Završeni Dani Ajvatovice: Ponosni na svoju vjeru, tradiciju i domovinu

Zajedničkim klanjanjem podne-namaza i učenjem dove danas je završena centralna svečanost 509. Dana Ajvatovice. Program današnje svečanosti počeo je jutros kada se veliki broj vjernika predvođen konjanicima iz raznih dijelova Bosne i Hercegovine iz Prusca uputio ka platou Ajvatovice, prenosi MINA.

Okupljenim vjernicima u svojstvu domaćina obratio se muftija travnički dr. Ahmed ef. Adilović koji je uputio riječi dobrodošlice na, kako je kazao, na tradicionalnu smotru kulture i tradicije, koja se na ovim prostorima obilježava više od pet stoljeća.

– Moto ovogodišnjih Dana Ajvatovice je inspirativan: Ponosni na svoju vjeru, tradiciju i domovinu. Ovim motom ukazujemo na tri izuzetno važna elementa našeg identiteta, koji su uvjet za opstanak našeg naroda. Od kako kao narod postojimo na ovim lijepim bosansko-hercegovačkim prostorima postoje osporavanja i nasrtaji na te, ali i ostale elemente našeg identiteta, kao što je nacija, jezik itd. Bilo je, a i danas ima, onih koji okrivljuju naše pretke da su napustili vjeru svojih pradjedova, da mi nemamo svoju kulturu i tradiciju, a ni svoj jezik, pa da ne možemo biti ni narod i ne možemo imati svoj jezik i svoju domovinu. Jasno je da se radi o zlonamjernim ljudima, koji imaju pretenzije prema drugim narodima i teritorijama i koji su nerijetko napadali na nas i našu domovinu, zbog čega je naš narod doživio deset pokušaja uništenja i istrebljenja sa ovih prostora, naglasio je muftija dr. Adilović.

– Naš narod je stoljećima živio u skladu sa principima po kojima drugog ne treba krivo ni pogledati, a kamoli mu zlo činiti. U našoj tradiciji duboko se ukorijenio princip pomoći drugim ljudima, bez obzira na to kako se zovu i koje su vjere i nacije. U tom smislu, posebno je njegovan odnos prema komšiji, u kojem se komšija poštovao skoro kao i vlastita rodbina. Ako smo mi imali šta jesti, ni naše komšije nisu mogle biti gladne. Povijest je zabilježila da naš narod druge nije tjerao da prihvate našu vjeru, a neki su naše pretke prisiljavali da prihvate njihovu vjeru. Također, naš narod nije druge tjerao sa svojih ognjišta i iz svoga zavičaja, a neki su nas protjerivali. Naš narod nije rušio bogomolje drugih, a neki su rušili naše. I u posljednjoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu naš narod je čuvao vjerske objekte drugih, a neki su porušili skoro sve džamije i mesdžide do kojih su došli. Konačno, naš narod nikada nije činio genocid nad drugima, a neki nad nama jesu, i to više puta! I opet, naš narod se nije svetio, iako je bilo prilika kada je to mogao. Zato trebamo biti ponosni na našu tradiciju i na njoj graditi našu budućnost, dodao je dr. Adilović.

U svojstvu izaslanika reisu-l-uleme današnjoj svečanosti prisustvovao je muftija tuzlanski mr. Vahid ef. Fazlović:

– U našoj svakodnevnoj pobožnosti posebno nas nadahnjuje zahvalnost našem Stvoritelju. U određenom vremenu i na određenom mjestu ona posebno dolazi do izražaja, kao što je to u ovom danu i na ovom našem časnom dovištu Ajvatovici. Allah, dž.š., Gospodar je svih svjetova, Njegova milost je neizmjerna, On je Vladar Sudnjeg dana i zato je samo On Uzvišeni dostojan naše vjere i naše svekolike zahvalnosti. Naša zahvalnost je drugo ime za naše vjerovanje, kako se to objašnjava u poruci Allaha Uzvišenog: Zašto bi vas Allah kažnjavao ako budete zahvaljivali i vjerovali? Allah je blagodaran i sveznajući (En-Nisa, 147.). Dakle, čovjek svojom zahvalnošću najpotpunije potvrđuje svoje vjerovanje i pokornost Allahu Svemogućem. Tako se svi mi u ovom času i osjećamo, jer su nas naša srca ovdje i dovela u čežnji da postignemo ovo veliko zadovoljstvo u zahvalnosti Gospodaru Plemenitom. On nas je poučio da zahvalnost Njemu predstavlja kapiju ljudske pobožnosti. Ona nas uvodi u okrilje Allahove milosti i upute, i ona nas učvršćuje na putu naše pokornosti i predanosti, kazao je muftija Fazlović, te dodao:

– Valja nam stalno biti na oprezu, kako ne bismo prema sebi nepravdu učinili i kako bismo se sačuvali od lahkomislenosti. Također, naša stalna težnja mora biti da preuzeti jedinstveni emanet, uz Allahovu pomoć, časno nosimo i ispunimo. Poslije zahvalnosti Gospodaru svjetova, Milostivom, Samilosnom, Onome kome ćemo se, kao i sve drugo, vratiti, te poslije naše neupitne spremnosti da samo Njemu robujemo, svaka naša iskrena dova bit će kod Allaha, dž.š., uslišana. To je ono što je jasno u suri Ummu-l-Kitab, Suštini kur'anske objave, obećano. Zato je naš poslanik Muhammed, alejhisselam, ovu suru, Fatihatu-l-Kitab, označio kao najbolju dovu koju neko od nas može Allahu Uzvišenom uputiti. U njoj se našem Gospodaru u svakom namazu i na svakom kijamu skrušeno molbom obraćamo. Tako za Njegovu veličastvenu pomoć i za Njegovu svijetlu uputu neprestano Stvoritelja molimo. Jer, ako nas On uputi i ako nam Svoju pomoć pruži, zasigurno gubitnici nećemo biti, rekao je Fazlović te nnaglasio da se vjera najbolje čuva ibadetima namaza i zekjata, posta, hadža i kurbana. Vjera nas, kako je naglasio, snažno obavezuje na moralne vrijednosti u porodici i društvu i na čestito ophođenje prema svim ljudima. „Ovo su najvažniji putokazi na našem pravom putu, siratul-mustekimu – poručio je Fazlović.

Okupljanje na platou Ajvatovice predstavlja tradicionalno okupljanje bosanskih muslimana u drevnom gradu Pruscu.

Iako u sebi ima i vjerskih elemenata Ajvatovica nije samo vjerska manifestacija. Ona ima za cilj okupiti na jednom mjestu veliki broj muslimana i osnažiti ih za budućnost. Stoljećima su se muslimani okupljali na mjestu gdje je, prema kazivanjima, Ajvaz-dedina dova upućena Uzvišenom Bogu raspolutila stijenu i tako Prusac dobio toliko potrebnu vodu.

Od 1949. godine, kada su krvavo spriječili održavanje Ajvatovice, komunistički režim je bio zabranio ovu manifestaciju. To je trajalo sve do 1990. godine, a od tada je Ajvatovica vjerskokulturna manifestacija čiji se sadržaji prezentiraju nekoliko dana u gradovima na području Muftijstva travničkog.