Zastrašivanjima od građana traže zastarjele dugove „Sinergije“ i „Prizme“

Sve što sarajevska ispostava agencije za naplatu potraživanja „Eos matrix“ potražuje od više hiljada građana, od kojih su mnogi na prevaru uvučeni u kredite više mikokreditnih društava, zastarjelo je nakon pet godina, potvrdio je Vrhovni sud Republike Srpske, piše eTrafika.

Time je pomenuti sud stavio tačku na višedecenijske probleme hiljada građana, a pojedine postupke pomenute firme, indirektno, okarakterisao nezakonitim.

Ne spominjući nazive mikrokreditnih organizacija i banaka, odnosno, obraćajući i jednim i drugim, Vrhovni sud je zauzeo je stav da potraživanja neisplaćenih anuiteta (rata) iz ugovora o kreditu zastarijevaju, ne samo dok ugovor još traje, već i u slučaju kada je rok istekao, a nije došlo do njegovog raskida. Taj rok je pet godina za neprekinute ugovore, a deset za one koji su raskinuti. To nedvosmisleno potvrđuje dokumentacija koja je u posjedu naše redakcije.

„U slučaju kada je ugovor o kreditu raskinut zbog neplaćanja i neurednog plaćanja rata, potraživanje davaoca kredita, koje se odnosi na cjelokupno vraćanje duga na ime neplaćenog iznosa kredita zastarijeva u roku od deset godina. Isplatom dijela duga nakon raskida ugovora o kreditu ne prekida se zastarjelost potraživanja preostalog neplaćenog duga. Kada je tužitelj podnio prijedlog za izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave (mjenice), radi isplate potraživanja ugovora o kreditu, a sud naknadno donio rješenje da će se taj prijedlog smatrati tužbom, nije došlo do preinačenja tužbe ako u parničnom postupku tužitelj ne zahtijeva isplatu duga po osnovu mjenice, već po osnovu ugovora o kreditu, a u tom slučaju je rok zastarjelosti potraživanja prekinut prvom radnjom, tj. podnošenjem prijedloga za izvršenje“, naveli su iz pomenutog suda.

Izignorisali sud

Međutim, ovo uopšte nije uticalo na politiku kompanije „Eos matrix“ koja nastavlja sa podnošenjem tužbi, pozivanjem, zastrašivanjem i vršenjem pritiska na „Prizmine“ navodne dužnike i sada su polje dejstva proširili i na veliki broj građana koji su od Mikrokreditnog društva „Sinergija plus“ dizali kredite u periodu od 2001. do 2008. godine, a koja je 2012. godine otišla u stečaj. Od tada do danas su istekli svi rokovi za tužbe, ali to nije nimalo demoralisalo „Eos matrix“ čiji radnici nastavljaju svakodnevno da zovu i pritišću građane da plate dugove za koje nisu ni znali ili koji su pali u zastaru, što nam je potvrdio veliki broj oštećenih građana.

Kako su za eTrafiku ispričali građani koji se godinama bore sa tužbama i, kako kažu, „progonima“ zaposlenih iz „Eos matrixa“, gotovo svi oni bili su žrtve od prvog dana, kada su nagovarani da podignu nerealno visoke iznose, a onda su im kroz razne „reprograme“, u kojima nisu ništa potpisivali, olakšavali otplatu, zadužujući ih još više i lijepeći im kamate kojih uopšte nisu bili svjesni.

Takav slučaj dogodio se M. S. iz okoline Doboja, koja je zbog straha od odmazde tražila da joj ne navodimo ime. Ona je ispričala da je u „Sinergiji“ podigla petogodišnji kredit na iznos od 24.000 maraka, da ga je otplaćivala više od tri godine, a da je sada potraživanje „Eos matrixa“ od nje blizu 60.000 maraka.

„Moja namjera je bila da podignem 15.000 maraka, ali me radnik nagovorio da povećam iznos na 24.000 maraka. Ne znam ni sama kako sam pristala na to, bio je veoma uvjerljiv. Nisam imala drugog žiranta, i za to su se oni pobrinuli. Naveli su da je kredit bio za kupovinu zemljišta, što nije tačno, jer ga nisam kupovala. Rata mi je bila oko 500 maraka. Plaćala sam uredno tri godine, uplatila sam im u ratama oko 20.000 maraka, a onda sam upala u finansijske probleme. Pokušala sam sa njima da se dogovorim da uplaćujem rate iz dva dijela u jednom mjesecu, kako bih olakšala sebi, ali i ispoštovala svoje obaveze. Onda su mi predložili reprogram“, priča naša sagovornica.

