ZAVNOBiH dao najbolje rješenje odnosa između nacionalnog i građanskog

Bez obzira na sve izazove, bez obzira na to što je u određenim periodima Bosna i Hercegovina bila upitna kada je opstanak same države u pitanju, ipak je bh. društvo i država BiH iznalazila historijsku snagu i potencijal i iznova potvrđivala i svoju državnost i ustavnost i državno-pravni kontinuitet, poručeno je sa današnjeg naučnog skupa posvećenog temi “Ustavnost Bosne i Hercegovine kroz historiju”, javlja Anadolu Agency (AA).

Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu organizovao je naučni skup povodom 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine.

Sedad Bešlija, direktor Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu, rekao je da naučni skup ima i međunarodni karakter jer ima gostiju iz Hrvatske.

“Danas ćemo u okviru tri sesije i 12 izlaganja pokušati historijski kontekstualizirati i propitati ustavna rješenja za Bosnu i Hercegovinu od 1865. godine pa sve do Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995.”, pojasnio je Bešlija.

Podsjetio je da je Ustav najviši pravni akt svake države i okvir za egzistenciju jednog društva.

“Bez Ustava nema države, tada vlada anarhija. Gledajući s te perspektive, možemo kazati da Ustav može biti rezultat dogovora unutrašnjih društveno-političkih faktora u jednoj zemlji, ali može biti i rezultat interesa vanjskog faktora u historiji, a to su velike sile. Bosna i Hercegovina je bila kroz historiju, posebno zadnjih 150 godina, između te dvije silnice. Bez obzira na sve izazove, bez obzira na to što je u određenim periodima Bosna i Hercegovina bila upitna kada je opstanak same države u pitanju, ipak je bh. društvo i država BiH iznalazila historijsku snagu i potencijal i iznova potvrđivala i svoju državnost i ustavnost i državno-pravni kontinuitet”, istakao je Bešlija.

Kako je kazao, to današnjim generacijama Bosanaca i Hercegovaca govori da valja tu činjenicu čuvati i stalno iznalaziti rješenja za bolja ustavna rješenja kako bi država bila što efikasnija i funkcionalnija.

“To nije teško postići ukoliko u BiH ima volje i ukoliko se držimo četiri osnovna principa, a to su demokratska država u punom kapacitetu, vladavina prava, vladavina zakona, jednaka prava za sve građane BiH i puna afirmacija etničkih, nacionalnih i vjerskih sloboda svih građana BiH”, naglasio je Bešlija.

Trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini ocijenio je kao stanje krize i blokada rada državnih institucija.

“To nije smjer kojim treba da ide BiH. Mi, kao akademska zajednica možemo apelovati na sve društveno-političke faktore u BiH, da se što prije vrate u okvire Ustava i zakona”, dodao je Bešlija.

Kasim Trnka, profesor ustavnog prava i bivši sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, smatra da je pitanje ustavnog razvoja BiH višestruko značajno.

“Prvo jer u literaturi nije puno istraživana ta tema u kompletnoj genezi, a s druge strane, saznanja koja ćemo dobiti sa današnjeg skupa sigurno će puno pomoći i u razmatranju složene ustavne problematike u današnjem vremenu. Možemo reći da ustavnost u BiH počinje nešto kasnije nego u zapadnom svijetu, negdje krajem 19. vijeka. Ali, BiH je imala diskontinuitet u ustavnom razvoju jer je bila i u sastavu drugih država. Posebno ćemo morati skrenuti pažnju na činjenicu da je ZAVNOBiH dao najbolje rješenje odnosa između nacionalnog i građanskog, a zanimljivo je da se poslije ZAVNOBiH-a potpuno izgubila ta formula. Moja intervencija danas će biti da analiziram odnos etničkog i građanskog u ustavnom razvoju BiH”, pojasnio je Trnka.

Mišljenja je da je u onim relativno kratkim periodima u kojim je postignut optimalni balans između nacionalnog i građanskog, Bosna i Hercegovina postizala najbolje rezultate u društveno-ekonomskom i svakom drugom razvoju.

“U Dejtonu smo dobili sistem u kojem je izuzetno prenaglašena nacionalna komponenta. Ako je bilo nužno u trenutku potpisivanja sporazuma da se zaustavi rat, sada je vrijeme da se napušta taj koncept, da se pokuša napraviti balans između nacionalnog i građanskog. Prema mom mišljenju, treba ići, ne u djelomične i male promjene u Ustavu, nego ozbiljne promjene Ustava”, dodao je Trnka.

Profesor Ivan Balta, koji je radio na Sveučilištu u Osijeku, a sada radi u Mostaru, rekao je da treba iznova vršiti fundamentalna istraživanja.

“Moramo iznova istražiti, postoje dokumenti, oni su tu”, istakao je Balta.