skladu s evropskim i međunarodnim standardima.
IMO čine predstavnici EUROSTAT-a, koji predsjedava Upravljačkom grupom, Generalne direkcije Evropske komisije za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju, Vijeća Evrope, Direkcije Ujedinjenih nacija za statistiku (UNSD), Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE) i Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA).