Ona priznaje da u tom trenutku nije znala ni šta riječ reprogram znači.

„Preveli su me žednu preko vode i ubijedili mene i mog oca da on dio sredstava, tačnije 3.000 maraka tog kredita ’skine na sebe’. Nismo ni shvatili šta to znači i on je odjednom postao njima dužan toliko novca, a da marke od toga nije vidio. Onda su ga opet nagovorili da uzme 7.500 maraka kredita bez ikakve isplate, kako bi meni navodno umanjili kredit. Niti je on dobio novac, niti su meni umanjili kredit. Obraćali smo im se i tražili da se razjasnimo, nije nam bilo jasno kako su čovjeku od 85 godina dali takav kredit i još ga nagovorili na to. To nije ni bio kredit, nego reprogram. Nismo nikada ni dobili nikakav papir za reprogram, na kraju se ispostavilo da su to bili novi krediti“, objasnila je ona prepričavajući obmanu kojoj su bili izloženi.

„Zovu nas svaki dan“

Naša sagovornica priča da su prema njihovoj evidenciji, ona i njen otac podigli četiri kredita i to na 24.000 maraka, 3.000 maraka, 15.000 maraka i 7.5000 maraka.

„Izašlo je sve blizu 60.000 maraka. Imam sve uplatnice i dokaze. Onda nam je ’Eos matrix’ dodao još neke kamate, tako da na podignutih 24.000 maraka koje sam na početku uzela i otplaćivala, ova firma od mene traži blizu 60.000 maraka. Mog oca je to ubilo. Suprug mi je dva puta završavao u bolnici, ja imam zdravstvenih problema. Daj bože da se ovo riješi bez žrtvovanja naših života. I mom rođaku koji je bio žirant, žena je od šokova umrla. Postoji navodno i neki kredit od 15.000 maraka za koji sa kamatama sada traže 33.000, a za onaj od 7.500 maraka, traže 22.000 maraka. Ovo je nemoguće izvesti i shvatiti šta su sve uradili i kako su došli do tih iznosa“, ističe ona.

Dodaje da ne zna „u kakvoj mi to državi živimo kada je ovako nešto moguće“.

„Da se dopusti prevarantima da ugase kompletne porodice. Toliko sam razočarana u ovu nemoćnu državu. Ovo je toliko uigrana mafija. Samo da vidite kako rade, svaki put vas zove neko drugi, imaju bezbroj brojeva telefona. Svako ima neku svoju priču. Toliko je ljudi koje je ’Sinergija plus’ izvarala u mom okruženju. Voljela bih da se ljudi pokrenu i glasno kažu da su njihove žrtve, da ih tuže i da ih raskrinkaju. Znam toliko ljudi koji su na isti ili sličan način nastradali od njih. Stide se, sve nas je sramota kako smo prevareni“, kaže ona.

Ispričala nam je da je radnici „Eosa“ zovu svaki dan već pet godina vršeći pritisak da plate izmišljene dugove. Prijete da će oduzeti kuću i drugu imovinu.

„Da samo možete da čujete kako se obraćaju ljudima i šta sve govore. Nije nam stigla nikakva zabrana niti blokada na plate, ali mi smo odlučili da idemo u borbu protiv njih. Naše iskustvo pokazuje da se iz njihovih kredita nikada ne možete izvući. Nikada nisam bježala od svojih obaveza i dugova, ali ovo nisu moji dugovi. Blokirani smo, oduzeli su nam sve, nemamo kreditnu sposobnosti, ne možemo 10 maraka pozajmice da dobijemo u banci“, priča ona.

Banjalučanin koji je takođe insistirao na anonimnosti prepričava gotovo identično iskustvo.

