Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Zavod zdravstvenog osiguranja KS podržava spajanje Opće bolnice i UKCS-a

Opca bolnica Abdulah Nakas

Nakon odluke o spajanju Opće bolnice “Abdulah Nakaš” Univerzitetskom kliničkom centru u Sarajevu, oglasio se i Zavod zdravstvenog osiguranja KS koji su iskazali svoju podršku ovoj odluci.

Na osnovu odluke Federalne vlade da formira radnu grupu za studiju opravdanosti pripajanja Opće bolnice Prim.dr. Abdulah Nakaš Univerzitetskom kliničkom centru Sarajevo, kao članica grupe ranija v.d. direktorica Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO) KS Safeta Borovac sa Stručnom službom tog zavoda izradila je i dostavila radnoj grupi studiju opravdanosti i razloge zbog kojih je neophodna integracija bolničkih i vanbolničkih sistema.

U saopćenju za javnost ZZO KS navodi se da je za finasiranje UKCS-a i JU Opća bolnica “Prim.dr. Abdulah Nakaš“ Zavod u 2014. godini izdvojio ukupno 128,1 milion KM.

Broj finansiranih radnika u UKCS-u je 3.117 (procent finansiranja 90 posto), a u JU Opća bolnica “Prim.dr. Abdulah Nakaš“ 585 zaposlenika (procent finansiranja 96 posto).

Ističe se da je na dan 31.12. 2014. godine UKCS imao ukupno 1.952 kreveta sa prosječnom iskorištenošću kapaciteta 66,3 posto, a JU Opća bolnica “Prim. dr. Abdulah Nakaš“ 330 kreveta s prosječnom iskorištenošću 54,29 posto, što je, kako se navodi, značajno ispod procenta od 85 posto, koji je po međunarodnim standardima prihvaćen kao optimalni procent korištenja bolničkih kapaciteta.

Analiza postojećeg sistema finansiranja zdravstvene zaštite kao i poslovanja zdravstvenih ustanova pokazuje neophodnost poduzimanja reformskih aktivnosti u zdravstvenom sistemu da bi se sačuvala njegova finansijska stabilnost kao i dostignuta kvaliteta zdravstvene zaštite.

Evidentno je da se Zavodu kontinuirano ispostavljaju zahtjevi za dodatnim sredstvima, a da istovremeno imamo pad osnovnih pokazatelja efikasnosti rada ustanova (stopa iskorištenosti kapaciteta, prosječna dužina liječenja), te porast nezadovoljstva kako korisnika usluga, tako i zdravstvenih radnika.

“Niska stopa iskorištenosti kapaciteta bolničkih postelja pokazuje neophodnost njihove racionalizacije da bi se unutar već raspoloživih sredstava osigurala bolja iskorištenost prostora, opreme i kadra s kojim raspolažu ustanove, a koja bi za posljedicu imala i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite naših osiguranika”, navodi se.

U okviru raspoloživih sredstava od 131,9 miliona KM, koliko će Zavod izdvojiti za finansiranje UKCS-a i JU Opća bolnica “Prim.dr. Abdulah Nakaš“ u 2015. godini, racionalizacijom bolničkih kapaciteta, sigurno bi se moglo osigurati efikasnije poslovanje, bolji uvjeti rada zdravstvenih radnika i osigurati dalje unapređenje bolničkih usluga.

Tim aktivnostima trebala bi se osigurati optimalna organizacija bolničkih kapaciteta, te bolja iskorištenost trenutnog zdravstvenog kadra bez ulaganja dodatnih sredstava.

“Evidentno je da u pojedinim organizacionim jedinicama imamo nedostatak kadra, dok je u drugim iskorištenost kapaciteta od 30 posto ili 40 posto s nedovoljno iskorištenim kadrom, što ukazuje na potpunu neracionalnost u njegovom angažiranju”, ističe se u saopćenju.

Ovim bi se, precizira se, spriječilo i nepotrebno umnožavanje dijagnostičkih i terapijskih zahvata jer je nesporno da se u okviru UKCS-a pruža veliki broj usluga sekundarnog nivoa. Postavlja se pitanje i racionalnog korištenja prostora s kojim raspolažu bolničke ustanove s aspekta visine fiksnih troškova kao što su struja, grijanje.

Samo u JU Općoj bolnici “Prim.dr. Abdulah Nakaš“ za troškove električne energije u 2014. izdvojeno je, kako se navodi, više od 333.000 KM, a troškove grijanja 816.000 KM.

U saopćenju za javnost ZZO KS naglašava da bi “reorganizacija bolničkih kapaciteta vodila i ka racionalizaciji troškova menadžmenta, upravljačkih struktura i drugih administrativnih troškova“.

