Završena arheološka istraživanja u Suhači i na Efrem kuli

U organizaciji Franjevačkog muzeja i galerije Gorica ( FMGG) Livno provedeno je i završeno istraživanje na novom arheološkom lokalitetu u Suhači na Štitiću (Ničetove njive) kod Livna.

Radove na terenu predvodila je voditeljica arheološkog istraživanja Marija Marić Baković, muzejska savjetnica FMGG-a, uz arheologa Filipa Ćubelu te nekoliko mladih volontera na terenu.

Kako su kazali nositelji istraživanja, na temelju brojnih slučajnih nalaza provedeno je sondažno istraživanje čiji rezultati su pokazali da se radi o još jednom izvanrednom kompleksnom lokalitetu na livanjskom području.

Otkriveni su i istraženi ostaci rimske grobne arhitekture, kasnoantičke grobnice te srednjovjekovni grobovi uz brojne pokretne nalaze.

“Preliminarno možemo zaključiti da su se na ovome mjestu preko hiljadu godina sahranjivali stanovnici antičkog i srednjovjekovnog naselja u Suhači”, kazala je Marija Marić Baković.

Iskopavanje je finansiralo Ministarstvo nauke, prosvjete, kulture i sporta Kantona 10, dok je Grad  Livno organizator sistemskog arheološkog iskopavanja na Efrem kuli (u sklopu projekta Stari grad u Livnu – Bistrički grad) čime je završena treća kampanja arheološkog iskopavanja.

Kompleks zidova uz Efrem kulu iz osmanskog doba još je veći

“Rezultatima istraživanja potvrđena je kompleksnost ovog lokaliteta koji seže iz kasnoantičkog doba, a kompleks zidova uz Efrem kulu iz osmanskog doba još je veći i složeniji nego se to moglo pretpostaviti. Središnji objekt Efrem kule, koji je nastao na temeljima kasnoantičke utvrde, uz pomoćni prostor sjeveroistočno uz kulu opasan je pravokutnim kompleksom zidova koji se zatim nastavljaju na puno širi kompleks zidova koji prati čitav plato Tebera. Svakim istraživanjem čitav kompleks se širi novim spletom zidova te smo uvjereni u važnost koju će imati za turistički potencijal grada Livna”, istakla je Marić Baković.

Prošle godine istražen je pomoćni utvrđeni prostor Efrem kule, njenih zidova debljine preko 4 m na kojeg se veže novi kompleks zidova koji se nastavljaju i dalje od kule i u tom dijelu iskopavanje nije završeno.

Rezultati tih istraživanja, kako su naveli, pokazali su da se radi o kompleksnom utvrđenju uz odbrambenu kulu za koju pretpostavljaju da je iz doba Osmanskog carstva.

Uz kulu su, ističu, pronađeni i stariji slojevi za koje se pretpostavlja da datiraju još iz rimskog doba, dok su na lokalitetu pronađeni ostatci kasnoantičke pravokutne građevine na koju se naslanjaju ostatci do sada istraženog kompleksa Efrem kule.

Dodaju da su uz ostatke kasnoantičke građevine pronađeni i pokretni nalazi karakteristični za rimsko doba poput ulomaka keramičkog posuđa, mentalnih predmeta, noževa i igle, kao i koštani nalaz žetona za koji se pretpostavlja da je figura korištena u rimskoj društvenoj igri.

Ta druga faza istraživanja pokazala je da se radi o puno složenijem kompleksu građevina nego se to ranije mislilo i da su potrebna dodatna arheološka istraživanja kako bi se istražio cijeli kompleks oko Efrem kule.

Cilj svih prethodnih radova istražnog karaktera je zaštita, obnova i prezentacija utvrde starog Bistričkog grada.