„Priznajem, neuk sam. Kćerka mi je trebala računar za školu i zaletio sam se i u tadašnjoj ’Prizmi’ podigao 2.000 maraka. Invalid sam, nemam stalno zaposlenje, živim od povremenih poslova. Tako sam dio otplatio, polovinu iznosa, i došao u situaciju da drugu ne mogu otplaćivati dok ne nađem neki novi posao“, priča on.

Naš sagovornik dodaje, da tada slijedi čista prevara od strane zaposlenih, ali koju, na žalost, u tom trenutku nije shvatio.

„Kasnije, kada sam zapao u probleme ljudi su mi objasnili prevaru kojom sam bio izložen. Da im marke nisam uplatio, kamata je mogla doći u visinu glavnice, i taj dug od 4.000 maraka ili 2.000 maraka, imajući u vidu da sam polovinu isplatio, čekao bi na naplatu. Ali oni su me prevarili, ubijedili da napravimo reprogram i da zatvorimo taj dug za glavnicu i kamatu i da iznova dignem kredit od 4.000 maraka, zatvorim dugovanja a dobijem na vremenu, jer bi to bio tek podignut kredit. Naravno, tada glavnica postaje četiri što sa kamatom odlazi na 8.000 maraka. Tada su ponovili istu priču, da sa novim kreditom od osam hiljada zatvorim dugovanja, a onda je sa kamatom sve otišlo na 16.000 maraka. Prevarili su me, ubijedili da je tako bolje, kasnije su mi ljudi koji su mi pokušali pomoći rekli da je to protivzakonito šta su radili. Priznajem, dužan sam im hiljadu maraka jer sam digao dvije a hiljadu vratio. Oni traže 15 hiljada maraka, ja te pare vidio nisam“, pojašnjava on.

Sudski postupci

Slavica Popadić iz Laktaša pobijedila je „Eos matrix“ na sudu i dokazala da su je prevarili. Međutim, maltretiranje „Eosa“ nakon pobjede nije prestalo jer je zovu zbog drugog navodnog dužnika, koji nema telefon, tjerajući je da ona u njihovo ime vrši pritisak. Zbog svega ovoga, priča Slavica, imala je ozbiljne zdravstvene probleme, zbog čega razmišlja da iznova tuži ovu kompaniju, ovoga puta zbog proganjanja i maltretiranja.

Ona je 2008. godine, dakle prije 14 godina, sa tri prijateljice podigla kredit u MKF „Prizma“. Sve one su podigle po 4.000 maraka i bile su jedna drugoj žiranti. Njen dug je, sa ovog iznosa za kratko vrijeme porastao na nevjerovatnih 14.800 maraka.

„Nažalost, mjesec dana kasnije, jedna prijateljica je umrla. Odmah sutradan su me zvali iz ’Prizme’ i kompletan njen kredit prebacili na mene. Rekla sam im da ja to ne mogu da podnesem finansijski, ali su ipak to uradili. Onda su došli iz Sarajeva i pritisli su me da nešto potpišem. Onda se odjednom pojavilo još 2.000 maraka opterećenja na mom kreditu. Odjednom sam sa 4.000 maraka kredita, postala dužna 10.000 maraka. Kada sam rekla da ja to neću plaćati i da ja to nisam nikada dobila toliko novca, ponudili su mi grejs period od godinu dana. Međutim, objašnjenje za taj rast dugovanja nisam dobila, a oni su se prestali javljati. Otplaćivala sam rate neko vrijeme, a onda sam ostala bez posla i našla se u problemima za dalje. Istovremeno, ova firma je otišla u stečaj i niko se više nije javljao. Nakon punih 13 godina pojavio se ’Eos matrix’ sa mojim navodnim dugom od 14.800 maraka, jer su kamate, po njihovom obračunu, dostigle iznos od 4.800 maraka. Pala sam u nesvijest od šoka i završila u bolnici“, priča Slavica za eTrafiku.

Ona kaže da je to bio početak terora koji proživljava od radnika ove firme, zbog čega joj je ozbiljno ugroženo zdravlje.

„Ne mogu da vam objasnim šta oni meni rade. Imala sam slom živaca zbog njihovih uznemiravanja i progona. Onda sam ih tužila i izgubili su. Zvali su me do posljednjeg trenutka, do presude. Sada čekamo da vidimo šta će biti sa drugom mojom prijateljicom koja ih je takođe tužila. Zanimljivo je da ona nema telefon i oni nastavljaju da zovu mene zbog nje. Blokirala sam najmanje 50 njihovih brojeva. Čula sam da je dosta njih prijavljivalo policiji, i ja razmišljam da to uradim i da ih tužim zbog svega što su uradili“, ispričala je ona.