“Hitna racionalizacija bolničkih kapaciteta ima punu opravdanost posebno u uvjetima u kojima je trenutno zdravstveni sistem na području Kantona Sarajevo, u kojima nema značajnijeg rasta prihoda zdravstvenog osiguranja, a zahtjevi zdravstvenih ustanova za dodatnim sredstvima, uz evidentnu neefikasnost poslovanja, ispoljenu kroz velike gubitke i dugovanja prema dobavljačima, postaju sve veći”, naglašava se.

Zavod je u prethodnim godinama izdvojio i značajna sredstva za finansiranje liječenja osiguranika u inozemstvu što je dijelom posljedica i nedovoljne efikasnosti našeg sistema, nedovoljnog ulaganja u edukaciju kadrova, nerazvijanje pojedinih disciplina i sl.

U periodu 2013 – 2014. samo po tom osnovu Zavod je izdvojio dva miliona KM. Najveći broj liječenja u inozemstvu vezan je za bolesti očiju, vantjelesnu oplodnju, liječenje malignih oboljenja, liječenje djece.

Primjera radi, iskorištenost kapaciteta Klinike za očne bolesti UKCS-a u 2014. godini je 40,3 posto, a Odsjeka za oftalmologiju Opće bolnice 41,3 posto, Klinika za ginekologiju i akušerstvo imala je iskorištenost kapaciteta 47,8 posto, a Odsjek za ginekologiju Opće bolnice 67,8 posto. Ovi podaci najbolje, kako se navodu, ilustriraju neophodnost racionalizacije bolničkih kapaciteta.

“Osim 131,9 miliona KM koliko će se u 2015. godini usmjeriti za UKCS i JU Opća bolnica “Prim.dr. Abdulah Nakaš“, Zavod će za finansiranje naknada za pružanje usluga zdravstvene zaštite ostalih 13 javnih ugovornih ustanova izdvojiti 88,3 miliona KM. Reformskim procesima neophodno je reformirati određene zavode i pridružiti ih primarnoj zdravstvenoj zaštiti”, navodi se.

Shodno navedenom, a u cilju racionalizacije rashoda zdravstvene zaštite i osiguranja najefikasnijeg načina korištenja ograničenih sredstava zdravstvenog osiguranja koji treba da osigura i bolju kvalitetu zdravstvene zaštite, u narednom periodu bit će neophodno da se uradi racionalizaciju bolničkih kapaciteta, te reorganizaciju sistema primarne zdravstvene zaštite (usuglašavanje djelatnosti zdravstvenih ustanova sa odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti).

Potrebnim je označeno i preispitati opravdanost postojanja određenih ustanova kao zasebnih pravnih lica u sistemu primarne zdravstvene zaštite i dijelom specijalističko – konsultativne zdravstvene zaštite, djelatnost ustanova koje provode specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika usuglasiti s odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, posljedično čemu bi se definirao i način njihovog finansiranja.

Raditi na stvaranju uvjeta za primjenu novih načina finansiranja zdravstvene zaštite – plaćanja bolničkih usluga po DRG modelu (grupe srodnih dijagnoza), te raditi na uspostavi sistema plaćanja po kapitaciji u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, te završiti proces registracije osiguranih osoba.

Edukacija stručnog medicinskog kadra smanjila bi, kako se navodi, potrebu za slanje osiguranika Kantona Sarajevo na liječenje van Kantona Sarajevo kao i BiH.

“Za ilustraciju neracionalnosti u sistemu je primjer da se kod jedne ustanove broj članova upravnog i nadzornog odbora skoro izjednačio s brojem radnika”, naglašava se.

Fuzijom zdravstvenih ustanova samo na naknadama za članove upravnog i nadzornog odbora, funkcionalnim dodacima na plate direktora i šefova službi, raznim komisijama, grijanju, vodi, struji, održavanju neiskorištenih prostornih kapaciteta i opreme u zdravstvenom sistemu Kantona Sarajevo doći će do milionskih ušteda koji se mogu iskoristiti za unaprjeđenje zdravstvenog sistema u KS, a da se pri tome ne dovede u pitanje radno pravni status niti jednog uposlenika u zdravstvenom sistemu Kantona Sarajevo. Postojeća medicinska oprema bila bi izmještena i iskorištena u punom kapacitetu.

Zavod zdravstvenog osiguranja KS kao jedan od bitnih faktora zdravstvenog sistema i najveći finansijer zdravstvenih ustanova, u okviru svojih nadležnosti, dat će punu podršku svim reformskim procesima i mjerama racionalizacije, koje će se poduzimati koordinirano od resornog ministarstva i Vlade Kantona Sarajevo.

“Sve u interesu izgradnje efikasnijeg zdravstvenog sistema i kvalitetnije zdravstvene zaštite građana kroz povećanje dostupnosti različitih vidova zdravstvene zaštite, smanjenje liste čekanja, jasnije definiran put pacijenta kod korištenja zdravstvenih usluga, primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa”, saopćeno je iz Zavoda zdravstvenog osiguranja KS.