Zatvor na čekanju, navodno će se otvoriti krajem godine

Prvi državni zatvor u Bosni i Hercegovini, izgrađen po najmodernijim standardima, sa 350 mjesta, završen je krajem 2017. godine, ali je zbog tehničkog prijema njegovo otvaranje i dalje na čekanju.

Naime, opština Istočna Ilidža, na čijoj teritoriji je i izgrađen zatvor, cijenu tehničkog prijema povećala je sa 25.000 eura na 260.000 eura. Vijeće ministara BiH ocijenilo je da je ova cijena nerealna i zadužilo Ministarstvo pravde BiH i Upravni odbor državnog zatvora da pokušaju postići dogovor, piše Radio Slobodna Evropa.

Kamen temeljac za državni zatvor, u sarajevskom naselju Vojkovići, postavljen je davne 2006. godine. Ozbiljniji radovi na izgradnji počeli su sedam godina kasnije, odnosno 2014. godine, a rok za izgradnju bio je 24 mjeseca i nije ispoštovan.

Nakon sudskog spora koji su pokrenuli potencijalni podizvođači protiv izvođača radova gradnja je u nekoliko navrata obustavljena. No, krajem prošle godine zatvor je završen.

Iako je po važećim aktima tehnički prijem trebalo da bude okončan u roku od 45 dana, a nakon toga izdata i upotrebna dozvola do danas postupak nije okončan.

“Prvobitni planovi državnog zatvora su bili da će za tehnički prijem biti potrebno oko 25.000 eura. U međuvremenu je Opštinsko vijeće opštine Istočna Ilidža donijelo odluku kojom je povećalo cijenu za deset puta. Zbog toga je pokrenut postupak dokazivanja da to nije realna vrijednost i ja očekujem da će ministar pravde BiH vrlo brzo sa načelnikom opštine postići dogovor na onoj razini koju je procijenio ovlašteni sudski vještak arhitektonsko-građevinske odnosno urbanističke struke”, kaže predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić.

U Informaciji koju je razmatralo Vijeće ministara se navodi da Jedinica za implementaciju projekta smatra da je previsoka ponuda za tehnički prijem državnog zatvora u iznosu od oko 526.000 maraka sa PDV-om (263.000 eura), koju je poslao Unis institut za ekologiju, zaštitu na radu i zaštitu od požara iz Istočnog Sarajeva.

Zbog određene enormno visoke sume, reagovali su i u Ministarstvu pravde BiH i podnijeli žalbu republičkom Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a. Žalba je odbijena.

Ministar pravde BiH Josip Grubeša podsjeća kako svaki mjesec kašnjenja u otvaranja zatvora Bosnu i Hercegovinu košta 930.000 maraka (465.000 eura), te je predložio da se od povrata PDV-a ipak plati određeni iznos za upotrebnu dozvolu kako bi se problem riješio što prije.

“Bosnu i Hercegovinu daleko više košta što zatvor nije stavljen u funkciju od same cijene tehničkog prijema. Međutim, mi ne smijemo dopustiti i Ministarstvo pravde neće ni dopustiti da se bilo tko igra ili manipulira proračunskim novcem”, navodi Grubeša.

Ministarstvo pravde BiH predložilo je da Upravni odbor državnog zatvora u Vojkovićima, opština Istočna Ilidža, preduzme sve potrebne aktivnosti u cilju okončanja postupka tehničkog prijema zgrade zatvora u roku od tri mjeseca.

Član Upravnog odbora Slobodan Ujić uvjerava da će do kraja avgusta biti završen tehnički prijem. Objasnio je da je već angažovana nezavisna revizorska kuća iz Prijedora te da su njeni inženjeri bili u objektu i da bi u roku od deset dana trebalo da predaju plan, odnosno projekat.

“Upravni odbor je donio nekoliko odluka i angažovana je ekspertna kuća čiji je djelokrug osnovnih poslova vještačenje i mislim da ćemo sigurno do kraja avgusta riješiti taj tehnički prijem”, riječi su Ujića.

Ujić vjeruje da će prvi zatvorenici biti useljeni u novi zatvor najkasnije do kraja godine.

Prema Informaciji o činjenicama i okolnostima prolongiranja roka početka rada Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera koja je razmatralo Vijeće ministara na posljednjoj sjednici, osam mjeseci zastoja u radu zatvora Bosnu i Hercegovinu je koštalo oko 7,5 miliona maraka (oko 3,7 miliona eura).

“Kašnjenje u realizaciji projekta proizvodi značajnu materijalnu štetu BiH, kako direktnu, tako i indirektnu, te utiče na gubitak kredibiliteta BiH u očima donatora”, ocjenjuje predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić i podsjeća da je EU donirala 9,15 miliona eura, Švedska dva miliona eura, a razvojna banka Vijeća evrope dala kreditna sredstva u iznosu od 19,6 miliona eura.