Ne treba mnogo da bi se shvatilo da su svi „Sinergijini“ krediti nastali prije više od 10 godina i da su pretežno zastarjeli, te da ova mikrokreditna organizacija nema osnova za tužbe, a pogotovo ne za maltretiranje građana koje prevršilo svaku mjeru, smatra banjalučki advokat Din Tešić, koji zastupa nekoliko stotina građana koji se bore protiv, kako kaže, terora „Prizme“ i „Sinergije“.

„Pred sudovima u Republici Srpskoj došlo je do spornog pravnog pitanja vezanog za primjenu člana 372 i 373 Zakona o obligacionim odnosima Republike Srpske kojim je određena zastara anuiteta i samog prava potraživanja iz ugovora o kreditu. Određen broj sudija je u svojim odlukama utvrđivao da je u pitanju desetogodišnji rok zastarijevanja, a ne trogodišnji i petogodišnji, kako smo mi tvrdili. Time je pogrešno primjenjivano materijalno pravo zbog čega smo se obratili Vrhovnom sudu Republike Srpske da se pokrene postupak za rješavanje spornog pravnog pitanja. Vrhovni sud Republike Srpske je jasno zauzeo pravno shvatanje da se moraju primjeniti članovi 372 i 373 ZOO-a i da su u pitanju zastarjele obaveze kojima ’Eos matrix’ potražuje novčane iznose naših klijenta“, kaže naš sagovornik.

Dodaje, da je ovo pravno shvatanje koje je zauzeo Vrhovni sud Republike Srpske obavezujuće i u svim drugim predmetima vezanim za ugovore o kreditu kada isti nije raskinut.

„A to se dešavalo, koliko smo upućeni i kod MK društva ’Sinergija plus’ d.o.o. Banjaluka, protiv kojih imamo određen broj predmeta u pripremi, ali i kod određenih banaka. Napokon se sudska praksa u vezi potraživanja po ugovoru o kreditu ujednačuje, što je pozitivan korak u pravcu ostvarivanja prava svih građana Republike Srpske. S ovim pravnim shvatanjem i novim dokazima vezanim za izjave bivših zaposlenih MF ’Prizma’ smatramo da i u već presuđenim predmetima postoji osnov da dođe do ponavljanja postupka“, kaže Tešić.

Šta rade tužilaštva?

Mikrokreditna fondacija „Prizma“ i Mikrokreditno društvo „Sinergija plus“ su na prevaru uvukli na hiljade građana u kreditna zaduženja za koja nisu znali da postoje. Radnici ovih organizacija svjesno su birali građane pretežno slabog imovinskog stanja, pritisnute nemaštinom i problemima u nerazvijenim seoskim područjima. Uvjeravali su ih da se radi o donacijama upravo za ove kategorije, uručivali su im manje novčane iznose. Mjesecima, pa i godinama kasnije, stigle su im tužbe kojim se traži otplata daleko većih iznosa sa pripadajućim kamatama. Mali krediti i pozajmice koje su građani podizali, pretvarani su se u ogromne iznose ili su „gurani“ u nezakonite reprograme u kojima su im samo dopisivali iznose dugovanja, a da dodatni novac nisu ni vidjeli. Vrlo često, dešavalo se da iznos reprograma ili kamate daleko premaši prvobitni iznos. Ovo potvrđuju i brojne presude protiv njih, dok se sa nestrpljenjem iščekuju presude u nekoliko stotina podignutih pojedinačnih, ali i kolektivnih tužbi po istim osnovama. Procjenjuje se da ne MKF „Prizma“ na ovaj način prevarila najmanje 3.000 građana, a za MKD „Sinergija plus“ još nema ni procjene stanja.

Iako su ove prevare počinjene prije više od deset godina, iako je podneseno na stotine tužbi, a posljednjih godina priča i u javnom prostoru, ostaje nejasno zašto se tužilaštva ne angažuju oko istrage jedne tako velike prevare, ali i zašto sudovi ne pristaju da objedine tužbe oštećenih građana. Ohrabruje to što su polovinom prošle godine sudovi počeli da presuđuju u korist oštećenih građana. U ovim presudama, prvim među više desetina tužbi koje su podnesene, se navodi da je zahtjev „Eos Matrixa“ neosnovan i da tuženi neće morati da izmire navodne dugove, kao i da im moraju biti namireni sudski troškovi. Radi se o samo dva primjera od najmanje 3.000 građana.

Pitali smo više tužilaštava u BiH da li su i po kojem osnovu istraživali bilo šta vezano za ove dvije organizacije ili su zaprimili bilo kakve krivične prijave protiv njih, te da li su istraživali odgovorna lica.

„Federalno tužilaštvo FBIH ne raspolaže podacima. Ukinuta je prvostepena nadležnost Vrhovnog suda Federacije BiH i ono samostalno ne vodi istrage i ne podiže optužnice, već ima nadležnost da pred Vrhovnim sudom Federacije BiH zastupa kantonalna tužilaštva povodom žalbi na prvostepene odluke kantonalnih sudova, kao i nadležnost u postupku ponavljanja krivičnog postupka kao vanrednog pravnog lijeka“, poručili su.

Međutim, Okružno javno tužilaštvo Banjaluka imalo je zanimljive informacije o ovim organizacijama. Kako su nam rekli, OJT Banjaluka je istraživalo u više predmeta protiv prijavljenih radnika u Mikrokreditnoj organizaciji „Prizma“, od kojih su neke okončane podizanjem optužnice.

„OJT Banjaluka je 25. 12. 2018. godine podiglo optužnicu protiv Balać Dragane iz Šipova, zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlašćenja sa produženim krivičnim djelom falsifikovanje ili uništavanje službene isprave i produženim krivičnim djelom prevara. Optužnica je podignuta i protiv Radosave Savić, zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlašćenja u sticaju sa produženim krivičnim djelom falsifikovanje ili uništavanje službene isprave. Optužnica je potvrđena 31. 1. 2019. godine, od strane Osnovnog suda u Mrkonjić Grad i u toku je sudski postupak. Tužilaštvo je podiglo optužnicu 16. 11. 2021.godine protiv Gorana Čikića, zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja i ona je proslijeđena na potvrđivanje sudiji za prethodno saslušanje Osnovnog suda u Gradišci. U radu se nalaze još tri predmeta koja se odnose na Mikrokreditnu organizaciju ’Prizma’. Predmeti su otvoreni na osnovu krivičnih prijava građana sa područja koje pokriva Okružno javno tužilaštvo Banjaluka, a koji su oštećeni zaključenjem štetnih ugovora. Takođe, Tužilaštvo postupa u tri predmeta protiv prijavljenog pravnog lica ’Eos matrix’ vezano za krivično djelo proganjanje“, rekli su u OJT Banjaluka.

Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu podiglo je optužnicu protiv Milenka Ponjarca, bivšeg radnika „Prizme“, potvrđenu u Osnovnom sudu u Sokocu.

Do sad je utvrđeno da se vodi više istraga i krivičnih postupaka protiv radnika “Prizme” zbog zaključivanja fiktivnih ugovora o kreditima. Zaposlenici “Prizme” nisu samo na kreditima varali građane. Kako su sami ispričali, varali su i one koji su zaista imali kredite. Onima koji su digli nekoliko hiljada maraka kredita i imali su problema sa otplatom, nudili su nove ugovore na pozajmice sa većim iznosima, kako bi vratili prvobitne pozajmice. Tu se radilo o obmani jer je neko ko je podigao kredit od hiljadu maraka, mogao još toliko dobiti kamate, a po zakonu ona ne može preći glavnicu i napraviti dug veći od dvije hiljade. Međutim, službenici bi neukim ljudima govorili kako je bolje da novim kreditom od dvije hiljade maraka pokriju stari dug, a istovremeno dobiju dodatno vrijeme da obezbijede novac. Naravno, onda je i kamata mogla ići duplo više pa su postajali dužni 4.000 KM, kada su im nuđeni novi ugovori i dug je kasnije rastao na 8.000 KM itd. Neki su dolazili i do duga od 20.000 maraka.

Najgore je što su dužnici, uvučeni u začarani krug postajali kreditno nesposobni, a onda u sve uvlačili i članove svoje porodice ili prijatelje, kako bi oni dizali nove pozajmice i vraćali stare. Zahvaljujući tome, danas imamo mlade ljude od 25 i 30 godina koji su vjerovatno za cijeli život kreditno nesposobni.

Iz „Eosa“ se ograđuju

Kada je organizacija otišla u stečaj navedene pozajmice su čuvane u strogoj tajnosti i nepoznato je gdje su završile. Javna je tajna da su se sredstva “Prizme” koristila za finansiranje i kupovinu glasova, kako na području RS tako i FBiH, neposredno prije održavanja izbora. Radnici su se često žalili i na mobing, naročito oni koji su radili van sjedišta u Sarajevu.

Iz kompanije “Eos matrix” su rekli da nemaju ništa sa eventualnim spornim djelima službenika “Prizme” a da im se svi klijenti, koji se osjećaju prevarenim, mogu obratiti u bilo kojem trenutku.

Međutim, kada se radi o „Sinergiji plus“, tužilaštvo nema otvorenih predmeta u radu.

Republičko javno tužilaštvo Republike Srpske i njegovo Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala nema prijava niti podnesaka koji se mogu dovesti u vezu sa mikrokreditnim organizacijama „Prizma“ i „Sinergija plus“, niti prijava protiv fizičkih lica povezanih sa ovim organizacijama.

Takođe, zanimljivo je i to što je trgovanje potraživanjima uporno ostavljeno u takozvanoj sivoj zoni. Podaci govore da su se banke i mikrokreditne organizacije otarasile loših kredita ukupne vrijednosti preko 950 miliona maraka, prodajući ih manje poznatim i gotovo misterioznim agencijama koje niko ne kontroliše.

Centralna banka BiH nema nadležnosti za nadzor rada agencija za naplatu potraživanja, pa samim tim i ne raspolaže informacijama kojim zakonskim odredbama je regulisan rad tih agencija, objavljeno je ranije iz ove ustanove. Isti je slučaj i sa agencijama za bankarstvo entiteta. Oni su objavili i da su agencije za naplatu potraživanja u Centralni registar kredita (CRK) do sada prijavili otkup bankarskih i mikrokredita poslovnih subjekata ukupne vrijednosti 778.326.568 maraka, sa 47.336.391 KM ostatka duga. Dospjela nenaplaćena glavnica iznosi 531.331.364 KM, dok je 161.039.126 KM dospjele nenaplaćene kamate. Krediti fizičkih lica ukupno vrijede 178.584.402 KM, sa ostatkom duga od 116.822.955 KM, dospjelom nenaplaćenom glavnicom od 136.374.758 KM i dospjelom nenaplaćenom kamatom od 14.012.676 KM.

Iz kompanije „Eos matrix“, takođe, su objavili da oni poštuju visoke standarde u postupanju sa dužnicima, koji su ih doveli u poziciju najuspješnije evropske kompanije u ovoj branši.

„Studiozan pristup, stručni radnici i tehnološka rješenja jedini su put koji donosi rezultat“, naveli su oni i napomenuli da djeluju u potpunosti u pravnom okviru BiH, te da su registrovani kao društvo ograničene odgovornosti, ali da za njihovo djelovanje nije propisana posebna dozvola kakva postoji u finansijskom sektoru. Shodno tome, ne postoji regulatorno tijelo koje bi ih nadziralo. Oni potražuju 216 miliona marka bankarskih i mikrokredita, od čega 60 odsto od građana.

U oktobru prošle godine donesene su dvije presude u korist oštećenih građana koje je „Prizma“ nezakonito uvukla u kredite a „Eos matrix“ pokušao naplatiti određene iznose. Osnovni sud u Banjaluci presudio je u korist Radovana Kešina i njegove supruge Ljubljanke iz Laktaša i oslobodio ih duga od gotovo 14.000 maraka prema „Eosu“. Pomenuta firma moraće da isplati naknadu za troškove postupka.

Gotovo istovremeno, isti sud je presudio i u korist Steve Boroje iz Mrkonjić Grada, od kojeg je „Eos matrix“ potraživao preko 9,5 hiljada maraka.